Nacionalne politike za uključivanje Roma u Hrvatskoj bile su tema nedavne sjednice saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Raspravljalo se o integraciji Roma i potrebi smanjivanja jaza između Roma i ostatka populacije u skladu sa Strateškim okvirom Europske unije za jednakost, uključivanje i participaciju Roma do 2030. godine, Nacionalnom razvojnom strategijom te Nacionalnim planom za uključivanje Roma za razdoblje 2021. do 2027. godine.

- Tema sjednice je važna ne samo sa stanovišta socijalne uključenosti već u smislu sveobuhvatne uključenosti Roma i kulturne i obrazovne, pogotovo što podaci ukazuju da su upravo Romi zajednica s generalno najnižim stupnjem uključenosti u hrvatsko društvo. Integracija Roma je opći društveni interes i obveza, i kao takvog ne bismo ga trebali prepustiti na brigu isključivo romskim udrugama ili specijaliziranim ustanovama, rekao je predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac.

Zastupnik Veljko Kajtazi, koji u Saboru zastupa i romsku nacionalnu manjinu, podsjetio je da je Vlada u januaru ove godine usvojila pravno neobvezujuću Radnu definiciju antiromskog rasizma i diskriminacije Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust.

- Sredstva namijenjena poboljšanju života Roma često se ne koriste jer u pojedinim jedinicama lokalne i područne samouprave ne postoje akcijski planovi koji su temelj i za provedbu politika i za dodjelu financijskih sredstava – rekao je Veljko Kajtazi.

Naveo je i područja na kojima se romska zajednica u Hrvatskoj susreće s problemima – obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje i zdravstvo. A Viktor Koska, savjetnik potpredsjednice Vlade Anje Šimprage, naveo je najveće izazove sa kojima se Romi susreću – socijalna distanca, negativna percepcija, stereotipi, društveni položaj i govor mržnje.

Ured pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter, lani je proveo istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i njezinim pojavnim oblicima, po kojem su građani Hrvatske kao najdiskriminiraniju društvenu skupinu prepoznali Rome te je uočen trend porasta stereotipa vezanih uz Rome.

- Prema podacima čak 55 posto ispitanika smatra da Romi većinom žive od socijalne pomoći i ne žele raditi dok gotovo četvrtina ispitanika u svojoj firmi ne bi zaposlila pripadnika romske manjine. Ispitanici smatraju i kako Romi u uslužnim djelatnostima odbijaju ljude što je dodatni razlog da ih se ne zapošljava. Prisutna je još uvijek i ogromna segregacija u školama koja predstavlja dramatičan problem i proizlazi iz izdvojenosti romskih naselja. Nedovoljan je i broj romske djece u dječjim vrtićima iz razloga što je presudan uvjet, koji se traži pri upisu, zaposlenost oba roditelja, što je za romsku nacionalu manjinu rijedak slučaj, navela je pravobraniteljica Šimonović Einwalter.