>

novosti logo

Društvo Društvo

Pandemija mržnje

Desničari mahnitaju u institucijama, medijima i na društvenim mrežama jer u doba krize vide priliku da se riješe nepodobnih. I ovoga puta ta je uloga dodijeljena aktivistima za ljudska prava, predstavnicima nacionalnih manjina i istaknutim osobama s političke ljevice

Prvo je premijer Andrej Plenković, obrativši se prije svega ‘Hrvaticama i Hrvatima’, obznanio da smo u ratu. Potom su lokalni šerifi pozvali na isticanje državnih zastava, a dežurni korisnici društvenih mreža na jednoglasno pjevanje pop-budnica. Kad je domoljubna scenografija napokon skrojena, iz Vlade su, u ime borbe protiv neprijatelja, utjelovljenog u virusu SARS-CoV-2 i popratnoj ekonomskoj krizi, najavili suspenziju zajamčenih prava. Kako bi ratni ugođaj bio potpun, desnica je pozvala na obračun s ‘domaćim izdajnicima’.

I ovoga puta ta je uloga dodijeljena aktivistima za ljudska prava, prije svega feministkinjama, predstavnicima nacionalnih manjina i istaknutim osobama s političke ljevice. Njihove fotografije, popraćene salvama uvreda i prijetnji, već danima se valjaju društvenim mrežama i desničarskim medijima. Sve je počelo na dan potresa u Zagrebu, kad su se gotovo sinkrono počeli pojavljivati popisi nevladinih organizacija i zahtjevi za njihovo skidanje s proračuna. ‘Bebe u šatorima! BBB (Bad Blue Boys, op. a.) prenose dječicu! Gdje su sada sve te ženske udruge, Solidarne, Babe i sigurne kuće na koje se troši javni novac? ‘Spasi me’ spašava sebe u izolaciji?’ među prvima je poručio Igor Peternel, donedavni član Hrvatskog helsinškog odbora.

Istog dana, također preko Facebooka, s nešto detaljnijim popisom oglasio se splitski ogranak stranke Neovisni za Hrvatsku. ‘Gdje su nestale Sanja Sarnavka, Jelena Veljača, Vlatka Pokos, Vesna Teršelič, Zoran Pusić, Milorad Pupovac, Korak, Pride, Iskorak, Kontra, Babe, Žabe, Borićka, Antifa Zagreb, besmrtni odredi, CMS, Dobrodošli, Kuće ljudskih prava i ostali liberalni ‘humanisti’ prikopčani na proračun?! (…) Povukli su se kao miševi, jer inače imaju takav obrazac ponašanja’, poručio je predsjednik ogranka Martin Pauk, pa pozvao Vladu da sredstva namijenjena udrugama iskoristi za ‘amortizaciju udara na privatno poduzetništvo’.

Da lista ‘neprijatelja’, koju su u narednim danima nadopunili vrh HSP-a i Velimir Bujanec, dopre do šire javnosti pobrinuo se Željko Glasnović, koji je s improvizirane saborske govornice prošlog petka opet lamentirao o moralnim tifusarima, štakorima, antifa-krkanima i jugozomboidima. Posebno se okomio na Radu Borić, zastupnicu u zagrebačkoj Skupštini, koja se nakon potresa založila za obnovu bolnica, a ne crkvi. Poruku za nju imao je i stanoviti Mladen iz Rijeke, koji se narednog dana javio u emisiju ‘Demokracija’. ‘Tko je ta Borićka da uopće ima što govoriti hrvatskom pučanstvu? To je dno dna isto kao i Vili Matula, Veljača ili naša riječka Peovićka (Katarina Peović, op. a.). U drugim državama to bi bilo ohlađeno s metkom u čelo’, poručio je on u eteru Vinkovačke TV, pa dodao kako treba provjeriti ‘manjinske udruge koje petokolonaškim sistemom rade protiv interese hrvatske opstojnosti’.

Rada Borić, koja najavljuje da će prijaviti prijeteće poruke, kaže da je riječ o zabrinjavajućim napadima koji nisu nimalo bezazleni.

