>

novosti logo

Pučka pravobraniteljica: U porastu govor mržnje prema Srbima

U izvještaju Ureda pučke pravobraniteljice za 2018. ističe se da su diskriminacijom osobito pogođeni Srbi povratnici, jer se uglavnom radi o starijim osobama s izuzetno niskim prihodima koje žive u nerazvijenim ruralnim krajevima

Prošle godine došlo je do porasta nasilja, govora mržnje i etničke netrpeljivosti prema Srbima u Hrvatskoj, stoji u izvještaju pučke pravobraniteljice Lore Vidović za 2018. godinu, koji se poziva na podatke Srpskog narodnog vijeća.

Ističe se da je sa sedam zabilježenih slučajeva vrijeđanja i prijetnji upućenih Srbima i srpskim institucijama u 2014. godini, u 2018. broj takvih incidenata narastao na 105. Ohrabruje, dodala je, jedino činjenica da je broj fizičkih napada sa 16 u 2016. smanjen na pet tokom prošle godine.

Pučka pravobraniteljica kao najveće probleme s kojima su se građani lani suočili ističe diskriminaciju temeljem nacionalne pripadnosti, dobi ili imovinskog stanja, kao i porast stope rizika od siromaštva, osobito za starije, te nastavak pada povjerenja građana u institucije i nastavak iseljavanja.

Diskriminacijom su osobito pogođeni Srbi povratnici, jer se uglavnom radi o starijim osobama s izuzetno niskim prihodima koje žive u nerazvijenim ruralnim krajevima i često im osnovne usluge, pa čak i voda i struja, nisu dostupne. ‘Izloženost povećanom riziku od etnički motiviranog nasilja i govora mržnje, kao i nedovoljno učinkovit sustav stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi ili višedesetljetna kašnjenja obnove u ratu oštećenih kuća, pridonose ovim teškoćama. Ne ohrabruje ni predmet u kojem smo postupali 2018., povodom paleža poljoprivrednih zgrada i obiteljske kuće povratničke obitelji, u kojem je policija utvrdila da je došlo do namjernog podmetanja požara, ali počinitelji još nisu utvrđeni’, navodi se u izvještaju.

Također se ističe da se u Hrvatskoj ne provodi inače dobro razvijeno zakonodavstvo, a od ulaska u Europsku uniju čak se traži ukidanje ili ograničavanje pojedinih manjinskih prava, praćeno tvrdnjama da su manjine privilegirane i kako se diskriminira većinski narod. ‘Time se u društvu i dalje potiče protumanjinsko raspoloženje i održavaju stereotipi prema pripadnicima pojedinih nacionalnih manjina, pogotovo prema Romima i Srbima’, stoji u izvještaju.

Osim toga, prema podacima Ministarstva uprave udio pripadnika nacionalnih manjina među zaposlenima u tijelima državne uprave i stručnim službama i uredima Vlade konstantno se smanjuje, a u podzastupljenosti prednjači romska nacionalna manjina, čijih je tek devet pripadnika zaposleno u ovim tijelima. Udio manjinskih pripadnika među zaposlenima u pravosuđu je 3,9 posto, s tim da ih je među sucima 3,2 posto, a državnim odvjetnicima i njihovim zamjenicima 4,4 posto. Unatoč zakonskim obavezama, ukupna zastupljenost manjina među zaposlenima u državnoj upravi i pravosuđu iznosi 3,2 posto, dok je ukupni udio u stanovništvu 7,7 posto.

Lora Vidović naglašava da je Istarska županija jedina jedinica lokalne samouprave koja je uvela ravnopravnu uporabu manjinskog (talijanskog) jezika, ali da je indikativno da je od njih 26 koje su, iako neobvezne, uvele službenu uporabu manjinskog jezika, njih čak 19 uvelo talijanski, četiri mađarski, dvije češki te po jedna srpski i rusinski jezik. Srpski je u ravnopravnu i službenu uporabu uvela tek Općina Kneževi Vinogradi, koja je ujedno i jedina jedinica samouprave koja je uvela dva manjinska jezika, s obzirom da takav status ima i mađarski.

Po pitanju dvojezičnosti nema napretka ni u Vukovaru. ‘Postupali smo po pritužbi Zajedničkog vijeća općina Vukovar, koje se još 2010. obratilo Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, a 2012. i Hrvatskim cestama te županijskim upravama za ceste Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije, kako bi se postavili znakovi s imenima naselja na ulazima i izlazima u naselja, na hrvatskom jeziku i latinici i srpskom jeziku i ćirilici, u općinama koje su statutima predvidjele postavljanje ovakvih dvojezičnih znakova, a u kojima pripadnici srpske manjine čine apsolutnu većinu u stanovništvu. Kako to još nije učinjeno, nastavit ćemo postupati sve do rješavanja zahtjeva ZVO-a i postavljanja dvojezičnih znakova, kako je to učinjeno diljem RH u naseljima u kojima u značajnom udjelu žive pripadnici češke, mađarske i talijanske manjine.’, stoji u izvještaju, uz napomenu da su dvojezični znakovi postavljeni jedino u općini Donji Lapac.

Velike su razlike, dodaje se, u visini sredstava koja se dodjeljuju vijećima i predstavnicima nacionalnih manjina, pa je tako Grad Zagreb u 2017. godini za manjinska vijeća i predstavnike utrošio 10,7 milijuna kuna, a sve ostale županije, gradovi i općine zajedno 13,7 milijuna kuna.

U osvrtu na stanje u medijima još jednom se ističe da još uvijek nije osnovana redakcija za nacionalne manjine na javnom servisu, gdje su manjine getoizirane u dvije tjedne emisije na televiziji te vrlo slabu zastupljenost manjinskih tema u emisijama općeg programa. ‘Revizionistički, pa i negacionistički, stavovi o karakteru ustaške države i razmjerima zločina počinjenima u njoj, naročito su prisutni u historiografiji. Dio povjesničara i različitih istraživača, među kojima su i neki svećenici katoličke crkve, primjerice pročelnik odjela Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu te bivši predsjednik Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac Stjepan Razum, tvrde da je logor u Jasenovcu, koji je nedvojbeno simbol zločina počinjenih u NDH, bio tek radni i sabirni logor, što je bio i službeni naziv koji je koristila ustaška administracija, odnosno da se nije radilo o ‘logoru smrti”, kaže se.

U 2018. Ured je postupao u 5082 predmeta, pri čemu je zabilježen rast pritužbi građana za 8,6 posto u odnosu na godinu ranije. Najviše pritužbi je zbog diskriminacije, radnih i službeničkih odnosa te pravosuđa i zdravstva.

Kompletan izvještaj možete pročitati ovdje.

1/1