Lideri različitih država, organizacija i banaka u ponedjeljak su na globalnom samitu, koji je putem video konferencije održan u organizaciji Europske komisije, Velike Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Norveške i Saudijske Arabije, obećali 7,4 milijardi eura za istraživanja cjepiva i lijekova protiv koronavirusa.
Maratonsko prikupljanje sredstava, kako su ga nazvali u Europskoj komisiji, tek je početak napora za suzbijanje širenja bolesti Covid-19. Tako je tijekom prvog dana gotovo dostignut proklamirani cilj prve faze prikupljanja sredstava od 7,5 milijardi eura temeljnog kapitala, od kojih će se četiri milijarde izdvojiti za razvoj cjepiva, dvije za liječenje i milijardu i pol za testiranje.
Premda su pozvane zemlje i organizacije iz cijelog svijeta, na samitu nije sudjelovala Rusija, koja trenutno bilježi najbrži rast epidemije u Europi s preko 145.000 oboljelih, te očekivano SAD, gdje je do sada umrlo više od 67.000 ljudi, a predsjednik Donald Trump obustavio financiranje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), optuživši je za sudjelovanje u ‘uroti prikrivanja porijekla virusa’.
Taj potez ranije je kritizirao multimilijarder Bill Gates, čija je Zaklada Bill and Melinda Gates najavila da će se potpuno preorijentirati na borbu protiv koronavirusa. Njegova supruga Melinda Gates tijekom virtualnog samita izjavila je kako će trebati učiniti više od samog dostavljanja cjepiva bogatim zemljama. ‘Pandemija neće završiti dok svi ljudi ne budu imunizirani’, rekla je ona.
Sličnu poruku poslala je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, rekavši kako je potrebno razviti cjepivo, proizvesti ga i dostaviti u svaki kutak svijeta. Naglasila je da ono jednom kada se otkrije mora biti dostupno po pristupačnoj cijeni.
Današnji samit nastavak je zajedničkih napora koji su započeli 26. ožujka na izvanrednom sastanku skupine G20, gdje je dogovoreno uspostavljanje globalne inicijative za odgovor na pandemiju. Mjesec dana kasnije EU i WHO su zajedno sa Zakladom Gates, Savezom za cjepiva, Svjetskom bankom i drugim organizacijama uspostavili globalnu suradnju za razvoj, proizvodnju i pravedan pristup sredstvima za borbu protiv Covida-19.
Zajednički napori u suprotnosti su s dosadašnjim odnosima među nekim velesilama poput SAD-a i Kine, posebice s međusobnim napadanjem oko porijekla virusa. Američka vlada već je najavila da američke inovacije moraju biti zaštićene od krađa, uglavnom onih iz Pekinga. No osim brojnih europskih lidera, predstavnika iz Australije, Kanade, Izraela, Japana, Jordana, Južne Afrike i Turske, na konferenciji je sudjelovao i kineski ambasador u EU.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, čija je zemlja obećala 500 milijuna eura, rekao je da smo ‘u trci s vremenom’, a britanski premijer Boris Johnson kako ‘utrka za otkrivanje cjepiva kojim će se pobijediti virus nije natjecanje među zemljama, već najhitniji zajednički napor našeg vremena’.
Među većim donatorima su Japan, koji je donirao više od 800 milijuna dolara, te Njemačka, koja je ponudila 525 milijuna eura. Najviše pogođene europske zemlje Italija i Španjolska rekle su kako će osigurati po više od 100 milijuna eura. Švicarska je obećala 378, Nizozemska 192, a Izrael 60 milijuna eura. Premijer Andrej Plenković najavio je hrvatsku donaciju od milijun eura, uz dva milijuna koje je Hrvatska već osigurala na nacionalnoj razini za istraživanje i razvoj cjepiva. Donatorima se priključila i pop zvijezda Madonna, koja je obećala milijun eura, otkrila je von der Leyen.
Cilj inicijative je financijski poduprijeti razvoj pet ili šest cjepiva prije početka masovne proizvodnje dvaju njih koja se pokažu najobećavajućima, a namjerava se financirati i proizvodnju lijekova prije nego se završe klinička istraživanja. Finalni troškovi procjenjuju se na 40 milijardi eura.