- Oni najviše govore o osobnom i društvenom neuspjehu onih koji ih izgovaraju. Osobnom, jer takvi ne razumiju niti prihvaćaju Ustavom zaštićen politički pluralizam kao temeljnu vrijednost ove države kojim je zajamčena sloboda političkog djelovanja, kao i sloboda udruživanja i djelovanja kroz udruge. Društveni neuspjeh ovdje se vidi u tome da u hrvatskoj javnosti, nakon 30-godišnje tranzicije prema demokraciji, još žive ideje da se nasilnim isključivanjem političkih neistomišljenika može riješiti ma koji društveni problem - govori zastupnica Lijevog bloka.

- Dio nerazumijevanja demokracije ekstremističkih pojedinaca i skupina leži u ideji da udruge, osim braniteljskih, rade protiv države. Sve udruge koje znam, a posebno feminističke, daju ogroman doprinos demokratskoj legitimaciji Hrvatske, štoviše, s oskudnim sredstvima desetljećima su radile i rade na zaštiti najranjivijih - dodaje Borić.

Jedna od njih je Udruga B.a.B.e, čije su aktivistkinje ovih dana primile tridesetak poruka u kojima ih se vrijeđa i neutemeljeno optužuje za nedovoljan angažman u teškoj situaciji. Kažu nam i da su upozorene da je u prvim danima nakon potresa kružila SMS-poruka s pozivom da se napada Udrugu.

- Navikle na komentare i prijetnje, jer takvi napadi nisu jedini koje smo doživjele, građanima i građankama poručujemo kako B.a.B.e. rade ono zbog čega i postoje - unaprjeđuju svijet za sve nas. Suočene s brojnim kritikama proizašlih iz neinformiranosti ili pak puke zlobe, naše besplatno pravno i psihološko savjetovalište i ovih dana radi punom parom. Štoviše, možemo reći da se bilježi blagi porast pruženih psiholoških savjeta ženama žrtvama nasilja, što govori u prilog globalnom trendu porasta obiteljskog nasilja u vremenu pandemije. Također, naša Sigurna kuća normalno funkcionira u ovom razdoblju te smo spremne primiti nove korisnike/ice ukoliko za to postoji potreba - poručuju aktivistkinje.

S radom nisu prestala ni vijeća nacionalnih manjina, koja na terenu dijele humanitarnu pomoć. No to nije spriječilo Gradsko vijeće Vukovara na čelu s Ivanom Penavom da ih u paketu s lokalnim udrugama skine s proračuna. Sličan potez je u ime uštede ovih dana najavio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. ‘Sve ono što je započeto, a što se ne može konzervirat ćemo završiti. To je rotor, žičara i Spomenik domovini. Svi ostali projekti i logistika koji nisu u funkciji dizanja zagrebačkih poduzetnika i obrtnika bit će maknuti iz proračuna za ovu godinu. Nema manifestacija, a od 50 do 100 posto će se rezati novci za udruge. Jedino gdje se neće kresati to je podrška našim poduzetnicima i obrtnicima grada Zagreba’, kazao je Bandić.

Kako nam kaže Boris Milošević, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, odluke o smanjenju financiranja manjinskih organizacija zasad se isključivo pojavljuju na lokalnim razinama.

- U doba krize razni politički populisti udaraju na manjine koristeći činjenicu da građani postaju sve prestrašeniji pred budućnošću i da im manjine, civilne udruge i razni dosegnuti demokratski standardi u društvu u takvim okolnostima nisu primarna briga. U takvoj situaciji lako se potencira da su manjine nepotreban trošak koji opterećuje većinsku zajednicu - kaže on.

- U aktualnoj vanrednoj situaciji za sada nemamo veći pritisak na manjinska prava na nacionalnoj razini, dok se na lokalnoj već pojavljuju odluke o smanjenju financiranja manjinskih vijeća koja se olako pravdaju posljedicama krize uzrokovane koronavirusom. Nadam se da će takvi primjeri biti izuzeci i da situacija u Hrvatskoj neće krenuti u neželjenom smjeru da manjine budu prve ili jedine koje će osjetiti teret krize - zaključuje Milošević.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.

1/1