Genetika

Vjerujemo da vam je korona izašla na nos. U prenesenom značenju, ako vas je nekom srećom zaobišla, možda i doslovno ako ste dio statistike s kojom nas svakodnevno u 14 sati dave Beroš, Capak, Markotić i ostali. O oboljelima, umrlima, testiranima, komorbiditetima, respiratorima, maskama, članovima HDZ-a i srodnim temama proteklih smo tjedana naučili sve i više od toga, čak i ako nam nije do učenja. Ipak, današnji tjedni pregled započinjemo novom lekcijom, senzacionalnim otkrićem okačenim na udarnom mjestu u domovinskom tiskovlju. ‘Hrvati su genetski otporniji na koronu od Talijana i Španjolaca?’ veli naslovna stranica uglednog prijestolničkog glasila. U nadnaslovu stoji: ‘Belgijski znanstvenici istražili zašto je u zapadnoj Europi veća smrtnost’, dok ispod naslova, uz simulaciju virusa, vidimo slova – ‘Ključan je gen ACE1 D: više ga je kod stanovnika srednje i istočne Europe’, poručuje uredništvo dnevnih novina. Amaterska primjena genetike uvijek je izazivala jezu, ali u ovih nekoliko desetljeća vladavine kojekakvih genetičara-diletanata čovjek toliko ogugla da vjerojatno ni senzacionalno otkriće agramerskog glasila o postojanju hrvatskih gena i njihovoj ekskluzivnoj otpornosti na trenutnu glavnu medijsku zvijezdu među virusima ne bismo ni registrirali da se ne koči na naslovnoj stranici. Ispisano velikim slovima.

Mjere

Takozvano popuštanje mjera, što je drugo ime za još takozvaniji prijelaz iz života u karanteni prema životu u polukaranteni, zasad izgleda kao prvi dani u kući nakon dužeg bolničkog liječenja. Više nismo osuđeni na rigorozan tretman, ali trebamo dobro pripaziti što radimo, kako radimo, gdje radimo. Mediji su zakrčeni dirljivim susretima obraslog građanstva s frizerima, naslovi ‘Ponovno se osjećam kao žena’ svjedoče kako o dubini proživljene traume, tako i o svjetlu, odnosno škarama na kraju tunela. Početak karantene obilježila je pomama za toaletnim papirom, smanjivanje ograničenja u znaku je navale na frizerske salone. Sjajna tema za esej, studiju, komediju i tragikomediju. Uglavnom, frizeri su radili s maskama na licu, školskom sustavu ide odlično s otvaranjem škola, samo nemaju jasnu ideju što s učenicima, a po restoranima, kafićima i autobusima bit će više praznog prostora nego ljudi. Najbrže su otvorene crkve, ograničenja minimalna, ali znamo to je poglavlje iz stare i milijun puta ispričane priče o privilegiranom soju u Republici Hrvatskoj.

Sezona

Lako s frizerajima, crkvama i toaletnim papirom, ali što s turističkom sezonom? Ostvare li se pretpostavke, Republiku Hrvatsku kratkoročno čekaju neizvjesni mjeseci. Zemlja je, kako znamo, velikim dijelom ovisna o turizmu, a on ne spada u prosperitetne privredne grane u pandemiji. Državne su granice još zatvorene, planovi otvaranja neizvjesni, najave masovnijih putovanja više zvuče kao nerealne projekcije daleke budućnosti nego kao skora stvarnost, ali… Gari Cappelli, ministar turizma, najavio je da će nastaviti razgovarati s ministrima iz Hrvatskoj bližih država kako bi njihovi državljani kroz koridore stizali u Hrvatsku. Spominje se i uspostava katamaranskih veza između Ancone i Zadra te Splita. Cilj ministarstva je 1. lipnja započeti turističku sezonu. Eto malo utjehe za vlasnike silnih apartmana duž obale i po otocima, naročito za one koji su dizali kredite da bi svoje kvadrate učinili što atraktivnije gostima.

Njonjo

Davor Bernardić nazvao je Gordana Jandrokovića, poznatog kao Njonjo, rektalnim alpinistom, pa je Gordan Jandroković, poznat kao Njonjo, najavio sudski postupak protiv Davora Bernardića. Potom je otkrio da je primio prijetnje smrću koje povezuje s riječima Davora Bernardića. Zatim se Andrej Plenković, Njonjin nadređeni, obrušio na Davora Bernardića i zapazio kako ne postoji mogućnost dijaloga s osobom koja koristi takve riječi. Sve što treba znati o Davoru Bernardiću stane u čestitku koju je uputio Velimiru B. zbog ženidbe. Nekidan je, siroma’, polagao vijence dok su pored njega raskrilili transparent s ustaškim pozdravom, ušao je u sukob s Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa te, na koncu, dao povod HDZ-ovcima za prenemaganje. I sve to u državi u kojoj je Njonjo šef parlamenta. Jasno je da Hrvatska za našega vijeka neće uspostaviti normalan odnos prema ustaštvu, da će joj vlast biti više ili manje mračna, da će se šefovi parlamenta regrutirati iz redova najambicioznijih poslušnika, dok će na čelu opozicijskih stranaka biti beznadne pojave Bernardićeva kalibra. No konflikt Bernardić – Jandroković nepodnošljivo je glup čak i za standarde hrvatske politike, koliko god ih nisko postavili. Jednostavno – preglupo.

Diplomacija

Nego, što bi s hrvatskim diplomatskim uspjesima? Predsjedanje Vijećem EU-a premijer Plenković najavljivao je kao izniman politički događaj, a onda se pojavila korona, pa premijerove diplomatske snove nalazimo raspršene po rubovima novinskih stranica. Čitamo na primjer kako je pandemija ‘pomrsila planove za Zagrebački summit Europske unije i Zapadnog Balkana, ali on će se ipak održati kao videokonferencija’. I sudjelovat će ‘čelnici 27 država članica i šest zemalja jugoistočne Europe’. Znamo, znamo, znamo što vas zanima i odmah ćemo reći da možete odahnuti. Da, bit će usvojena ‘okosnica summita, Zagrebačka deklaracija’, ali ‘u bitno izmijenjenom obliku od onoga koji je bio predstavljen u veljači’, tj. nešto manje će se baviti ‘proširenjem EU-a prema zemljama Zapadnog Balkana’, a naglašavat će ‘suradnju u suočavanju s pandemijom’. O ovome i više nego dovoljno.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.