>

novosti logo

Vijesti / Svijet Vijesti / Svijet

Muke po švicarcu

Ne bi li potaknula gospodarstvo, Europska centralna banka će najvjerojatnije na svojoj sjednici, koja će se održati 22. siječnja, donijeti odluku o početku provođenja programa kvantitativnog monetarnog popuštanja, odnosno tiskanja novca i kupnje europskih državnih obveznica

Hrvatski premijer Zoran Milanović jučer je donio odluku kako će se tečaj franka fiksirati na 6,39 prema kuni na godinu dana i to ‘na trošak financijskih institucija’. U tih godinu dana razmišljat će se o konverziji kredita u švicarskim francima u kune, rekao je premijer Milanović i tako barem privremeno olakšao situaciju dužnicima u toj valuti.

Nakon odluke Švicarske narodne banke (SNB) od 15. siječnja da tečaj franka više neće biti fiksiran uz euro, došlo je do porasta švicarske valute od gotovo 30 posto u jednom danu u odnosu na euro, što je uzrokovalo znatno povećanje rate kredita mnogima u srednjoj i istočnoj Europi, gdje je taj bankarski proizvod bio izrazito popularan. Takva je odluka SNB-a šokirala sve, od MMF-a i HNB-a do onih građana koji su zaduženi u francima. Čelnica MMF-a Christine Lagarde rekla je kako je SNB nije upozorio, te kako je za nju ovakva odluka ‘pomalo iznenađujuća’.

‘Mjera minimalnog tečaja franka predstavljena je u razdoblju iznimne precijenjenosti švicarskog franka i vrlo visokog stupnja nesigurnosti na financijskim tržištima. Ova iznimna i privremena mjera zaštitila je švicarsku ekonomiju od ozbiljne štete… Euro je značajno deprecirao u odnosu na dolar i shodno tome švicarski franak je također oslabio u odnosu na američki dolar. U takvim okolnostima SNB je zaključio kako provedba i zadržavanje mjere minimalne razine tečaja švicarskog franka prema euru više nije opravdana’, stoji u objašnjenu Švicarske nacionalne banke.

2011. godine, u vrijeme najveće krize u eurozoni, švicarski je franak, uz američke državne obveznice, bio ‘sigurna luka’ za investitore. S obzirom na to da su svi kupovali franke, tečaj je krenuo nezaustavljivo rasti, a u rujnu te godine SNB je donijela odluku kako neće dopustiti da tečaj padne niže od 1,2 franka za euro. SNB je tiskao franke i kupovao eure kako bi zadržao razinu švicarske nacionalne valute na spomenutoj razini. Prošlog četvrtka takva je politika napuštena.

Izvoz čini više od 70 posto BDP-a Švicarske, pa je tako trogodišnja politika SNB-a išla u korist konkurentnosti izvoznika. Sada su iz Švicarske narodne banke zaključili kako im se više ne isplati kupovati eure da bi zadržali nizak tečaj franka. Postoji vjerojatnost da će Europska centralna banka (ECB) na svojoj sjednici, koja će se održati 22. siječnja, donijeti odluku o početku provođenja programa kvantitativnog monetarnog popuštanja, odnosno tiskanja novca i kupnje europskih državnih obveznica u cilju impulsa gospodarstvu. Sudeći prema preventivnoj reakciji SNB-a, takav se potez očekuje, a Švicarska bi, ako do te odluke ECB-a dođe, bila primorana kupovati još više eura kako bi zadržala nizak tečaj svoje valute.

U odnosu na BDP, Švicarska centralna banka ima najveću bilancu u svijetu među razvijenim ekonomijama od gotovo 80 posto BDP-a. Usporedbe radi, bilanca ECB-a iznosi 22, Engleske središnje banke 25, a američkog FED-a 26 posto u odnosu na BDP. Na padu eura već su izgubili, a u slučaju očekivane ekspanzivnije monetarne politike ECB-a, SNB bi izgubio još znatno više kupujući eure koji gube na vrijednosti ako bi i dalje branili nizak tečaj franka, piše za ‘Financial Times’ Alberto Gallo, ekonomski stručnjak Škotske kraljevske banke. Gallo kaže kako se SNB ovim potezom osigurao od eventualnih budućih gubitaka vrijednosti svojih deviznih rezervi u eurima.

Guverner SNB-a Thomas Jordan na konferenciji za medije je rekao kako je odluka donesena samostalno bez konzultiranja ECB-a. No, Švicarci su očito procijenili kako će ECB početi kupovati državne dugove kako bi osigurali priljev novca u europske ekonomije. Sada je Europska centralna banka na potezu. Vjerojatno najvažnijem u svojoj šesnaestogodišnjoj povijesti.

1/1