>

novosti logo

Kronika Kronika

Nova inventura starih problema

Martovski sastanak Međuvladinoga mješovitog odbora u Zagrebu i Pakracu nije urodio konkretnim rješenjima, samo su ponovno predloženi slični zaključci i preporuke vezani uz najkritičnije probleme srpske zajednice u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji; kod prve je uglavnom riječ o neostvarivanju zakonom zajamčenih prava, a kod druge o gotovo potpunoj isključenosti njezinih predstavnika iz tijela uprave i vlasti

U Zagrebu i Pakracu je 12. i 13. marta održana osma sjednica Međunarodnoga mješovitog odbora za suradnju između Hrvatske i Srbije, ali nije urodila nikakvim novim rješenjima. Iako su obje strane spominjale pomake nabolje u najkritičnijim problemima srpske zajednice u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji, samo su ponovno predloženi zaključci i preporuke slični onima koji su iznjedreni nakon prvog sastanka MMO-a.

U hrvatskoj su delegaciji interese građana srpske nacionalnosti zastupali zastupnik SDSS-a u Saboru Boris Milošević i predsjednik ZVO-a Srđan Jeremić, a u delegaciji Srbije bili su su Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća i Tomislav Žigmanov, parlamentarni zastupnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.

Žalosno je što je preduvjet primjene zakonskih odredbi nekakva politička volja, jer zakon, takva volja i procjena ‘pravog trenutka’ ne bi trebali ni na koji način biti povezani, kazao je Srđan Jeremić

MMO pozdravlja usvajanje Operativnih programa za nacionalne manjine od 2017. do 2020., za što se izborio saborski Klub zastupnika SDSS-a, no hrvatska je delegacija iskazala nezadovoljstvo intenzitetom i dinamikom realizacije ciljeva postavljenih Programima a vezanih uz srpsku zajednicu. Tako je uz ostalo predloženo da se poduzmu mjere koje bi rezultirale odgovarajućom zastupljenošću pripadnika manjina prilikom zapošljavanja u tijelima državne uprave, pravosuđu i unutrašnjim poslovima.

- Moram reći da sam relativno zadovoljan održanim sastankom MMO-a, preporukama i zaključcima koji su na njemu usvojeni, rekao je za Novosti Srđan Jeremić.

– Sve je apsolutno provedivo u praksi jer se najvećim delom odnosi na ispunjavanje zakonskih odredbi koje je Hrvatska donela sa ciljem zaštite interesa i prava pripadnika srpske zajednice u Hrvatskoj. Pitanje prenosa osnivačkih prava sa Vukovarsko-sremske županije na opštine Borovo, Negoslavci i Markušica za škole na njihovoj teritoriji, što je jedna od preporuka, moguće je rešiti vrlo brzo, čak na prvoj sledećoj sednici županijske skupštine koja bi takvu odluku trebala da donese. Treba samo, kao i za mnogo drugih pitanja koja muče srpski narod u Hrvatskoj, implementirati ono što zakon kaže po ovom pitanju, a on je tu nedvosmislen. Žalosno je reći da za primenu zakonskih odredbi treba da postoji nekakva politička volja jer primena zakona sa političkom voljom i procenom političkog trenutka nije ni na koji način povezana. Sama činjenica da se postojeća zakonska rešenja ne provode u praksi pokazuje situaciju i stanje u kojoj danas živi, radi i deluje srpska zajednica u Republici Hrvatskoj, a koja je veoma složena i poprilično neizvesna. Da zaključim, prenos osnivačkih prava i donošenje kurikuluma za model A i C je moguće rešiti tokom ove godine ukoliko se primeni zakon i ukoliko provođenje zakona ne bude sprečavao nedostatak političke volje ili procena da za tako nešto nije ‘odgovarajući’ trenutak čime se to onemogućava već godinama - kaže Jeremić.

