Novosti

Društvo

Obišli spomenike

Delegacije Zajednice udruženja antifašista Karlovačke županije i Udruženja antifašista Grada Karlovca posjetile su Tušilović i tamošnji Spomen park gdje se nalaze obilježja palim borcima i civilnim žrtvama fašističkog terora

Large informator obi%c5%a1li

Polaganje vijenaca

Prošlog petka,7. jula, delegacije Zajednice udruženja antifašista Karlovačke županije na čelu sa predsjednikom Radom Kosanovićem i Udruženja antifašista Grada Karlovca na čelu s predsjednikom Miroslavom Delićem posjetile su Tušilović i tom prilikom obišle tamošnji Spomen park gdje se nalaze obilježja palim borcima i civilnim žrtvama fašističkog terora.

Na obilježja su položili cvijeće i zapalili svijeće. Spomen park je devastiran, zapušten i obrastao visokom travom, a sastavni je dio tamošnje osnovne škole.

- Ideja za gradnjom Spomen parka rodila se 1949. godine. Spomenik je na kamenim gromadama s ugrađenim mramornim pločama u obliku otvorene knjige, s ispisanim imenima 89 poginulih boraca i 205 civilnih žrtava. U ovom je mjestu 28. jula 1941. godine puknula prva ustanička puška u kotaru Vojnić što je bio poziv na ustanak protiv fašističkih zvijeri. Spomenik je otvoren 23. oktobra 1949. godine, a otkrio ga je Stanko Ćanica Opačić, čija se rodna kuća nalazi u neposrednoj blizini. Spomen park je građen dobrovoljnim prilogom i radom - kazao je predsjednik karlovačkih antifašista Miroslav Delić.

- Nakon 18 godina, 1967. godine, nastavljeni su započeti radovi na inicijativu Mjesne organizacije saveza boraca Tušilović i tada je podignuto 11 spomenika, svi dobrovoljnim radom naroda. Na Dan borca, 4. jula 1968. godine, otkriveni su uz prisustvo 55 roditelja palih boraca, među kojima je bila i Danica Zdjelar, tada 80-godišnjakinja, koja je u ratu izgubila četiri sina. Spomenici palim borcima Danici Ljepović, Urošu Opačiću i Mišku Blaževiću potpuno su bili završeni i otkriveni na Dan ustanka, 27. jula 1969. godine - dodao je Delić.

Na izgradnji je radilo 150 ljudi sa 2560 sati rada. Figuru borca u pokretu izradio kipar iz radionice Vanje Radauša, Dražen Cukrov.

- Nažalost, tokom 90-tih godina i ovaj Spomen park je devastiran od strane još uvijek nepoznatih vandala proustaške provenijencije, a država nije ništa učinila kako bi spriječila zločine prema spomeničkoj kulturi te ne čini ništa kako bi oni bili obnovljeni – zaključio je Delić.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više