>

novosti logo

Kolumne Kolumne

Triler drumskih kabadahija

Vukovarski politički triler ipak je okončan happy endom u koji je, međutim, ugrađen vladajući pristanak na poniženje pred HDZ-ovim agentima-provokatorima iz Josićeva stožera i Klemmova klana

Vukovar

Bila je u Vukovaru još jedna Kolona sjećanja: medijski izvještaji govore o 80 tisuća sudionika, o pokušaju Stožera za obranu hrvatskog Vukovara da, kao i prošle godine, uspostavi dvije kolone, hrvatsku i petu, i o trijumfu nacionalnog jedinstva koje se očitovalo u finalnom spajanju kolona u jednu ‘veličanstvenu i dostojanstvenu’. Vukovarski politički triler tako je, ipak, okončan happy endom u koji je, međutim, ugrađen vladajući pristanak na poniženje pred HDZ-ovim agentima-provokatorima iz Josićeva stožera i Klemmova klana: oni su državnom vrhu namjeravali prepriječiti ulaz u Memorijalno groblje hrvatskih branitelja, pa su se Zoran Milanović, Ivo Josipović i drugi iz službene kolone preventivno odlučili za sporedni ulaz u groblje, doslovno gazeći kroz blato i lokve. Tako je izbjegnuto ponavljanje prošlogodišnjeg skandala, jer u ovoj zemlji ni za koga nije skandal kad skupina politički motiviranih drumskih kabadahija natjera u glib legalno izabrane narodne predstavnike i zastupnike.

Srbi

U vukovarskoj Koloni sjećanja ove je godine sudjelovala delegacija Srpskog narodnog vijeća i Udruženja porodica ‘Protiv zaborava’, predvođena Miloradom Pupovcem i Maricom Šeatović. ‘Bili smo različiti u Koloni sjećanja, ali smo išli u istom pravcu, s istim ciljem, da se poklonimo ljudima čiju žrtvu trebamo poštovati. Sjećamo se stradanja ovoga grada, sve drugo ostavimo po strani. Stvorili smo pretpostavke da komemoriramo zajedno, bez obzira na političke i etničke razloge’, izjavio je Pupovac.

Kalmeta

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta proširio je istragu u slučaju ‘Remorker’, slučaju koji se tiče kriminalnog isisavanja najmanje tridesetak milijuna kuna iz Hrvatskih autocesta: istragom je sad obuhvaćen i Božidar Kalmeta, aktualni zadarski gradonačelnik, koji je u vrijeme rečene operacije bio ministar prometa i izravno nadležan za poslove sumanute hrvatske cestogradnje. Nagađa se da su neki svjedoci, odnosno Kalmetini suosumnjičenici, istražiteljima ispripovijedali da je dio izvučenog novca – koji su uplaćivali dobitnici unosnih cestograditeljskih poslova – završavao i u džepovima moćnog HDZ-ova ministra. ‘Naravno da svjedoci ne mogu postojati i ne postoje. To su sve špekulacije. Kad dođe vrijeme, sve ćete znati’, kazao je, navodno bezbrižni, Kalmeta novinarima. Bezbrižnost je izrazio i glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić kojeg jedino muči ‘zanimljivost tajminga’ kad je riječ o otvaranju istrage protiv jednog od najviđenijih HDZ-ovaca. Sva je prilika da ćemo tokom idućih mjeseci, a možda i godina, umjesto legendarne sintagme ‘neka institucije rade svoj posao’, slušati ‘zanimljiv je tajming’.

Medijacija

Hrvatska i Mađarska prihvatile su – kao da im je što drugo preostalo – posredovanje Sjedinjenih Američkih Država u pokušaju rješavanja spora u vezi s naftnom kompanijom INA-om. Sad je na dvjema stranama da se suglase oko imena naftnog stručnjaka koji bi bio medijator, a Amerikanci – koje predstavlja Amos Hochstein, zamjenik pomoćnika državnog tajnika za energetiku – ponudili su listu na kojoj su četiri imena. Jasno je što je u ovome američki interes i otkud njihov toliki angažman oko INA-e: želi se pod svaku cijenu spriječiti Mađare da svoj udio u INA-e prodaju ruskim kupcima, premda više i nije tako vjerojatno da u Rusiji ima zainteresiranih za ovdašnju naftnu tvrtku, s obzirom na aktualni drastični pad cijene barela nafte na svjetskom tržištu, što najteže pogađa upravo ruske naftne gigante. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je da hrvatski pristanak na medijaciju ne znači i pristanak na bilo kakav dogovor s MOL-om, jer – ponavlja ministar – Hrvatska ima i opciju koja nikako da bude skinuta s dnevnog reda, a to je opcija da država otkupi MOL-ove dionice INA-e.

Izbori

Hrvatska Vlada objavila je u srijedu da će prvi krug predsjedničkih izbora biti održan 28. prosinca, što znači da bi drugi krug glasanja trebao biti 11. siječnja 2015. godine. Svi koji se žele kandidirati moraju do početka predsjedničke predizborne kampanje prikupiti najmanje deset tisuća potpisa birača, a dosad su kandidaturu najavili Ivo Josipović, Kolinda Grabar Kitarović, Milan Kujundžić, Ivan Grubišić, Ivan Rude i Anto Đapić.

1/1