>

novosti logo

Pravda za Nedića

Propala rehabilitacija srpskog kvislinga i ratnog zločinca: Milan Nedić je rodom iz Kragujevca gdje je pohađao istu onu gimnaziju iz koje su nacistički okupatori za odmazdu izveli i pobili oko 300 đaka

Nakon rehabilitacije četničkog vođe Draže Mihailovića, revizionisti povijesti u Srbiji nadali su se da će na red doći i Milan Nedić, kvislinški predsjednik srpske vlade od avgusta 1941. do oktobra 1944. godine i otvoreni podupiratelj nacističkog vođe Adolfa Hitlera. Međutim, nakon maratonskog procesa pokrenutog još 2008. godine, Viši sud u Beogradu odlučio je drukčije, tako da tražiteljima rehabilitacije Nedićevog lika i djela iz Srpskog liberalnog saveta te Udruženja političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, kao i porodici Nedić, koja se osim ispravljanju ‘povijesne nepravde’ nadala i bogatoj imovini koja je kvislingu oduzeta, ostaje još da se žale Apelacionom sudu koji će u tom slučaju donijeti pravomoćnu odluku.

Cilj pokretanja procesa bio je poništiti Uredbu Vlade FNRJ kojom je Nedić proglašen za narodnog neprijatelja i na osnovu koje su mu oduzeta građanska i imovinska prava. Tvrdilo se da Nedić nije odgovoran za holokaust u Srbiji ni za osnivanja logora, kao ni za masovna strijeljanja, nego da je baš nasuprot tome radio u skladu s tadašnjim pravnim normama. Još su navodili da je navodno spasio 350.000 Srba iz NDH i 50.000 Slovenaca, pa se čak zauzimao za uhapšene skojevce i komuniste. Od 2015. godine, kada su započela saslušanja, sud o njemu dalo je deset povjesničara i svjedoka.

Nedića je godinu dana prije izbijanja rata knez Pavle Karađorđević smijenio s dužnosti ministra vojske i mornarice Kraljevine Jugoslavije zbog otvorenog podupiranja Trećeg Reicha i Hitlera. ‘Dolazak nacionalsocijalista na vlast u Njemačkoj prije deset godina bio je od sudbonosne važnosti, ne samo za njemački narod, već je i od ogromne povijesne važnosti za sve evropske narode, za cijelu Evropu, kao i za ostali svijet’, pisao je Hitleru čestitajući mu godišnjicu dolaska na vlast.

Kao imenovani premijer, organizirao je Srpski dobrovoljački korpus i Srpsku državnu stražu s ciljem da se bore protiv partizana. S obzirom da je Nedić 1946. izvršio samoubojstvo skokom kroz prozor zatvora u Beogradu, ovaj ‘biološki čuvar supstance srpskog naroda’, kako ga nacionalisti nazivaju, formalno nikad nije optužen i osuđen. Da cijela priča s rehabilitacijom bude još degutantnija, Nedić je rodom iz Kragujevca gdje je pohađao istu onu gimnaziju iz koje su nacistički okupatori za odmazdu izveli i pobili oko 300 đaka. Obljetnica tog tragičnog događaja, 77. po redu, obilježava se uskoro, 21. oktobra. Ali, ni to nije spriječilo da u istu tu gimnaziju prije nekoliko godina postave njegovu sliku. Jedan od đaka ju je razbio i bacio iz zgrade.

1/1