Krv

HDZ-ovi zastupnici u Evropskom parlamentu prošle su sedmice bili protiv rezolucije kojom se od Evropskog parlamenta traži pokretanje procedure zabrane glasanja Poljskoj u EU-u zbog ‘ozbiljne prijetnje vladavini prava u toj zemlji’. Kao neposredan povod, podsjeća prijestolnička štampa, poslužio je nedavni marš 60 hiljada fanatika koji su u Varšavi zazivali čistu i bijelu Poljsku i Evropu. Od šest hrvatskih glasova, četiri stižu iz HDZ-a – Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Željana Zovko i Ivan Tolić – preostala dva dale su Marijana Petir i Ruža Tomašić. HDZ-ovi europarlamentarci naknadno su, čitamo, korigirali glasove i ‘preveli ih u status suzdržanih’, a zatim su, nakon naprasnog i sasvim sigurno iznuđenog prosvjetljenja, osuđivali nedemokratsku Vladu u Poljskoj pa još napomenuli da se prije prvog izjašnjavanja nisu konzultirali sa Zagrebom. U Zagrebu očito koncentriranije gledaju vijesti i shvaćaju da im svrstavanje na krajnju desnicu ne odgovara i to ne zbog toga što HDZ nije krajnja desnica. Prije će biti da su procijenili kako će glumljenjem centrističke pozicije lakše očuvati vladajuću koaliciju u zemlji i isprositi nešto novca po svijetu. Teško je i zamisliti kakve muke osjećaju HDZ-ovci, još su im svježe uspomene na nedavnu vladavinu njihova bivšeg šefa Tomislava Karamarka, kad im je HSP Ante Starčević bio koalicijski partner i kad su i sami sudjelovali u protestima na kojima su afirmirane vrijednosti neobično bliske poljskim luđacima. Sigurno se jako pate s brnjicom na ustima. Nakon što su osjetili krv.

Dno

Hrvatska radiotelevizija tresnula je na dno. Nakon svih agitpropovskih užasa s njezinim potpisom, nakon programskih i kadrovskih promašaja, polaurnih dijareja i kalendarskog revizionizma kojima je počastila i časti štovano gledateljstvo i cijenjeno pretplatništvo, sada je uspjela nemoguće, potonuti još i to nemalo, dosegnuti novi, dosad nepoznati nivo novinarske neprofesionalnosti, elementarne nekorektnosti i besprizornog udvorništva. U utorak se navečer HRT dakle priopćenjem ogradio od svoga novinara Aleksandra Stankovića koji je prošle nedjelje u emisiji jednog od branitelja Vukovara pitao može li se rat okarakterizirati i kao građanski. I to je bilo sve. HRT se ogradio od pitanja svoga novinara?! Pritom se vodstvo HRT-a pozvalo na saborsku Deklaraciju o Domovinskom ratu. Zašto bi novinara u postavljanju pitanja obavezivao nekakav parlamentarni akt, zašto novinar ne bi, u krajnjoj liniji, smio u pitanju izgovoriti i nešto s čime se ne slaže, društvo HRT-ovih mediokriteta nije objasnilo. Nije ih, uostalom, nitko ni pitao. Srozavanje HRT-a komotna je pozicija, mnogi su se već okušali, samo što se ovako intenzivno, kako se krenulo pod vodstvom Kazimira Bačića, nitko nije usudio još od vremena Antuna Vrdoljaka. Jedini zdravi odnos prema ovakvoj javnoj radioteleviziji je bojkot. Na sve zamislive načine.

