Novosti

Politika

Puhovski: Stav Hrvatske o ustašama i NDH je blago neutralno negativan

Povodom 80 godina od proglašenja NDH, udruga Documenta organizirala je 10. aprila spomen-šetnju Zagrebom

Large n2

(foto Documenta)

Povodom 80 godina od proglašenja Nezavisne države Hrvatske, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću organizirala je 10. aprila spomen-šetnju Zagrebom s početkom ispred nekadašnje zgrade Radio Zagreba gdje je prije 80 dana pukovnik Slavko Kvaternik proglasio osnivanje NDH.

Govoreći prisutnima ispred zgrade u kojoj je danas USKOK, voditeljica Documente Vesna Teršelič naglasila je da je u toj zgradi proglašena zločinačka NDH.

- Odavde je krenuo holokaust i likvidacija Židova, genocid nad Srbima i Romima, ubijanje svih koje su ustaše, fašisti i nacisti percipirali kao svoje neprijatelje: skojevce, komuniste, pripadnike ilegalnog pokreta koji se nisu osjećali članovima KP i koji su možda bili HSS-ovci, a možda su samo spasili neku svoju susjedu. Sve koji nisu mogli podržati ustaški teror kojem je bilo dovoljno da samo to što je neko Srbin, Židov ili Rom da ga se prvo iseli iz stana i izbaci iz vlasništva, a onda zatvori, muči, deportira i likvidira na nekom od stratišta u Zagrebu - rekla je.

- Bilo bi jako važno da USKOK postavi info-ploču što je inicirao Žarko Puhovski, ali i da gradske vlasti obilježe mjesta stradanja i značajnih događanja kako bi mladim naraštajima omogućilo da nauče kakav je to bio zločinački režim, da su Antu Pavelića imenovali nacisti i da taj režim ima veze sao s terorom pa ga se danas sramimo. To treba biti dio naših identiteta, a osuda zločina polazište naših razmišljanja i rasprava - podvukla je Teršelič.

- Treba reći da je 10. travanj jedan od najznačajnijih datuma i da je Ante Pavelić bio jedan od najznačajnijih Hrvata u hrvatskoj povijesti, svidjelo se to nekom ili ne. Prije 60 godina u Njemačkoj je ljevičar Teodor Adorno morao obavještavati mlade ljude da je Hitler puno važniji za Njemačku nego Hegel jer je pobio više ljudi nego što ih je za Hegela ikad čulo. Tako je i Pavelić za Hrvatsku puno važniji od Krleže ili Gundulića. Tko to ne razumije, ne razumije povijest, a tko se toga ne stidi, taj je moralni idiot - naglasio je Žarko Puhovski.

- Činjenica je da postoji nemali broj ljudi koji se i dalje toga ne stide i kojima zbog toga nije neugodno, kao što postoji dio ljudi koji smatra da iz same činjenice da su drugačije orijentirani, ne nasljeđuju NDH i Pavelića. Svi koji su politički ili etnički Hrvati/ce sa sobom nose tu popudbinu jer povijest nije samoposluživanje u kojem uzmete što vam se sviđa, a ostalo ostavite u dućanu – rekao je Puhovski.

Naglasio je da je inicijativu za info ploču uputio preko ljudi koje poznaje i s kojima je surađivao kao aktivist za ljudska prava, pa čeka njihov odgovor.

- Stav Hrvatske o ustašama i NDH je blago neutralno negativan, odnosno negativan kad se baš mora, iako imamo izuzetaka na obje strane. Velik dio ljudi živi u blaženom neznanju zahvaljujući tome da mladi ljudi više vjeruju u laži kod kuće nego što vjeruju u laži koje čuju u školi. Škole su relativno malo važne, a i ono što se u školama uči jeste malo i krivo. Ta je tema izbjegavana u političkim raspravama, a s tim se suočio mali broj funkcionera. Obično je dolazio zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara pa bi svi u stavu "mirno" rekli da oštro osuđuju ustaške zločine- istaknuo je Puhovski.

