>

novosti logo

Rabljena sedmica: Tito je bio bolji

Pohvalom njegove uloge u antifašističkom pokretu, predsjednički je kandidat Miroslav Škoro vratio Josipa Broza u kampanju. U pokojnikovo doba zaista nitko, osim njega, nije mogao postati predsjednik. Danas to može svatko

Tito

Uvertira u natjecanje Tuđmanovih diplomata, poznatije pod kolokvijalnim nazivom predsjednički izbori, načas je postalo interesantnije kad se počelo govoriti o davnom nositelju predsjedničke funkcije: Miroslav Škoro, kandidat glavaševske desnice, gostujući u televizijskoj emisiji osuđenog dilera V. B. imao je nekoliko pohvalnih primjedbi o ulozi Josipa Broza Tita u Drugom svjetskom ratu, što je potaknulo val zluradosti kod fanove druge kandidatkinje glavaševske desnice Kolinde Grabar-Kitarović. Jer ona se, eto, obračunala s mrtvim Titom iznoseći njegovu bistu iz predsjedničkih odaja, a on – Škoro, ne Tito – nije u stanju izgovoriti niz rečenica neupitne osude, što mu među glavašoidima – ili plenkovićoidima, ne čini nam se da ima velike razlike – više odnosi nego donosi. Bilo kako bilo, u pokojnikovo doba zaista nitko, osim njega, nije mogao postati predsjednik. Danas pak to može svatko.

Zabrana

Kad smo kod Škore, nije isključio ni mogućnost zabrane SDSS-a. O antisrpskoj klimi u Hrvatskoj još će se pisati u ovom broju našeg tjednika, a mi ćemo izbjeći zamku da Škori poželimo što skoriji povratak dosadašnjem poslu. I tu je strašan kao i u politici.

Popis

Iz kandidatskog mraka u svijetlu budućnost. Lidija Brković, prva žena na dužnosti ravnateljice Državnog zavoda za statistiku, najavljuje da će 2021. godine biti proveden posljednji popis na terenu. U skladu sa zahtjevima Eurostata, države više neće svakih deset godina evidentirati žitelje, nego će dostavljati ‘ključne demografske popisne podatke na godišnjoj razini’. Brković je, istina, dodala kako će se za dvije godine ‘vjerojatno’ provesti zadnji popis na dosadašnji način, a hoće li se vjerojatnost ostvariti, znat će oni koji ostanu na ovom svijetu i u ovoj zemlji.

Obračuni

A u Puli, jednom od rijetkih dijelova Hrvatske nezagađenih hadezeovštinom, učestali su obračuni taksista. Prošlog je vikenda, prema prijestolničkoj štampi, ‘bilo više napada i obračuna između uberovaca i taksista, pa je policija imala pune ruke posla’. Tučnjave vozača taksija bile su kraći ovoljetni medijski hit, što vjerojatno znači da prisustvujemo rađanju još jednog fenomena pred kojim će mitske hrvatske institucije stajati kao jednako mitska pura pred ništa manje mitskim drekom. Eskalira li međutaksističko nasilje, očekujemo njegovo uvrštenje u krug tema o kojima se rado i uzaludno melje po televizijama. Navijačke su makljaže ionako odavno prežvakane.

Rita

Neke je neuspjehe nepravedno zaobići. Grad Zadar doveo je Ritu Oru i na njezinu koncertu zabilježio neočekivane i basnoslovne 724 tisuće kuna gubitka. Čak 900 karata je podijeljeno, a dvorana na Višnjiku svejedno je ostala poluprazna, izvještavaju mediji. Ipak, gradonačelnik Branko Dukić, sunce HDZ-ovsko, čestitao je organizatorima neuspjelog spektakla na obavljenom poslu i najavio podmirenje manjka iz gradske kase. ‘Minus od 720 tisuće kuna spada u okvire koje smo kao grad postavili ispred Višnjika te će taj iznos biti podmiren iz gradskog proračuna’, otkrio je Dukić, čiji je predsjednik Turističke zajednice Mario Paleka diplomirani kineziolog, a baš on se hvalio kao jedan od najzaslužnijih za Orin dolazak u Zadar. Zadrani će, sigurni smo, sa zadovoljstvom platiti dug koji je stvorio njima omiljeni HDZ.

Gazda

Idemo prema trivijalnijim temama. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv Ivice Todorića, bivšeg vlasnika koncerna Agrokor, a popularnog Gazde, zbog navodnog izvlačenja 1,25 milijuna eura na račun švicarske kompanije Siggman Invest iza koje su stajali Ante Huljev i Piruška Canjuga, njegovi prijatelji i suradnici iz Agrokora. Nije to onaj glavni slučaj Agrokor, tamo još traje zalet pravne države i tijela represije pa zato nema ni optužnice, nego jedan od njegovih krakova, manje vrijedan, ali impozantan. Tužitelji smatraju da je Todorić, uz pomoć spomenutih jarana, izvlačio nepripadne novce iz svojih kompanija, dok se on, s druge strane, na blogu brani tvrdnjom kako su DORH-ovi potezi nedvojbeno po nalogu Plenkovića i njegovih poslušnika. A što će drugo reći?

Dosada

Ovo zaista pomalo nalikuje krađi prostora ili bespotrebnom mrčenju skupog novinskog prostora, ali budu li, slučajno, ove novine pale u šake nekome za mnogo godina, neka ostane zapisano da se i početkom rujna 2019. godine sudilo Ivi Sanaderu u slučaju Ina-Mol. Kao što i mrtve ptice pod granama znaju, tužitelji terete bivšeg hrvatskog premijera i čelnika mađarskog Mola Zsolta Hernadija da su se igrali Inom. Odnosno da je Sanader za deset milijuna eura mita omogućio prepuštanje upravljačkih prava nad hrvatskom naftnom kompanijom Mađarima. Što je, tko i zašto svjedočio ovoga tjedna, više nije ni bitno. Ionako je riječ o reprizi, više-manje isti ljudi, više-manje iste riječi… Koliko je samo tona papira potrošeno, a hrvatski sudovi još nisu pravomoćno odlučili jesu li se Sanader i Hernadi igrali prodavatelja i kupca ili veleizdajnika i profitera.

Hladno

Od povijesnih vijesti u minuloj sedmici izdvajamo zahlađenje. Kako se ljudi sve radije odaju zastrašivanju, tako ćemo, nakon nezapamćenih i rekordnih temperatura, opasnih po zdravlje, imati nezapamćene i rekordne pljuskove, pa udare bure, snjegove, a još kad počne sezona zatvaranja Masleničkog mosta, taj začarani krug ni svemogući Mislav Kolakušić nije kadar prekinuti.

1/4