Odluka

Deset dana do odluke, naslov je pod kojim prijestolnička štampa stvara napetost oko izbora ‘višenamjenskog borbenog aviona’. U tom će roku Stručno povjerenstvo predložiti ministru obrane Damiru Krstičeviću najpoželjniju marku letjelice. On će s prijedlogom upoznati saborski Odbor za obranu koji će dati mišljenje. Okončanje procedure očekuje se do kraja godine. Prema upućenima, Hrvatska se od četiri prispjele ponude koleba između dvije – američka je preskupa, grčka nije adekvatna, u igri su ostali švedski Gripen i izraelski F16 Barak. Inače, MORH na kupovinu aviona sljedeće godine namjerava spiskati 350, a godinu kasnije 360 milijuna kuna. Sve to događa se u državi čiji ministar zdravstva tvrdi da nema dovoljno novca za liječenje bolesne djece. U državi nesposobnoj za realizaciju dostojanstvenog života bilo kome tko se ne može brinuti o sebi. Ukupno 710 milijuna kuna bacit će Republika Hrvatska za nabavku aviona koji će je štiti odozgo, odakle ni kiša više ne pada često. Da se umjesto kupovine aviona Vlada odluči spaliti 710 milijuna kuna, rekli bismo da je postupila racionalnije. No uznapredovala militarizacija zemlje, u režiji ministra obrane sa SMB mozgom i ratoborne predsjednice, ima ozbiljne troškove i još ozbiljniji manjak opozicije.

Milijuni

Po prilici 27,5 milijuna kuna malverzacijama su stekli sutkinja zagrebačkog Trgovačkog suda Vesna Malenica, stečajni upravitelj Pero Hrkać i poduzetnik Milan Lučić, smatra USKOK. Sutkinji i stečajnom upravitelju blokirana je imovina vrijedna desetak milijuna kuna. Mediji pišu da je Hrkać od 2005. do 2016. godine stekao neobjašnjivi višak od skoro milijun i pol kuna, dok se Maleničin čudesni višak prihoda u istom razdoblju popeo na 2,33 milijuna kuna. Zbog manjka prostora nećemo nabrojati što im je sve blokirano. Da živimo u državi s glavom i repom, ovo bi zasluživalo poduži novinski tekst sa silnim čuđenjem adresiranim na nadležne službe i pitanjima što su radili svih godina dok su osumnjičeni, navodno, zgrtali pare. No živimo u zemlji u kojoj se nije pametno ničemu čuditi.

Gašenje

Gazda je u Londonu, odgovora na mitsko pitanje ‘di su pare’ i dalje nema, a sudbina saborskog povjerenstva o Agrokoru povod je novom sukobu HDZ-a i opozicije. Tek što je istraga postala pravomoćnom, Andrej Plenković najavio je njegovo gašenje, pozivajući se na zakonsku odredbu koja, prema premijeru, nalaže prestanak rada povjerenstva ako je pokrenut sudski postupak. No SDP-ov Orsat Miljenić, predsjednik povjerenstva, najavljuje nastavak rada i poziva se na dvije izjave glavnog državnog odvjetnika o tome da rad povjerenstva ne utječe na istragu. A Kolinda Grabar-Kitarović rekla je da nije zadovoljna radom povjerenstva. Očekivala je više, kaže. I tako, od cijele afere ostali su samo more upitnika, parlamentarno tijelo sumnjive kvalitete i pretežno neuspješna istraga.

Lijekovi

Evropska agencija za lijekove odselit će se iz Londona – zbog britanskog izlaska iz Evropske unije – u Amsterdam, odlučili su ministri vanjskih poslova EU-a u Bruxellesu. Dan prije odluke Hrvatska je povukla kandidaturu Zagreba, što je uzrokovalo svehrvatski cvilež. Zapravo je, kako se može pročitati, riječ o tome da je Vlada jako loše odradila posao, jer je skupinu za izradu kandidature osnovala u lipnju, a rok za prijave isticao je u srpnju pa je povlačenje iz postupka bio čin sprječavanja debakla. Ako u svakom zlu treba tražiti nešto dobro, u hrvatskom odustajanju valja misliti na sreću zaposlenih u Agenciji. Ljudi se sada spremaju za Amsterdam, a još donedavno im je prijetila opasnost doseljavanja u glavni hrvatski grad. Dobro su prošli.