Nedugo nakon početka američkih protesta protiv institucionalnog rasizma i policijske brutalnosti zbog ubojstva Afroamerikanca Georgea Floyda u Minneapolisu, kao glavni zahtjev pobune iskristalizirao se onaj o smanjenju ili potpunom ukidanju financiranja policije (Defund the Police). Pod silinom protesta brojni su se gradovi upustili u reforme čiji je osnovni cilj smanjiti proračunska sredstva lokalnim policijskim upravama i preusmjeriti ih u obrazovanje, stanovanje, službe za socijalnu pomoć, mentalno zdravlje, mlade i beskućnike. Osim Minneapolisa, neki oblik provođenja ovih mjera izglasali su i gradski vijećnici u New Yorku, Los Angelesu, San Franciscu, Philadelphiji, Washingtonu DC, Baltimoreu i brojnim manjim gradovima, no predloženi planovi ipak se značajno razlikuju prema dubini i sveobuhvatnosti kojom su se u te reforme upustili gradovi.
Najdalje je otišao upravo Minneapolis, grad iz kojeg su i krenuli najmasovniji i najrazorniji američki protesti u posljednjih tridesetak godina. Tamošnje je Gradsko vijeće krajem lipnja jednoglasno podržalo prijedlog lokalnih organizacija civilnog društva povezanih s nacionalnim pokretom Black Lives Matter (BLM) da se metropolitanska policijska uprava u potpunosti rasformira i da se započne osmišljavanje ‘holističkog’ pristupa javnoj sigurnosti. Prema tom prijedlogu, osnovala bi se potpuno nova institucija u kojoj bi se mogli zaposliti samo ljudi bez radnog iskustva u policiji i koja bi reflektirala demografske statistike, uključujući i one rasne. Komunalnom sigurnošću i prevencijom nasilja i dalje bi se bavila neka vrsta represivnog organa, ali pod kontrolom novoosnovane institucije i sa značajno smanjenim budžetom i brojem policajaca. Prijedlog je ovih dana poslan takozvanoj Komisiji za gradsku povelju, koja je zadužena za razmatranje amandmana na ‘gradski ustav’, a razrađeni bi prijedlozi u studenome trebali biti poslani na glasanje. Ukoliko dobiju podršku, na snagu će stupiti 1. svibnja iduće godine.
Gradonačelnik Minneapolisa Jacob Frey nije, međutim, podržao inicijativu Gradskog vijeća, što pokazuje da bi ideja o ukidanju financiranja policije mogla početi nailaziti na razne prepreke, i to ne samo u Minneapolisu. Primjerice, istraživanja koja se ovih dana mogu pročitati u američkim medijima pokazuju da i do 90 posto ispitanih u anketama smatra da su rasizam i policijska brutalnost ozbiljan problem, no više od polovice njih redovito se izjašnjava protiv ukidanja financiranja policije. Ukoliko se stopa kriminala u idućim mjesecima bude povećavala, aktivisti se boje da će i početni entuzijazam splasnuti, a da će se inicijalna dubinska reforma pod političkim pritiscima početi razvodnjavati.
Policijskim upravama zakoni omogućavaju alternativne izvore financiranja poput zapljene imovine građana. Primjerice, policija u Massachusettsu na taj je način između 2000. i 2013. prikupila oko 130 milijuna dolara
Prijedlozi koji su trenutno na stolu u drugim gradovima također potvrđuju da će dominantan pristup biti iznalaženje neke vrste kompromisa. Policija Los Angelesa zasad je najavila da će smanjiti broj policajaca, iako za samo 200 od njih ukupno deset tisuća, dok je gradonačelnik Eric Garcetti najavio i preusmjeravanje 250 milijuna dolara iz policijskog budžeta. S druge strane, u Washingtonu DC sredinom lipnja održana je sjednica na kojoj je izglasano samo da se neće ići u povećanje policijskog proračuna od 3,3 posto.