Nastavlja da je potrebno aktivnije uključivanje u Intereg program prekogranične saradnje kroz kreiranje zajedničkih projekata koji bi doprinijeli jačanju položaja manjina u pograničnim područjima što je apsolutno izvedivo i poželjno. ZVO će ovih dana otvoriti svoj projekt centar koji će, između ostalog, raditi na pripremi i provođenju ove vrste aktivnosti. Najveće prepreke su u nedostatku kvalitetnih kadrova kod obe manjine koji bi bili u mogućnosti pisati, provoditi i pravdati ovakve projekte prema izvorima financiranja. ZVO je u ovom smislu napravio značajne kadrovske i tehničke iskorake. Zajednički će raditi sa predstavnicima hrvatske zajednice iz Srbije na ovoj vrsti projekata i međusobnom povezivanju od kojeg će korist imati, ne samo pripadnici manjina u obe države, nego će aktivno raditi na relaksiranju odnosa između matičnih država. Jeremić se osvrnuo i na dugogodišnje traženje uspostave srpske redakcije na HRT-u, što je već godinama unazad i jedan od zaključaka MMO-a.

- Hrvatska manjina ima svoju redakciju na javnom servisu RTV sa respektabilnom minutažom, većim brojem zaposlenika i raznovrsnim sadržajima o hrvatskoj manjini u Srbiji, pre svega u AP Vojvodini gde živi njihov najveći broj. Preporuke i zaključci MMO-a trebali bi imati obavezujući karakter jer je članove hrvatskog dela MMO-a imenovala Vlada RH pa bi zaključak o potrebi formiranja redakcije na srpskom jeziku pri HRT-u trebao imati obavezujući karakter i, u tom smislu, biti rešen što je moguće ranije. Srpska zajednica u Hrvatskoj za ovu svrhu raspolaže kadrovskim i tehničkim mogućnostima, tako da sa tog aspekta nema prepreka u realizaciji ove preporuke MMO-a - uvjeren je Jeremić. Boris Milošević na sličan način razmišlja o zahtjevu da srpska zajednica dobije posebnu redakciju na HRT-u.

- To je stari zahtjev koji se odbija lošim obrazloženjima: da je to posljedica zakona koji je takve redakcije ukinuo te da je sam taj medijski sustav velik i trom. Jasan odgovor da će se to jednom ipak dogoditi nismo ni ovaj put dobili, što znači da moramo biti još uporniji u tom svom zahtjevu. Napokon, osnivanje srpske redakcije bilo bi ispunjavanje uloge HRT-a kao javnog servisa – podvukao je saborski zastupnik iz redova SDSS-a, pa istaknuo i to da očekivanja srpske zajednice od osme sjednice MMO-a ionako nisu bila velika.

- Znamo da neće biti velikih poteza i rezultata kojima bismo bili jako zadovoljni, mogući su samo mali koraci naprijed. Promjene koje se dogode između dva susreta članova MMO-a su upravo takve, poput npr. formiranja Savjeta JUSP-a Jasenovac. No, pomak koji se ostvari više bude rezultat političkog dogovora što ga SDSS napravi u sklopu svoje podrške Vladi, nego rezultat sastanka Odbora – otvoreno nam je rekao.

- Možemo biti zadovoljni dinamikom povećanja sredstava za financiranje kulturne autonomije u okviru Savjeta za nacionalne manjine, kao i lanjskim pokretanjem programa kojim se financiraju infrastrukturni projekti, OPG-ovi i obrti na područjima u kojima žive nacionalne manjine. Ne možemo pak biti zadovoljni registracijom škola i zastupljenošću u zapošljavanju - istaknuo je Milošević i dodao da su predstavnici Hrvata također u svojim izlaganjima iznijeli čime su zadovoljni a čime nisu, posebice u području obrazovanja; i za njih je MMO je prilika da se napravi pritisak kako bi se stanje poboljšalo.

Upitan bi li u djelokrug rada Odbora trebalo uvrstiti obnovu komunalne i socijalne infrastrukture na prostorima u kojima žive zajednice u obje zemlje, kako bi se ona razvila a iseljavanje smanjilo, Milošević je odgovorio da je dobra infrastruktura nešto što dvije manjine podjednako žele, a zadatak je država da im to osiguraju.

- Nisam siguran da je MMO prava adresa za rješavanje tih pitanja. Odbor se prije svega mora baviti pravima, slobodama manjina i njihovim identitetskim potrebama - rekao je.

Priznajući da su pozicije, legitimni interesi i potrebe hrvatske manjine u Srbiji različiti, Jasna Vojnić ističe važnost redovitog sastajanja Odbora.

