>

novosti logo

Zighajl za Nedića

Ne traže samo rehabilitaciju, već i podizanje spomenika srpskom kvislingu: Dok su neofašisti dizali desnicu u zrak usred Beograda, kontrademonstranti su branili čast glavnoga grada Srbije

Marš u Zagreb! – uporno je urlao jedan od stotinjak pripadnika organizacija Srpski carostavnik i Srbska akcija – podvig i borba, koje su u nedjelju u Beogradu organizirale skup podrške rehabilitaciji srpskog kvislinga Milana Nedića. Vikao je to antifašistima koji su se okupili na kontraprosvjedu, na križanju ulica Kneginje Ljubice i Simine, gdje je Nedić izvršio samoubojstvo nakon što je 1946. iz Austrije izručen Jugoslaviji, gdje mu se trebalo suditi za zločine počinjene tokom kolaboracije s nacističkom Njemačkom. Kontraprosvjed, na kojem se okupilo sto pedeset ljudi, organizirale su udruge Marks21 i 7 zahteva, uz podršku predstavnika inicijative Ne davimo Beograd, Demokratske stranke i Liberalno-demokratske partije.

Osim rehabilitacije, ‘nedićevci’ su nacističkim pozdravima uz uzdignute desnice tražili da se srpskom premijeru iz vremena Drugog svjetskog rata podigne i spomenik u Beogradu. Rehabilitacija ovog kvislinga zatražena je još 2007. godine. Cilj Srpskog liberalnog saveta, Udruženja političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima te porodice Nedić nije samo politički, nego je vezan i uz imovinu koju je ovaj posjedovao. Ako bi uspjeli u svom naumu, Nedićevoj bi familiji, između ostaloga, bilo vraćeno zemljište na Slaviji, u Beogradu, gdje se sada nalazi zgrada Narodne banke Srbije, kao i veći dio zemunskog parka.

Kao što je poznato, Nedića je još 1940. godine knez Pavle Karađorđević smijenio s dužnosti ministra vojske i mornarice Kraljevine Jugoslavije zbog otvorenog podupiranja Trećeg Reicha i Adolfa Hitlera. Jugoslavenska vlada ga je nedugo nakon okupacije proglasila odgovornim za rasulo obrane u Makedoniji, koja se u samo jednom danu raspala nakon napada sila Osovine. Njemačka ga je nakon okupacije postavila za premijera, kada je organizirao Srpski dobrovoljački korpus i Srpsku državnu stražu s ciljem da se bore protiv partizana. ‘Dolazak nacionalsocijalista na vlast u Njemačkoj prije 10 godina bio je od sudbonosne važnosti, ne samo za njemački narod, već je i od ogromne povijesne važnosti za sve evropske narode, za cijelu Evropu, kao i za ostali svijet’, pisao je Milan Nedić čestitajući Hitleru godišnjicu dolaska na vlast. Neposredno pred oslobođenje pobjegao je u austrijski Kitzbühel, gdje su bile smještene i druge kvislinške vlade i odakle su ga britanske snage 1946. izručile Jugoslaviji.

Prvo ročište u ovom procesu održano je 2015. na temelju zakona o rehabilitaciji i restituciji, čime je omogućena rehabilitacija četničkog vođe Draže Mihailovića prije tri godine. S Nedićem će ići malo teže jer se ovaj sam ubio, tako da nije dočekao presudu. Sud je već jednom odbacio zahtjev za rehabilitaciju, ali je proces ponovno pokrenut.

1/1