Polaganjem vijenaca pred spomenikom narodnim herojima na centralnom zagrebačkom groblju Mirogoj i svečanim skupom u Staroj gradskoj vijećnici, obilježena je 70. godišnjica oslobođenja glavnog grada Hrvatske i pobjede nad fašizmom. Događajima su osim gradskih rukovodioca i čelnih ljudi Saveza antifašista i antifašističkih boraca Republike Hrvatske (SABA RH) prisustvovali i predstavnici saveza boraca iz Srbije, Slovenije, BiH i Crne Gore, delegacije sekcija 6. Ličke divizije i 1. proleterske brigade, koje su bile među oslobodiocima grada, kao i predsjednik udruženja ratnih veterana Ruske Federacije umirovljeni general armije Mihail Aleksejevič Mojsejev sa suradnicima.

Obilježavanje ovog značajnog datuma, na koji je prije 40 godina grad Zagreb zbog velikih žrtava u borbi protiv okupatora, a prije svega kvislinškog ustaškog režima, dobio Orden narodnog heroja, započelo je na Mirogoju, gdje su uz državne i vojne počasti vijence položile delegacija Grada Zagreba na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem, delegacija SABA RH na čelu s predsjednikom Franjom Habulinom, delegacije Prve proleterske brigade na čelu sa Zdenkom Duplančićem i Šeste ličke divizije na čelu s Milanom Surlom, kao i ruske delegacije na čelu s generalom Mojsejevim. Delegacije zagrebačkih antifašista odale su počast i poginulima na Partizanskom groblju na kojem je sahranjeno 450 palih u borbama za Zagreb.

Obilježavanje Dana oslobađanja Zagreba nastavljeno je u Staroj gradskoj vijećnici, gdje su se okupili brojni gradski rukovodioci, neki zastupnici, brojni načelnici općina ili predsjednici vijeća iz Zagrebačke županije, ali ne i predstavnici Vlade ili, ne daj Bože, netko iz okruženja predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.

- Nakon nacifašističke okupacije 1941. nije se dogodio pokret otpora nego općenarodni ustanak - rekao Habulin i dodao da je Zagreb dao ogroman doprinos NOB-u, jer je od 220.000 njegovih građana četvrtina sudjelovala u oružanoj borbi i drugim oblicima otpora.

 - U NDH je režim terorom, masovnim strijeljanjima i vješanjima antifašista i rodoljuba nastojao zaplaštiti narod i držati ga u pokornosti. No, bez obzira na žrtve, Zagreb se nije dao pokoriti - dodao je predsjednik SABA-e.

Predstavnik Mreže antifašistkinja Zagreba Aleksandar Dunjić naglasio je da je 8. maj 1945. označio prestanak najcrnjeg razdoblja u historiji hrvatske prijestolnice, razdoblja fašističke strahovlade, razdoblja u kojem su progonjeni i ubijani nebrojeni Židovi, Romi, Srbi, ali i Hrvati.

- Prije 70 godina jugoslavenska armija konačno je ušla u okupirani, ali nikad pokoreni Zagreb. Ovaj ulazak nije označio samo kraj fašističke okupacije, već i početak boljeg života i ravnopravnosti za sve stanovnike glavnog grada - rekao je Dunjić i podsjetio na brojne reforme koje će 'dubinski promijeniti život naroda Jugoslavije i Hrvatske i na legalnom planu učvrstiti prava koja i danas uživamo'.

- Svima dostupan rad, stanovanje, obrazovanje i kultura politička su i ekonomska dostignuća antifašizma koja nam danas nastoje oduzeti, a koja moramo braniti do kraja - rekao je, ističući pritom emancipaciju žena, koje su nakon 1945. prvi puta dobile pravo glasa.

Ukazao je i na nacionalističko ludilo u Vukovaru zbog ćiriličnih natpisa - simbola koji je uveliko ugrožen nakon nekoliko talasa etničkog čišćenja u prošlom ratu.

