Novosti

Rabljena sedmica

Vlada na dizelski pogon

Cijena nafte skače u Hrvatskoj i svijetu predinamično za standarde tima Andreja Plenkovića koji zasad ne zna hoće li, kad i kako reagirati

Large rabljena

Udar na standard – cijena goriva leti u nebo (foto Robert Anić/PIXSELL)

Litre

Cijena goriva histerizira, litra dizela je 11,58, benzina 11,51 kunu. Imate li spremnik u koji stane 50 litara dizela, zadovoljstvo punjenja skuplje je za 20 kuna, dok za istu količinu benzina sada plaćate 13 kuna više. Uz nepovoljna gibanja na svjetskim tržištima, cijenu određuju i dva faktora na koja je moguće utjecati ovdje. Prvi su državne trošarine. Ne, njihovo smanjivanje nije opcija, odgovorio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić. Zašto? Zato što je ministar tako odlučio. Zanimljivo, njegov kolega, ministar financija Zdravko Marić, bio je manje rezolutan. "U ovom trenutku ne bih ni potvrdio, ni odbacio bilo koju od opcija. Vidjet ćemo kako će se stvari razvijati i kakve će biti preporuke Europske komisije, kakvo će biti ponašanje drugih zemalja, pa nećemo ni mi odstupati", zapazio je Marić. O istoj temi premijer Andrej Plenković je kazao: "Ne znam dokle te cijene mogu ići. Bila je cijena znatno niža i u proteklih godinu dana, pa smo bili i na sedam-osam kuna po litri, tad nitko nije ništa govorio kako ćemo iz trošarina financirati ceste i brojna druga izdvajanja." Ako ste u stanju iz citiranog izvući zaključak o Vladinu stavu prema jednom od ozbiljnijih udara na standard u ovom času, čestitamo. Lako njima sa službenim vozilima. Trgovačke marže drugi su faktor koji može korigirati cijenu goriva, ali nigdje ne opažamo entuzijazam da ih se smanji.

 

Radikali

U povodu godišnjice napada na Banske dvore – onog individualnog od lani, ne armijskog od prije trideset godina – Plenković je primio Oskara Fiurija, ranjenoga policajca, te poručio kako od nadležnih očekuje utvrđivanje motiva tog terorističkog napada. I, naravno, da otkriju tko stoji iza radikalizacije napadača, dvadesettrogodišnjeg Danijela Bezuka, koji se ubio nakon ranojutarnje pucnjave po zgradi Vlade. Hm, od koje li je ono stranke potekla cjelokupna radikalizacija društva, koja stranka ustrajno izbjegava zabraniti ustaški pozdrav?

 

Kandidat

HDZ i koalicijski partneri zaključili su: Robert Šveb najbolji je kandidat za glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije. Da bi došli do tog zaključka potrudili su se prekršiti neke bolje parlamentarne prakse, a čini se i zakone. Na primjer, na sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, na kojoj je među kandidiranim bogatstvom probran Šveb, bilo je svega petero od 13 članova. Kako bi ih trebalo biti barem sedmero, pobunila se opozicija pa je sazvana nova sjednica. Premda se održava u ovom blaženom vremenskom procjepu između časa nastanka ovog teksta i trenutka njegova čitanja, skoro sigurno će Šveb opet biti kandidat vladajućih i u času kad Odbor zablista u punom, ili barem punijem, sastavu. Sve to je gubljenje vremena, otpočetka je jasno kako upravo na Šveba igra vlast, pa je i cijela procedura imala stanovite vodviljske elemente. Raspisuju se nekakvi natječaji, prikuplja dokumentacija, razgovara s kandidatima, iako je sve unaprijed određeno. Šveb je, tako, ostao favorit vladajućih, Nine Obuljen Koržinek osobno, čak i nakon što nije baš briljirao na Odboru za medije. Čak i nakon što se podsjetilo da je već bio ravnatelj 2007. i 2008. godine, pa naprasno otišao. Čak i nakon što se također podsjetilo da je upravo on postavio Hloverku Novak Srzić za urednicu Informativnog programa, a Hloverki Novak Srzić treba odati priznanje za dosljednu obranu interesa HDZ-a već tridesetak godina. Šveb je, naposljetku, vlasnik firme koja ima koncesiju za emitiranje programa na pet kanala, što znači da je izravna konkurencija sportskom programu HTV-a. Ništa to nije bitno, partija je zaključila da mu pripada pravo na ravnateljevanje i tako će biti. Švebov prethodnik Kazimir Bačić mjesecima je u zatvoru zbog sumnje na gospodarski kriminal. I on je imao podršku partije. Zašto mijenjati formulu koja vodi u propast?

 

Predsjednik

Ivan Penava novi je predsjednik Domovinskog pokreta. Istina, bio je jedini kandidat, tako da bi svaki drugi rasplet bio prvorazredno, a možda i onostrano iznenađenje. Prethodnik Miroslav Škoro otišao je iz takozvanih osobnih razloga. Penava je, iz političkih razloga, otkrio da namjerava Hrvatsku vratiti od onih koji su je oteli te da više nema vremena da DP bude samo jedna od stranaka u nizu. Što se krije iza ovih bombastičnih najava, ne znamo. Vjerojatno ništa, cijeneći Penavinu ulogu na nacionalnoj političkoj sceni. Možda i manje od ništa, vidjet ćemo. "Domovina je jedna i jedina, baš kao i majka. Zato smo ovdje", poručio je u nastupnom govoru. Očekivano.

 

Klub

Peđa Grbin, stvoritelj stranaka. Predsjednik SDP-a obračunao se s unutarstranačkom opozicijom tako što je izbacio 18 saborskih zastupnika pa su oni stvorili klub veći od matičnog stranačkog u kojem je ostalo 14 ljudi. Grbin smatra da to nije njegov, nego poraz prethodnih garnitura, što dijelom mora biti točno jer je prije njega SDP vodio Davor Bernardić, ali ostaje činjenica da Grbin nije uspio primiriti suprotnosti, nego pustio da dođu do kraja. A s obzirom na to da SDP ne stoji sjajno ni po gradovima, čini se da partija nezaustavljivo juri nizbrdo. No uvijek su bili stranka iznevjerenih očekivanja, možda ni sad ne propadnu. Klub izbačenih održao je prvi sastanak, vodi ga Domagoj Hajduković koji, istina, nije izbačen, nego se iz solidarnosti pridružio dugogodišnjim kolegama. Nisu htjeli otkriti koja će mjesta u parlamentu tražiti. Tek se nadaju da neće morati osnivati novu stranku. Odnosno, da će Grbin što prije postati prošlost.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više