Na razvoju cjepiva trenutno radi stotinjak različitih istraživačkih grupa, a 12-ak njih se nalazi u stadiju ispitivanja na ljudima ili upravo kreće u tu fazu. No ne može se predvidjeti hoće li i kada ijedno od njih biti učinkovito, kao što se u ovom trenutku ne može znati ni tko je najbliži ostvarenju cilja. Stoga mnogi strahuju da ubrzavanje procesa proizvodnje cjepiva, koji inače traje oko deset godina. Osim toga, tu je i problem njegove brze distribucije jednom kad se otkrije te se predviđa da bi moglo doći do nestašice staklenih posuda potrebnih za distribuciju.
S druge strane, neki stručnjaci smatraju da je najizglednije polje istraživanja razvoj lijekova koji bi ubrzali oporavak od Covida-19. Taj pristup izazvao je popriličan optimizam nakon početnih obećavajućih rezultata ispitivanja djelotvornosti remdesivira, lijeka koji se ranije koristio protiv ebole.
Američki epidemiolog Anthony Fauci, koji se više od 25 godina nalazi na čelu Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti, rekao je da bi razvoj cjepiva u periodu od 12 do 18 mjeseci značio rekordnu brzinu. No čak i kad se otkrije prvo učinkovito cjepivo, u početku ga neće biti dovoljno za sve. Dobivene formule zato se pušta u proizvodnju unatoč riziku će to dovesti do velikih financijskih gubitaka.
Neki proizvođači, poput Johnson & Johnsona, ulažu u proizvodnju te su do kraja godine obećali milijardu doza cjepiva koje još nije razvijeno. I britanski farmaceutski gigant AstraZeneca rekao je da radi na razvoju cjepiva sa Sveučilištem u Oxfordu kako bi se do kraja godine proizvelo desetke milijuna doza. Britansko sveučilište već je krenulo s prvim testiranjima na majmunima, ali i ljudima. Američki farmaceutski gigant Pfizer i njemačka tvrtka BioNTech također su započeli testiranja na ljudima, a tvrde da bi do kraja godine njihova cjepiva mogla biti dostupna milijunima ljudi.
Eksperimente s genetičkim cjepivom na ljudima u lipnju najavio je i Francesco Vaia, direktor rimske bolnice Spallanzina. Riječ je o cjepivu koje potiče stvaranje bjelančevina koje stimuliraju imunitet protiv koronavirusa. Eksperimenti na životinjama su pokazali dobre rezultate, a ako isto bude i s testiranjem na ljudima, kakva se već provode i u Kini, očekuje se da bi početkom 2021. cjepivo mogli dati velikom broju ljudi, rekao je Vaia.
Premda stručnjaci i doktori govore o ‘globalnom cjepivu’, nacionalni lideri naglašavaju prioritet stvaranja imuniteta unutar vlastitih granica. Tako je Trump do siječnja obećao 300 milijuna doza za Amerikance, a iz indijskog Serum instituta također su poručili da će najveći dio cjepiva otići u ruke njihovih građana prije nego što počnu s izvozom.
Premda se svijet koncentrira na cjepivo, moguće rješenje za koronavirus su i lijekovi. Američka Agencija za hranu i lijekove ubrzano je odobrila upotrebu spomenutog remdesivira za teško oboljele pacijente nakon što se pokazao djelomično uspješnim za usporavanje tijeka bolesti. Odobrenje je dobio i hidroksiklorokin, koji je tijekom testiranja u laboratorijima izgledao obećavajuće, no primjena na oboljelima do sada se pokazala razočaravajućom.
Američka agencija je odluku o odobrenju remdesivira donijela nakon testiranja stotina drugih lijekova koji se inače koriste za različite bolesti. Testiranje lijekova mnogo je brže pa neki stručnjaci poput Luciane Borio, bivše savjetnice u Nacionalnom vijeću za sigurnost predsjednika Trumpa, smatraju da bi lijekovi koji bi pacijentima pomogli u ranom stadiju bolesti mogli značajno utjecati na borbu protiv koronavirusa. ‘Ako je moguće zaštititi ljude koji su ranjivi te ako se mogu uspješno liječiti oni koji obole, mislim da će to promijeniti putanju pandemije’, rekla je Borio.