Slično kao u Minneapolisu, gradonačelnica Seattlea Jenny Durkan također se usprotivila većinskoj podršci Gradskog vijeća prijedlogu da se policijski proračun od nešto više od 400 milijuna dolara prepolovi, a sredstva alociraju socijalnim službama. Na novinskoj konferenciji na kojoj su sudjelovale organizacije proizašle iz BLM-a zatraženo je i da se dispečerska služba koja zaprima prijave građana izmjesti izvan kontrole policije, da se razrade rješenja za održavanje javne sigurnosti na temelju potreba zajednice i investira u pristupačno stanovanje. Članovi organizacija rekli su i da oni s adekvatnim resursima građane mogu štititi bolje nego policija jer policija ‘ne sprječava kriminal nego samo na njega reagira’.
Što se tiče New Yorka, grada s čak 36 tisuća policajaca, njegovo je Gradsko vijeće donijelo odluku da će se policijskoj upravi (NYPD), čiji operativni budžet iznosi šesti milijardi dolara, tijekom četiri godine uskratiti ukupno milijardu dolara. Smanjit će se broj policajaca i prekovremenih sati koje oni odrađuju, sredstava će se preusmjeriti u socijalne službe, a nadzor trgovine krivotvorenim proizvodima i beskućništva izmjestiti iz nadležnosti policije. Gradonačelnik Bill de Blasio poručio je, međutim, da će provođenje ove mjere biti ‘nezgodno’ u situaciji porasta kriminala te da će se dio novca za jačanje socijalnih službi morati namaknuti kroz zamrzavanje zapošljavanja u gradskim službama i ukidanje nekih gradskih programa.
Njujorški proračun od 88 milijardi dolara ove je godine naime za devet milijardi dolara manji zbog krize nastale uslijed epidemije koronavirusa, jednako kao što su smanjeni proračuni i ostalih gradova. A upravo sistem budžetiranja policije, kako nedavno piše ‘The Economist’, mogao bi se ispostaviti kao glavna prepreka reformi policije jer se ona s čak 86 posto financira iz okružnih i općinskih proračuna, zbog čega bi prethodno trebalo reformirati i sam sustav financiranja lokalnih samouprava. ‘The Economist’ kao problem navodi i zakone koji policijskim upravama omogućavaju alternativne izvore financiranja poput zapljenjivanja imovine građana. Ta se sredstva ne smiju koristiti za plaće policajaca, ali smiju za održavanje vozila i nabavu opreme i oružja za specijalnu policiju. Primjerice, policija u Massachusettsu prikupila je, zahvaljujući ovim zakonima, između 2000. i 2013. oko 130 milijuna dolara.
Budući da se imovina može plijeniti bez da je prethodno donesena presuda, pa čak i optužnica za navodno krivično djelo, policija je, piše list, visoko motivirana da povećava upotrebu metoda kao što su tajne operacije protiv trgovine drugom i zaustavljanje vozila kako bi se naplatile globe. Ove policijske aktivnosti disproporcionalno pogađaju nebjelačke zajednice, pa organizacija za građanska prava ACLU navodi da u Philadelphiji više od 70 posto osoba kojima je imovina zaplijenjena bez podizanja optužnice čine Afroamerikanci. Kako su u pravilu u pitanju siromašniji građani, profitom pogonjeno naplaćivanje kazni dovodi do problema kao što su oduzimanje vozačke dozvole, upadanje u dugove, deložacije, isključivanje iz programa socijalne pomoći, otvaranje policijskih dosjea i zatvorske kazne.
Istraživanje Ministarstva pravosuđa provedeno 2015, nakon prosvjeda zbog policijskog ubojstva u Fergusonu iz kojih je nastao pokret Black Lives Matter, pokazalo je da su tamošnje gradske vlasti u cilju punjenja proračuna putem policijskih globi ‘sistematski kršile ustavna prava građana s ciljem maksimiziranja prihoda’. Drugim riječima, novac koji policija namiče kažnjavanjem građana ulijeva se u opće administrativne fondove gradova pa će se smanjenjem policijskih proračuna smanjiti iznosi koji se policiji iz njih vraćaju, ali ne i pritisak koji lokalne vlade vrše na policiju u cilju povećanja prihoda, naročito u situaciji ekonomske krize.
