Članovi i članice karlovačkog pododbora Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, na redovnoj godišnjoj izvještajnoj skupštini usvojili su izvještaj o radu u prošloj godini kao i financijski izvještaj te plan aktivnosti za ovu godinu. Pododbor broji sedamdesetak članica i članova u tri sekcije, Etno, Literarno-informativnoj i Likovnoj. O aktivnostima svake sekcije pojedinačno i kronološki je govorio predsjednik pododbora Milan Lapčić. Tako je pododbor lani zabilježio 35 aktivnosti, sudjelovanja na raznim susretima, priredbama, izložbama i likovnim kolonijama što je u prosjeku, izuzevši dva ljetna mjeseca, iznosilo tri aktivnosti mjesečno. Lapčić je ustvrdio da sa svim učinjenim u 2022. godini članovi mogu u potpunosti biti zadovoljni pa su time opravdali svoje postojanje i sredstva dodijeljena za rad.
Članice Etno-sekcije sudjelovale su na pet kolektivnih izložbi ručnih radova i spremanju jela Korduna i Banije. Održane su tribine i sjećanja na profesora Svetozara Livadu i Đuru Zatezala, izuzetna večer poezije s Enesom Kiševićem, promocija knjige historičara Filipa Škiljana "Identitet Srba na Kordunu", tribina o 30 godina obnovljenog rada SKD Prosvjeta u Hrvatskoj, tribina o civilnim žrtvama rata devedesetih, priča o Republici Kini dr. Jasne Plevnik, gostovanje beogradskog glumca Tihomira Stanića s monodramom 'Na Drini ćuprija' prema motivima romana nobelovca Ive Andrića i drugo. Istaknuta je dobra saradnja sa antifašistima, pravoslavnom crkvom te pododborima Prosvjete iz Siska, Petrinje, Zagreba, Kistanja, Moravica, Vrginmosta, Vojnića.
Održati dosadašnju dinamiku aktivnosti, po mogućnosti je i poboljšati te poraditi na povećanju broja članova glavni su zadaci za ovu godinu. Najviše se diskutiralo o nedostatku mladih članova. Danko Plevnik je rekao da je slično stanje u karlovačkoj Matici hrvatskoj te da je Prosvjeta kulturna institucija a ne "organizacija za proizvodnju Srba". Dožupan Dejan Mihajlović je rekao da je mlade teško okupiti te da su njihove aktivnosti sada usmjerene na virtualne aktivnosti. Problem je u tome što stanje u društvu i međunacionalni odnosi nisu relaksirani pa i kod mladih postoji bojazan za egzistenciju ako se javno deklariraju i uključe u rad manjinske organizacije.