Podsjetio je da je Kvaternikov govor završio pokličem "Za dom spremni" i da su lažne priče da je taj poklič iz neke druge situacije čime se pokušava ukinuti odgovornost za ono što se događalo. Ta se odgovornost može tek ublažiti, a ne ukinuti negativnim stavom prema zločinima - kazao je Puhovski.

Na pitanje o zabrani ustaškog pozdrava i znakovlja rekao je da to nema smisla dok postoji ustaška kuna kojom bi se plaćale kazne za kršenje zabrane ustaškog pozdrava. U Hrvatskoj postoje dva ustaška elementa - kuna i pozdrav i dok to postoji ne vidim način da u zakon unese zabrana, a kazna plaća u ustaškoj valuti. To je Tuđmanova ostavština koja je, iako smo reagirali, prošla u tišini. Tako će biti dok ne dođe euro ako se u međuvremenu EU ne raspadne - zaključio je.

Nadovezujući se na temu zabrane, Teršelič je ukazala da je za nju potrebna volja vladajuće većine koju bi ove godine trebalo skupiti.

- Kad ako ne sad, a s kunom će nam pomoći i EU kao i u nekim drugim pitanjima. Kad se uvede euro nećemo tražiti političku volju nego će se to dogoditi samo po sebi. Po pitanju holokausta često nam pomognu prijatelji iz drugih zemalja koji su osvijestili da su sram i osuda zločina važan korak u kritičkom razmišljanju i izgradnji humanijeg odnosa prema žrtvama bez obzira da li pripadamo većini ili manjinama - rekla je.

Puhovski je kasnije podsjetio da je Kvaternik proglasio, ne osnivanje, nego uskrsnuće hrvatske države koju je pogrešno naslovio kao Nezavisnu hrvatsku državu, a pojam uskrsnuća Hrvatske kasnije je koristio i nadbiskup Stepinac.

- Stvorena je država koja to nije bila jer ni u jednom trenutku te četiri godine nije kontrolirala čitav teritorij koji joj je bio dan na upravljanje, već s najviše dvije trećine. A ni na jednom dijelu teritorija nije imala monopol oružane sile jer su svugdje bile i njemačke, talijanske, partizanske ili četničke jedinice. Ustaše su bili manjina, ali su mnogi smatrali, kao i danas, da "moramo razumjeti naše dečke" ili da su zločini pogrešni ali da treba razumjeti kontekst.

Osim toga, partizani su izdali "Jamu" Ivana Gorana Kovačića koja je sama vrijedila više nego sve stvoreno u NDH za četiri godine. Zapravo, NDH nije ništa dobro stvorila. Zato moramo upozoravati koliko je to važan datum i da ga se ne smije skrivati, a inzistiranje na važnosti datuma pomoći će da se osvijesti što se u hrvatskoj događalo od 1941 do 1945 - podvukao je na kraju izlaganja.

Učesnici, među kojima i diplomati Francuske i Švicarske otišli su u Tuškanovu ulicu gdje je bila prva ilegalna radio stanica KPH s koje je u julu 1941. upućen poziv na ustanak, na Trg žrtava fašizma gdje su upoznati s historijatom Meštrovićevog paviljona privremeno pretvorenog u džamiju te okolnih zgrada u kojima su bili ustaško njemački zatvori i policijske uprave. Obišlo se zgradu gimnazije u Križanićevoj gdje je bila njemačka kasarna i gdje je u ljeto 1942. godine bio tranzitni logor za Židove i zgradu Židovske općine koju su Nijemci po ulasku u Zagreb opljačkali i rekvirirali za potrebe Gestapo-a, a uz podsjećanja na zloglasni ustaški zatvor u Petrinjskoj i diverziju na Glavnoj pošti, šetnja je okončana u Praškoj ulici gdje je nekad bila sinagoga na koju podsjeća spomen ploča. Voditeljica Tena Banjeglav, koautorica internetskog vodiča "Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu" koji je izdala Documenta uz podršku ambasade SAD u Zagrebu, najavila je nove termine šetnji 8. maja na dan oslobođenja Zagreba te u junu i septembru.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više