>

novosti logo

Predstavljen dosje o ulozi JNA u ratovima u Hrvatskoj i BiH

JNA je napravila scenografiju za činjenje zločina i samim tim je u njima sudjelovala, rekao je Nemanja Stjepanović iz Fonda za humanitarno pravo

Fond za humanitarno pravo u petak je u auli rektorata zagrebačkog Sveučilišta prvi put izvan Srbije promovirao deseti po redu dosje koji je izradila ta nevladina udruga. Pod nazivom ‘Dosije: JNA u ratovima u Hrvatskoj i BiH’ detaljno su istražili ulogu Jugoslavenske narodne armije u sukobima tokom 1990-ih godina u te dvije države. Istraživanje su temeljili na dosad objavljenim podacima, najvećim dijelom s Haaškog tribunala, što ih je ponukalo i da podnesu dvije kaznene prijave: prvu prije dvije godine protiv Dušana Lončara, komandanta jedinice koja je naredila napad na Lovas, i drugu prošle godine za zločine počinjene u Škabrnji i Nadinu. Kako su kazali, nemaju informacije je li pokrenuta istraga protiv počinitelja.

Cilj dosjea je raskrinkati ulogu JNA u ratu i njeno pretvaranje iz savezne jugoslavenske vojske u isključivo srpsku armiju. Kako je kazala Ivana Žanić, urednica dosjea, istraživanje je trajalo godinu i pol i predstavlja sublimaciju činjenica utvrđenih pred Haaškim sudom.

- Baza dosjea su činjenice utvrđene pred sudom, što naglašavam zbog onih koji dovode u pitanje vjerodostojnost ovog dokumenta. Ovo nije politički pamflet, nego poziv institucijama u Srbiji da istraže navode iz dosjea i pokrenu istrage koja bi dovele do podizanja optužnice, ako ima temelja za to. Naš cilj je da se odgovorni procesuiraju i ako se utvrdi odgovornost da budu i kazneno gonjeni - kazala je Ivana Žanić.

Jovana Kolarić, autorica dosjea, rekla je da je JNA prvi put otvoreno stala na srpsku stranu u ratu u Hrvatskoj prilikom napada na selo Kijevo 26. avgusta 1991. godine te da se isti obrazac ponavljao na području cijele Republike Srpske Krajine, uključujući i napad na Vukovar koji je vodstvo JNA, kaže ona, smatralo većinski srpskim gradom.

- Od avgusta do novembra 1991., koliko je trajala opsada Vukovara, na tom zadatku bilo je angažirano 15.000 pripadnika JNA, dok je Vukovar branilo 1800 ljudi. Svakodnevni napadi trajali su do 18. novembra, kada su JNA i paravojne jedinice ušle u grad. Tada je potpisan sporazum o evakuaciji bolnice, koji JNA nije ispoštovala. Od 700 ljudi, koji su bili u bolnici, odvojili su žene i djecu, a muškarce s pet autobusa prevezli u kasarnu. Tim povodom održan je sastanak zapovjednika JNA s predstavnicima Vlade Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema koji su bili protiv toga da se zarobljenici evakuiraju u Sremsku Mitrovicu. Lokalne vlasti tražile su da se oformi prijeki sud, a Mile Mrkšić rekao je da će se JNA povinovati odlukama Vlade. Pripadnici Teritorijalne obrane i jedinice Leva supoderica, koji su dok je trajao napad bili pod komandom JNA, odveli su ih na Ovčaru i pobili. Mrkšić je na sudu osuđen na 20 godina zatvora, a Veselin Šljivančanin s 10, ali nisu procesuirani oni koji su prenijeli naređenje da se Vojna policija povuče s Ovčare - ispričala je Jovana Kolarić, podsjećajući i na primjere napada na Škabrnju i Nadin, za što je Fond podigao šest kaznenih prijava koje su također na čekanju.

Supervizor projekta Nemanja Stjepanović rekao je da je Haaški sud ‘nešto najbolje što se dogodilo našim narodima’, s obzirom da smo dobili obilje podataka kojih inače ne bismo imali niti bismo znali da su ubojice bile pod kontrolom JNA. Naglasio je da je model po kojem je JNA radila svuda bio isti. Jedinice bi stvorile tampon zonu da razdvoje zaraćene strane, koju bi potom prepustile pobunjenim Srbima.

- JNA je zapravo napravila scenografiju za činjenje zločina i samim tim je u njima sudjelovala, bez obzira kako se kasnije zvala - objašnjava Stjepanović.

Podsjetio je da je kroz logore u Srbiji, koji su također bili pod kontrolom JNA, prošlo 7000 ljudi, što je također prošlo bez kažnjavanja odgovornih.

- Ne nadam se da će doći do promjene i da će krivci biti kažnjeni. Šljivančanin je danas moralni autoritet u Srbiji. Njega se pita što da se napravi s Kosovom, održava tribine, rukuje se s predsjednikom. Drži me još vjera da će neke iduće generacije kad budu voljne spoznati što se zaista događalo u ratovima 1990-ih da će ovo biti jedna od stvari koje će se čitati - zaključio je.

Vesna Teršelič, voditeljica Documente, pozvala je na formiranje USKOK-a za ratne zločine i povećanje proračuna DORH-a kako bi se intenzivirale istrage i sudski procesi, te upitala predstavnike tužiteljstva, koji su bili u publici, što se događa s Documentinom kaznenom prijavom za zločin u Bogdanovcima, dok je bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović upozorio da živimo u vremenima u kojima jačaju snage koje relativiziraju prošlost i nisu spremne za suočavanje s onim što se dogodilo.

- Impresioniran sam s onim što radi Fond, posebno zbog toga što se bave isključivo dokumentima, bez trunke politike što je preduvjet da povijest sudimo po činjenicama - rekao je Josipović i istaknuo nužnost normalizacije odnosa sa susjednim državama, s obzirom da je danas situacija gora nego što je bila prije pet godina, kao i da scenom ponovno dominiraju nacionalističke opcije koje nisu spremne prihvatiti činjenice iz povijesti.

1/1