Da se fokusiranjem isključivo na policijski proračun neće nužno reformirati i mentalitet i ponašanje policajaca pokazuje i primjer njujorške policije koja je ovih dana najavila da će ukinuti notorno nasilnu Jedinicu za borbu protiv kriminala, sastavljenu od oko 600 policajaca koji gradom patroliraju u civilu. Zapovjednik NYPD-ja Dermot Shea bombastično je najavio ukidanje jedinice nazvavši to ‘tektonskim poremećajem’ i napuštanjem doktrine policijskog rada uz pomoć ‘brutalne sile, koju će zamijeniti obavještajne i tehnološke metode borbe protiv kriminala’. No kako u svom istraživanju navodi portal The Intercept, navlas ista reforma bila je najavljena i prije dvadesetak godina, nakon što su pripadnici tadašnje Jedinice za ulični kriminal s 19 metaka izrešetali nenaoružanog afričkog imigranta. Jedinica je tada opisivana kao ‘izrazito militarizirana’, spominjalo se i kako njezini pripadnici govore o ‘preuzimanju kvartova’, a za svojevrsni moto uzimaju citat Ernesta Hemingwaya da ‘ne postoji lov kao što je lov na čovjeka, a oni koji su dovoljno dugo lovili naoružanog čovjeka više nikada ne mare ni za što drugo’. Tužba protiv Jedinice za ulični kriminal podignuta zbog tog ubojstva završila je 14 godina kasnije konstatacijom da se NYPD rutinski koristi rasnim profiliranjem. Jedinica je tada rasformirana, a umjesto nje osnovana upravo ona koju NYPD sada ponovno planira ukinuti.
Iako gradske vlasti New Yorka trenutno razmatraju više zakonskih prijedloga nego u posljednjih deset godina, uključujući i zabranu zahvata koji dovode do gušenja, ukidanje zakona kojim se štite policajci optuženi za nedozvoljeno postupanje i novi zakon kojim bi se povećala transparentnost u korištenju tehnologije za nadzor građana, predstavnici pokreta Black Lives Matter mahom su skeptični prema tim potezima. Monifa Bandele iz njujorškog BLM-a rekla je, referirajući se na ukidanje Jedinice za borbu protiv kriminala, da se radi o pukom ‘razmještanju resursa unutar policijske uprave umjesto o njihovom izmještanju iz proračuna policije kako bi se odgovorilo na činjenicu da su crnačke zajednice izložene pretjeranom djelovanju policije, a osiromašene u pristupu resursima’.
Organizacija Surveillance Technology Oversight Project, koja se bavi građanskim nadzorom tehnologije, upozorila je pak na opasnosti inzistiranja na tehnološkim metodama koje je najavio zapovjednik Shea. Organizacija navodi da se nešto slično dogodilo kada je pod pritiskom niza ustavnih tužbi u New Yorku započelo postupno smanjenje metode poznate kao ‘zaustavljanje i pretresanje’ (stop and frisk), koja se gotovo isključivo primjenjivala na Afroamerikancima i Latinoamerikancima. Iako se učestalost primjene ove metode smanjila sa čak 685.724 slučaja 2011. godine na 13.459 prošle godine, nije se smanjio broj privođenja. Policija se naime postupno prebacila na nadzor aktivnosti na društvenim mrežama istih onih koje su ranije fizički zaustavljali i pretresali. U masovnim racijama na temelju takvog nadzora stvorena je, navodi The Intercept, baza podataka od čak 42 tisuće navodnih kriminalaca. Budući da ove aktivnosti policije nisu pod kontrolom javnosti, za pretpostaviti je, tvrdi spomenuta organizacija, da će se i većina ljudi koji su proteklih mjeseci protestirali i sami naći u toj bazi podataka i u njoj ostati zabilježeni godinama.
Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
