Novosti

Politika

Prosperov Novak tvrdi da Novosti "umanjuju bit hrvatskog društva"

Odnedavni član Domovinskog pokreta Slobodan Prosperov Novak najavljuje da će, ako ta stranka dođe na vlast, odmah "sutra ujutro" ukinuti financiranje tjednika Novosti, jer da se njegovi novinari "sprdaju s hrvatskom kulturom", a to "ne smiju raditi u Hrvatskoj"

Large novak

Slobodan Prosperov Novak (foto Davor Puklavec/PIXSELL)

Slobodan Prosperov Novak najavio je da će Domovinski pokret, ako dođu na vlast nakon parlamentarnih izbora, ukinuti financiranje tjednika Novosti iz državnog proračuna. Gostujući u emisiji Bujica, Prosperov Novak, inače član Domovinskog pokreta, poručio je da Novosti "umanjuju bit hrvatskog društva ondje gdje je ono najvažnije, a to je jezik i kultura".

"Tamo se sprdaju s hrvatskom kulturom za novac Ministarstva kulture. To je doista neshvatljivo. Ja ne znam kada će to prestati, ali smatram da mora prestati. Jer ljudi koji to rade nisu ljudi koji to smiju raditi u Hrvatskoj. Oni mogu pisati gdje hoće, ali moraju to raditi za novac koji će na tržištu zaraditi", kazao je Prosperov Novak.

"Hoće li to prestati ako Domovinski pokret dođe na vlast?", pitao je voditelj emisije Velimir Bujanec, misleći na ukidanje javnog financiranja tjednika Novosti.

"Mislim da, da. Sutra ujutro", odgovorio je Prosperov Novak, najavljujući tako da bi jedna od prvih njihovih odluka na eventualnoj izvršnoj vlasti bila obračun s Novostima i udar na medijske slobode u Hrvatskoj.

Prosperov Novak otkrio je cenzorske planove Domovinskog pokreta zbog teksta Igora Lasića objavljenog još 2022. godine, u kojem se novinar Novosti kritički osvrnuo na jezične i kulturne politike srpskih i hrvatskih nacionalista.

Kao pripadnik jednog od dva navedena politička tabora, Slobodan Novak je, razumije se, tekst pročitao potpuno krivo. Zapravo, čini se da ga nije ni pročitao, nego je klevetnički neupućeno odgovorio na pitanje voditelja Velimira Bujanca, koji je iz internetske arhive Novosti izvukao tekst kako bi pripremio teren za otkrivanje planova Domovinskog pokreta. Da ga je pročitao, onda bi znao da se navedeni tekst uopće ne odnosi na nekakvu recentnu deklaraciju Domovinskog pokreta protiv srpskog "svojatanja pisaca, znanstvenika i osoba iz hrvatske povijesti i kulture".

Objavljen je početkom 2022. godine, skoro dvije godine prije njihove deklaracije. Poslovično podlo, Bujanec je zapravo podvalio priču da se radi o sadržaju publiciranom nakon i povodom objave deklaracije Domovinskog pokreta.

Unatoč tome, Prosperov Novak je iskoristio priliku za isporuku seta najbestidnijih laži: niti se Novosti financiraju novcem Ministarstva kulture, niti je u predmetnom tekstu bila riječ o "ruganju s hrvatskom kulturom". Radilo se o "ruganju" sa srpsko-hrvatskim kulturnim žandarima, pa tako posredno i s Prosperov Novakom.

Relevantnost potonjeg u cijeloj je priči pritom svedena na ništicu. Spominjemo ga tek kao najsvježiji zapjenjeni glas Domovinskog pokreta, parlamentarne stranke koja, sad i to znamo, snatri o korištenju političke moći za gušenje medija koji im se ne sviđaju.

Najavom u Bujici samo je zaokružena njihova višemjesečna kampanja protiv Novosti, koje im u stvarnosti služe kao podloga za šovinistički i proustaški obračun sa srpskom manjinom u Hrvatskoj.

Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Daniel Spajić tražio je proljetos retroaktivno oduzimanje proračunskih sredstava tjedniku Novosti pod obrazloženjem da "vrijeđaju Republiku Hrvatsku". Argumente je pronašao u tekstu "Meloni e nostri moroni", u kojem smo problematizirali činjenicu da su pripadnici hrvatske ekstremne desnice čestitali stranci Braćo Italije na osvajanju vlasti, premda je ta politička opcija napučena fašističkim kreaturama koje su u ljeto 1991. u Beogradu s predstavnicima režima Slobodana Miloševića i s Belim orlovima razgovarali o komadanju hrvatskog teritorija.

Sličnim oštroumnim zapažanjima o "pljuvanju i izrugivanju hrvatske države" ukidanje financiranja Novosti zatražio je i drugi član Domovinskog pokreta u Hrvatskom saboru, Stipo Mlinarić. Zamjenik predsjednika te stranke Mario Radić nedavno je primijetio da Novosti napadaju i "Vukovar i sve naše svetinje". To je došlo od najutjecajnijeg člana stranke koja je prošli mjesec organizirala ultimativno političko svetogrđe nad Vukovarom i pobijenim Vukovarcima, napravivši od komemoracije proustašku kulisu za najprizemnije prikupljanje političkih poena.

U ovogodišnjem nasrtaju na Novosti pridružili su se i zastupnici drugih stranaka s desnice, poput Nikole Grmoje iz Mosta. Njemu je zasmetalo što se Novosti ne bave isključivo manjinskim temama. Nije mu, doduše, naknadno "zasmetalo" što su Novosti bile među rijetkim medijima u Hrvatskoj koji su pisali o povezanosti aktivnih domaćih špijuna s poslovnim partnerima Pavla Vujnovca. To mu toliko nije smetalo da je istraživanje iz Novosti uzeo takoreći kao posve prirodnu pojavu: kad je u nizu navrata javno spominjao ovu priču, nijednom nije rekao odakle mu informacije. Jer to se valjda podrazumijeva.

Ovo su, ukratko, ljudi iz Domovinskog pokreta i drugih političkih opcija koje žele ugasiti Novosti. Prvi je pismen, ali ne čita sadržaj Novosti o kojem raspravlja. Drugi čita, ali je medijski nepismen. Treći ništa ne čita i ništa ne razumije. Četvrti razumije, ali se pravi glupim. Peti pozorno čita i ponosno reproducira pročitano, ali pritom zaobilazi spomen Novosti.

Hrvatsko novinarsko društvo reagiralo je ove godine dva puta zbog ovih i brojnih drugih huškačkih ispada u Hrvatskom saboru protiv tjednika Novosti. Upozorili su kako je ovakva retorika iznimno opasna i da je jedini cilj diskreditacija i na kraju gašenje Novosti, dok u isto vrijeme tim istim zastupnicima ne smetaju huškački tjednici koji šire mržnju i povijesni revizionizam.

Već smo pisali da se za pretvaranje našeg medija u metu te prijetnje i pritiske iz parlamenta zainteresiralo i najveće europsko novinarsko udruženje Europska federacija novinara (EFJ), koje je tada najavilo da će uputiti dopis organizaciji Media Freedom Rapid Response (MFRR), koju financira Europska komisija, europskom mehanizmu koji prati i reagira na kršenja slobode medija u državama članicama EU-a te zemljama kandidatkinjama.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više