 - Nasljeđe jugoslavenskog, a time i hrvatskog antifašizma tradicija je autentičnog antifašističkog otpora, ali prije svega klasne borbe, emancipacije žena i internacionalizma. Zbog toga se nasljeđe antifašizma danas ne smije svoditi na fetišizaciju hrabre partizanske borbe uz pažljivo pročišćavanje sadržaja socijalističke revolucije. Gnjev radi svakog uništenog spomenika NOB-a treba da se izjednači s gnjevom radi svakog devastiranog proizvodnog pogona. Antifašizam koji treba živjeti u suvremenosti je onaj koji podrazumijeva i dosljednu borbu za političku, ali i ekonomsku jednakost. Stoga, smatramo da svako buduće obilježavanje godišnjica iz NOB-a mora obuhvatiti poštovanje, ali i napor ka obnovi svih njegovih aspekata, kako političkih tako i ekonomskih. Protiv nejednakosti i fašizma koji se ponovo valja našim ulicama, za slobodan, solidaran i ravnopravan Zagreb - zaključio je Dunjić i dobio dugotrajan aplauz, ali i reakciju gradonačelnika Milana Bandića, koji je rekao da nikom ne trebaju parole, nego djela i da je u zadnjih 15 godina Zagreb sagrađen i izgrađen kao moderni grad koji je i najmultinacionalniji i najmultikulturalniji od svih 28 metropola EU.

- Danas se treba prisjetiti dana pobjede građana nad fašizmom, završetka borbi u kojima je u četiri godine poginulo više od 26.000 Zagrepčana, kao i svih žrtava fašističkog terora - rekao je Bandić.

Predsjednik Gradske skupštine Darinko Kosor ocijenio je da temelji moderne Hrvatske počivaju na odlukama ZAVNOH-a, referendumu iz 1991. i tekovinama Domovinskog rata.

U svom govoru general Mojsejev je podsjetio da u Evropi jača fašizam, često pod istom simbolima kao i prije 70 godina.

- Tada je zloglasna SS divizija Galicija terorizirala i ubijala stanovnike Hrvatske i Slovenije, danas se to isto radi po Ukrajini u kojoj se zabranjuje pravo na upotrebu ruskog jezika - rekao je Mojsejev i pozvao na jedinstvo u borbi protiv novih oblika fašizma, kao i na suradnju veteranskih udruženja.

Počasni predsjednik Antifašističke lige Republike Hrvatske Juraj Hrženjak naglasio je da se u javnosti govori o okupatorima, ali ne i o kvislinzima.

- Kvislinzi u Hrvatskoj su bili najgori od svih jer nisu samo proganjali Srbe, Židove, Rome i one koji se s njima nisu slagali, nego i obične ljude. Na Dotrščini, Rakovom Potoku i drugim lokacijama ubijeno je 7.000 ljudi od kojih su mnogi bili sasvim obični ljudi koji su se protivili tome da njihovi susjedi budu ubijani - kazao je Hrženjak.

Predsjednik sekcije Prve proleterske brigade Zdenko Duplančić evocirao je uspomene iz dana kad su njegova brigada kao i brojne druge jedinice nakon oslobođenja Beograda i probijanja Sremskog fronta savladavala tzv. Zvonimirovu liniju i oslobađale Zagreb.

- Zadnjih dana rata imali smo velike gubitke; u oslobađanju Sv. Ivana Zeline i Vrbovca  imali smo 547 poginulih boraca i oko 400 ranjenih - rekao je Duplančić, ističući da se danas stvara sumnja u antifašizam i umanjuje njegov značaj među našim narodima i u svijetu.

Na svečanosti su podijeljene i brojne medalje. Tako je Bandić dobio više poklona od generala Mojsejeva, a ponešto je dobio i Kosor. Mojsejev je uručio i više medalja istaknutim antifašistima na čelu s Nikolom Uzelcem, ali je i dobio plakete od strane SABA RH. Bandić je sa svoje strane podijelio medalje grada za doprinos u jačanju antifašizma istaknutim aktivistima SABA RH Ivanu Fumiću, Dragici Lovreković, Vinku Šunjari i Juraju Hrženjaku.