>

novosti logo

Piše J. Bakotin

Na korak do zabrane bleiburške komemoracije

Donji dom austrijskog parlamenta podupro je Rezoluciju kojom se od Savezne vlade i ministra unutarnjih poslova traži da ispitaju sve mogućnosti ‘kako bi se spriječilo održavanje ultranacionalističko-fašističke komemoracije na Loibaškom polju’

Donji dom austrijskog parlamenta prošlog je četvrtka velikom većinom glasova podupro Rezoluciju kojom se od Savezne vlade i ministra unutarnjih poslova Karla Nehammera traži zabrana komemoracije u Bleiburgu. Preciznije, traži se da ‘imajući u vidu pretpostavke Povelje temeljnih prava EU, Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i sve druge ustavnopravne pretpostavke, ispitaju sve mogućnosti poduzimanja pravnih mjera na državnoj, bilateralnoj i europskoj razini kako bi se spriječilo održavanje ultranacionalističko-fašističke komemoracije na Loibaškom polju kod Bleiburga, odnosno na austrijskom teritoriju od 2021.’

Kao glavne osobine komemoracije Rezolucija ispravno navodi ‘iskrivljavanje prošlosti, prikazivanje ustaškog režima benignijim negoli jest i njegova glorifikacija’. Traži se i da upravna tijela pokrajine Koruške prikupe sve informacije vezane uz kupnju zemljišta od strane Počasnog bleiburškog voda (PBV), a kako bi se mogla donijeti odgovarajuća ocjena tih transakcija. Socijaldemokratkinja Sabine Schatz pojasnila je kako je ideja spriječiti namjeru da se kupovinom zemljišta ugrozi zabrana okupljanja. Podsjećamo, ovog je svibnja Kleine Zeitung objavio da je PBV uz 30.000 kvadratnih metara zemljišta koje već posjeduje kupio i dodatnih 18.000 kvadrata. Aktualnu Rezoluciju poduprle su sve parlamentarne stranke osim desnopopulističke Slobodarske stranke (FPÖ).

Riječ je o konzervativnim narodnjacima (ÖVP) premijera Sebastiana Kurza i Zelenima koji su s ÖVP-om u koaliciji, kao i opozicijskom SPÖ-u i liberalnom NEOS-u. Narodnjak Peter Weidinger ističe da se na blajburškom polju često sakupljaju i oni kojima je zaista stalo isključivo do sjećanja na preminule rođake, ali i da Austrija ‘neće trpjeti fašističke komemoracije’.

U žiži hrvatske javnosti trenutno je sastav nove vlade, međutim, ipak je upadljivo da se o zahtjevu austrijskog parlamenta nije izjašnjavao ni premijer Andrej Plenković, niti itko iz vlade ili bitnih krugova HDZ-a. Tako je preostalo tek da HDZ-ov mastodont Vladimir Šeks - inače šef PBV-ovog Nadzornog odbora – kaže kako se nada ‘razumnom rješenju’ koje bi značilo isključivo komemoriranje žrtava partizanske odmazde, a ‘nikakvo veličanje režima NDH’. Nije objasnio kako je to moguće s obzirom da je PBV udruga neupitnog neoustaškog karaktera. Član PBV-a Zlatko Hasanbegović izjavio je kako od Plenkovića očekuje da kod HDZ-u sestrinske Narodne stranke i samog Kurza ‘izvrši utjecaj’ kako se Rezolucija ne bi provela u djelo, što je podcrtao bizarnom izjavom da bi suprotno bio ‘udar na austrijsku demokraciju, ali i vrsta uvrede hrvatskom narodu i državi.’

Na potezu je, dakle, Andrej Plenković: ako mu je istinski stalo do deustašizacije Hrvatske i nacionalnog javnog sjećanja, ovo je potencijalna prilika da se komemoracija oduzme PBV-u te da je država organizira negdje u Hrvatskoj. U idealnom svijetu ne bi se obilježavalo stradanje ‘naše’ i ‘hrvatske’ vojske, nego masovni ratni zločin hrvatske partizanske vojske nad ustaško-domobranskim postrojbama - među kojima je bilo mnogo mobiliziranih, ali i civila. Taj bi se zločin osudio, ali i podsjetilo da je njegovo ishodište u 1941. i neusporedivo većim zločinima ustaškog režima. Poznajući Plenkovićevo kompromisersko vrludanje među ustaškom i partizanskom prošlosti Hrvatske, vrlo je vjerojatno previše očekivati takav jasan i povijesnim faktima vjeran stav.

1/1