>

novosti logo

Kolumne Kolumne

Populističko poigravanje

Dio viđenijih SDP-ovaca nada se da će Josipović zaboraviti svoj predizborni program kad opet bude izabran, dio slijepo slijedi ambicioznog predsjednika države, a najveći dio mudro šuti i čeka da završe izbori, pa da se vidi tko će nadjačati u sukobu Milanovića i Josipovića

Ustav

Predsjednička predizborna kampanja, sva je prilika, pretvorit će se u licitiranje izmjenama i redizajnom Ustava, odnosno redizajnom države, društva i politike: izuzetak će, najvjerojatnije, ostati HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović koja bi sigurno rado intervenirala u Ustav, barem kad je riječ o centralnom motivu predizborne kampanje, ali avaj, Ivo Josipović se toga prvi sjetio, pa njoj sad ne preostaje ništa nego da bude protiv te genijalne propagandne zamisli.

Dok je slučaj Milana Kujundžića prilično banalan i neinspirativan, jer dotični svoj prilog masakriranju Ustava vidi uglavnom u skandaloznom izbacivanju antifašizma iz temelja državnosti, situacija s Josipovićevom glavnom političkom nakanom mnogo je zamršenija i opasnija, opasnija i utoliko što su Josipovićevi izgledi za ostanak na Pantovčaku, prema anketama, vrlo veliki. Aktualni predsjednik Republike, naime, Ustav namjerava prilagoditi svojoj poluamaterskoj viziji političkog života, a sve pod maglovitim obrazloženjem da gospodarski oporavak nije moguć bez nove, bitno drukčije, ustavnopravne i političke organizacije zemlje. Josipovićev prijedlog preoravanja postojećeg Ustava, te način i tajming promoviranja te zamisli školski su primjer populističkog poigravanja s političkom stabilnošću i s autoritetom ionako devastiranih ključnih državnih institucija: u tome je jedini izuzetak institucija predsjednika Republika koju se pretvara u nekovrsno ‘zastupništvo naroda’, što otvara neslućen manevarski prostor za kreativna tumačenja predsjednikovih ovlasti i za formalnu uspostavu jedne nakaradne funkcije sklepane od golemog utjecaja i nikakve odgovornosti.

Bizarnostima, međutim, tu nije kraj. Zoran Milanović, šef stranke koja je kandidirala Josipovića i koja će u njegovu kampanju uložiti nekoliko milijuna kuna, ujedno i premijer, javno se izjasnio protiv nužnosti reforme Ustava: on je, sudeći po onome što je dosad javno kazao na tu temu, duboko uvjeren da je glavni izborni adut njegova predsjedničkog kandidata, promjena Ustava, nešto sasvim nepotrebno i politički promašeno. Takva situacija još nije zabilježena u političkoj povijesti ove zemlje. Ivu Josipovića pak nije nimalo pokolebao Milanovićev stav: ako njegova inicijativa ne doživi uspjeh u Saboru, a evidentno je da neće, predsjednik će – po uzoru na konzervativnu bojovnicu Željku Markić – iskoristiti manjkavi referendumski zakonski okvir i Ustav prekrojiti na glasačkim mjestima.

Dio viđenijih SDP-ovaca nada se da će Josipović zaboraviti svoj predizborni program kad opet bude izabran, dio slijepo slijedi ambicioznog predsjednika države, a najveći dio mudro šuti i čeka da završe izbori, pa da se vidi tko će nadjačati u sukobu Milanovića i Josipovića, sukobu koji se čini neizbježnim. I u kojem će Milanović, kao i obično, igrati crnim figurama.

Reno

Uhapšen je Reno Sinovčić, jedan od najmoćnijih Zadrana uz kojeg se već dvadesetak godina veže atribut kontroverznosti. Prema onome što je dosad neslužbeno poznato, razlog hapšenju Sinovčića, dvojice njegovih poslovnih suradnika i petero zadarskih poreznika jest sumnja u kriminalne rabote tokom predstečajne nagodbe Sinovčićeve tvrtke Vox i sumnja da je dotični zadarski gazda na temelju izmišljenih potraživanja došao do vlasništva nad NK Zadrom te da je, zahvaljujući ulasku u vlasničku strukturu tog nogometnog kluba, iz njega izvukao dodatne milijune eura. Izmišljena potraživanja ključ su i za malverzacije u spomenutoj predstečajnoj nagodbi Voxa u kojoj je toj firmi otpisano 60 milijuna kuna dugova, a državni proračun ostao je kratak za pet i pol milijuna kuna. MUP je zasad saopćio samo to da se hapšenje dogodilo zbog ‘sumnje u počinjenje više koruptivnih kaznenih djela, zloupotrebe položaja i ovlasti, zloupotrebe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prevare u gospodarskom poslovanju...’

Proračun

Suprotno najavama, državni proračun za 2015. godinu izglasan je komotnom parlamentarnom većinom: 85 zastupnika glasalo je za prijedlog budžeta, dok je dvadeset i troje njih bilo protiv. Planirani proračunski prihodi u idućoj godini iznose 106,4 milijarde kuna, dok bi rashodi trebali biti teški 118,9 milijardi, što znači deficit od 12,5 milijardi ili 3,8 posto BDP-a. Vlada je svojim amandmanima pristala pomoći onim jedinicama lokalne i regionalne samouprave koje ostaju bez statusa potpomognutog područja s dodatnih 50 milijuna kuna, omogućila je lokalnoj samoupravi zaduženje od tri posto ukupno ostvarenih prihoda, umjesto predlaganih 2,5 posto, kao i veći postotak prihoda lokalnih tijela vlasti od ubranog poreza na dobit. Vlada je odobrila i znatno veći iznos za programe nacionalnih manjina u sljedećoj godini, a prihvaćen je, usto, i amandman SDSS-a na Zakon o regionalnom razvoju koji potiče povratak, ostanak, naseljavanje i stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima.

Zagorec

Državno odvjetništvo u Klagenfurtu nastavlja se baviti istragom pljačke stoljeća koja je izvedena zahvaljujući austrijskoj Hypo banci i njezinim balkanskim filijalama. Podignuta je optužnica protiv umirovljenog hrvatskog general-poduzetnika Vladimira Zagorca, bivšeg direktora Hypo banke Güntera Striedingera, poreznog savjetnika Hermanna Gabriela i jednog neimenovanog odvjetnika iz Lihtenštajna: Hypo banka je, naime, raznim Zagorčevim firmama odobrila blizu 50 milijuna eura kredita za kupovinu nekretnina u Hrvatskoj, a krediti, prema tužilaštvu, nisu bili tržišno opravdani. Valja vjerovati da Zagorec neće biti jedini hrvatski državljanin kojim će se austrijsko pravosuđe pozabaviti u sklopu rasvjetljivanja neopravdanog odobravanja golemih kredita za kupovanje nekretnina i zemljišta u Hrvatskoj.

1/1