‘Pleši dok ne rikneš, piši dok ne crkneš, riši dok ne cikneš’, ‘Hoću li i za penziju morat pisat aplikaciju?’, ‘Od aplauza se ne plaćaju režije’, ‘Objavite ocjene vijeća’, samo su neki od transparenata u rukama tristotinjak okupljenih u inicijativi ‘Dosta je rezova‘ koji su u ponedjeljak poslijepodne protestirali ispred Ministarstva kulture zbog netransparentne podjele javnog novca u kulturi, posebno onoj izvaninstitucionalnoj koja je dovela do znatnih rezova u tom sektoru.
Nakon što su predstavnici neformalne inicijative preko megafona pročitali svoje zahtjeve, otvorila su se vrata Ministarstva kulture kroz koja su, međutim, ušli samo novinari. U velikoj dvorani u Runjaninovoj 2 dočekala ih je ministrica Nina Obuljen Korižnek sa svojim suradnicima, pitajući gdje su prosvjednici. Pozvala ih je, kaže, da zajedno razmotre sporna pitanja, a pozvala bi ih i ranije, posebno je naglasila, da su joj se javili.
I, zaista, ministrica ih je pozvala nakon što je završio prosvjed, ali im, kako su nam objasnili, nije palo na pamet da s ceste, ad hoc, dolaze na razgovor s njom, posebno zato što se radi o neformalnoj inicijativi.
- Najmanje mjesec dana je prošlo otkad je dio organizacija okupljenih oko inicijative ‘Dosta je rezova’ uputilo službeni dopis ministrici za razgovor. Odgovor do danas nismo dobili, tako da ne razumijem zašto ministrica tvrdi da joj se nismo javili – rekao je za Novosti Srđan Kovačević, jedan od organizatora.
Osim toga, nedavno su se trebali susresti u HTV-ovoj novoj emisiji o kulturi, ali je ona – ne znaju zašto! – naprasno otkazana.
U Ministarstvu, međutim, druga priča.
- Pozvali smo ih na razgovor jer nikad službeno nismo dobili nikakav upit niti bilo kakvo obrazloženje o čemu zapravo inicijativa želi razgovarati kao ni o kakvim rezovima se radi - neupućeno je novinarima ustvrdila Nina Obuljen Koržinek.
Dalje je nastavila svoju priču koju ponavlja mjesecima o povećanju izdvajanja, o brzom i transparentom objavljivanju izvještaja vezanih za financiranje, a tu je i zaklada Kultura Nova, kao i natječaji iz Europskog socijalnog fonda, uključujući i onaj za medije zajednice koji će, obećala je opet, biti raspisan u prvom tromjesečju ove godine. I još puno toga će biti odrađeno ili se već sada radi.
- Ukratko, napokon, sam sa svojim suradnicima bila voljna sjesti s predstavnicima inicijative, budući da ne znamo tko iza nje stoji i kako je ona pokrenuta. Ne možemo prihvatiti tvrdnju da se radi o rezovima, jer se vrlo lako može provjeriti na stranicama Ministarstva kulture da se povećavaju sredstva u svim djelatnostima – kazala je ministrica, prozvavši prosvjednike da su zanemarili ukupna sredstva koja se dijele. Pozvala je umjetnike i ostale kulturnjake da se jave u Ministarstvo, ali i da vlastita pojedinačna nezadovoljstva ne tumače rezovima u kulturi.
Na novinarsko pitanje zašto rad i ocjene vijeća nisu javni, odgovorila je da su kriteriji javni, ali da su vijeća isključivo savjetodavna tijela te da su po istom principu radila vijeća i za vrijeme SDP-ova ministra Antuna Vujića. Također je zaključila da će se ići prema krupnijem financiranju uz manje projekata, uz nadu da će sustav financiranja biti transparentniji.
Inicijativa ‘Dosta je rezova’ nastala je kao rezultat godina nezadovoljstva zbog smanjivanja javnih sredstava za kulturu te netransparentnosti njihove dodjele. Ministarstvu kulture u ponedjeljak poručili su da rezovi nisu razvojna mjera, nego sredstvo discipliniranja i ušutkavanja i to u kulturi koja pripada svima. Iznijeli su više zahtjeva, uz napomenu da da se ne radi o borbi nekoliko udruga, već borba svih umjetnika/ca i radnika/ca u kulturi, kao i svih onih koji tu kulturu uživaju.
Na protestu su kazali da su posljedice ove politike devastirajuće jednako za publiku, kao i za njih, zatraživši od Vlade da uštedi na svom voznom parku i shoppingu aviona, a ne na kulturi. Istaknuli su da ih smeta stereotip javnosti o kulturnim radnicima kao uhljebima, naglasivši da istraživanja pokazuju da više od pola umjetnika i kulturnih radnica ne može živjeti od svoga rada: nemaju stalno zaposlenje, primaju autorske ugovore, nemaju socijalnu zaštitu, pravo na bolovanje, regulirano radno vrijeme i mogućnost sindikalnog udruživanja. Upozorili su i da je nužno oživjeti mrežu malih, lokalnih i kvartovskih kulturnih centara koja postoji, ali je zapuštena i devastirana, a može biti način da se umjetnost približi svima.
Posebno su istaknuli ‘kako im je dosta udaraca upućenih neprofitnim medijima, koji su se pokazali kao jedno od posljednjih utočišta odgovornog, kritičkog i istraživačkog novinarstva, koje nije direktno odgovorno ni novcima vlasnika medijskih kuća, ni aktualnoj političkoj garnituri, nego javnosti’.
Inicijativa je ministrici uputila pet zahtjeva:
1. ‘Tražimo da se zaustavi urušavanje javnog financiranja kulture. Dosta je uvođenja tržišne logike i konkurencije među umjetnicima i radnicama u kulturi, institucijama i udrugama.’
2. ‘Tražimo proračunski rast budžeta za kulturu na 3%. Tražimo da rad kulturnih vijeća bude javan, temeljen na jasnim kriterijima i obrazloženjima donesenih odluka. Dosta je nedemokratskih procedura odlučivanja o raspodjeli javnih sredstava.’
3. ‘Tražimo uvjete u kojima umjetnice i kulturni radnici mogu živjeti od svog rada. Tražimo radnu i socijalnu zaštitu. Dosta je sramotnih radnih uvjeta i nesigurnih oblika rada koji donosi kratkoročno i neizvjesno projektno financiranje.’
4. ‘Tražimo od Ministarstva kulture gradnju nove i obnovu postojeće javne kulturne infrastrukture - od kvartovskih i lokalnih prostora do velikih reprezentativnih institucija. Dosta je sustavnog uništavanja javne kulturne infrastrukture na svim razinama. Dosta je svođenja kulture na elitne i akademske krugove ili na humanitarni rad u zajednici.’
5. ‘Tražimo javno financiranje neprofitnih medija kao prostora istraživačkog i kritičkog novinarstva koje radi u javnom interesu. Dosta je gušenja, rezanja i sužavanja prostora informiranja, educiranja i kritike.’