- Tako je predviđeno bilateralnim sporazumom koji poziciju Hrvata u Srbiji, iz područja unificiranog manjinskoga pitanja i unutarnjeg zakonodavstva, premješta na međunarodnu razinu. Prosuđujemo da Srbija pokazuje slab interes za rješavanje nagomilanih problema naše manjine, a obeshrabruje to što se neki od njih ne rješavaju dulje od desetljeća, nego se samo kao zaključci prenose iz zapisnika u zapisnik. Osim toga, od tijela manjinske samouprave, kojima je HNV ‘krov’, nastojalo se napraviti malo bolje organizirane kulturne udruge koje se bave folklornim sadržajima. Tim je izmjenama političkim prvacima hrvatske zajednice zabranjeno sudjelovanje u radu Vijeća i procesu odlučivanja o vitalnim pitanjima za zajednicu. Dakle, država nije dužna uvažiti stavove HNS-a, a 150.000 eura godišnje, koliko imamo na raspolaganju, nije nam dovoljno ni za pola zakonom predviđenih aktivnosti – rekla nam je Vojnić, pa ponovila svoje mišljenje da srpska manjina u Hrvatskoj ima neusporedivo veću razinu ostvarenosti svojih prava.

- S proračunom koji je najmanje osam puta manji od proračuna SNV-a, od nas se očekuje da napravimo ono što je Hrvatska već osigurala svojim manjinama: institucionalnu uključenost, npr. i u sve segmente obrazovne reforme. Tako je samo za stručno usavršavanje manjina Hrvatska lani izdvojila 26.000, a Srbija svega 88 eura. Najkritičnije je što ne participiramo ni na jednoj razini kada je o vlasti riječ; Srbija od potpisivanja bilateralnog sporazuma odbija stvoriti okvire i uvjete za uvođenje zajamčemog manjinskog mandata. Poseban je problem miješanje države u identitetska pitanja kroz podršku onim Bunjevcima koji se ne smatraju Hrvatima – navela je predsjednica HNV-a. Tomislav Žigmanov smatra također da su sastanci MMO-a i potrebni i korisni.

- Ostvarivanje preporuka Odbora druga je pak stvar, pa sjenu na sastanke baca i to što imamo one koje su dulje od desetljeća mrtvo slovo na papiru, primjerice zajamčeni manjinski mandati ili srazmjerna zastupljenost Hrvata u tijelima uprave u Srbiji, bez čega je nemoguće zamisliti integraciju jedne nacionalne manjine u društvo. Ilustracije radi, od 25 preporuka MMO-a srpske su vlasti realizirale tek četiri, devet samo djelomice, deset nimalo, a o dvije se nisu ni očitovale; uz to, realizirane i djelomice realizirane posljedica su dogovora predstavnika naše zajednice s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, nakon njegova službenog posjeta Zagrebu u veljači prošle godine - rekao je Žigmanov, potvrdivši stav Vojnić da su dvije zajednice u strukturalnom i formalnom smislu u nejednakoj poziciji u zamalo svim važnim segmentima.

- Pritom mi ne pada napamet zanijekati da se i građani srpske nacionalnosti u Hrvatskoj svakodnevno suočavaju s problemima, s kršenjem ljudskih prava i neostvarivanjem manjinskih. S druge strane, Srbija je država okasnjele i još nedovršene tranzicije, u kojoj manjinska prava nisu sretno regulirana. Stoga su problemi brojni, od nedostataka udžbenika na hrvatskom jeziku i pismu, nepostojećeg popisa naše kulturne baštine, izostanka osuda sa strane vlasti i pravosudnih sankcija u slučaju etnički motiviranih incidenata, nemanja podataka o broju građana srpske nacionalnosti koji su zaposleni u državnoj upravi do uplitanja u identitetska pitanja tako što se daje značajan doprinos izgradnji tzv. bunjevačke nacije. Ali ponovno ističem da time ne umanjujem probleme u funkcioniranju strukturnih pretpostavki važnih za društveni položaj i ostvarivanje manjinskih prava građana srpske nacionalnosti u Hrvatskoj - zaključio je Žigmanov.

1/4