Genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu nazivan je različitim imenima, kao i politika generalno usmjerena protiv Roma. Zbog toga je tema ovogodišnje tribine "Stradanje Roma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj", održane 19. maja u prostorijama Saveza Roma u RH "Kali Sara", bila upotreba adekvatne terminologije za genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu i za antiromsku diskriminaciju u suvremenom društvu.

Kako je naglasio voditelj Memorijalnog centra Uštica Robert Korenić, datum obilježavanja stradanja Roma u NDH izabran je jer je 19. maja 1942. Ministarstvo unutrašnjih poslova NDH objavilo posebnu okružnicu koja je značila deportaciju svih Roma u logor Jasenovac.

- To je bio početak masovnih sustavnih deportacija u jasenovački koncentracijski logor, pa je za nekoliko mjeseci uništena gotovo cijela romska populacija u NDH. Prema službenim podacima Javne ustanove spomen područja Jasenovac, kao žrtve nabrojane su 16.173 osobe, od kojih su žene, djeca i muškarci zastupljeni u ravnomjernim omjerima iz čega se vidi genocidni karakter NDH. Kako su vrlo rijetki Romi živi izašli iz logora, Memorijalni centar koji je sagrađen 2020. vrlo je važan za romsku populaciju i održavanje kulture sjećanja, kao i podsjećanje na veliku žrtvu koju je romski narod pretrpio u Drugom svjetskom ratu - rekao je Korenić.

Ukazao je na kompleksnost termina, ističući da romska i neromska zajednica pokušavaju i dan danas jednim pojmom obuhvatiti ono što se Romima dogodilo za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali i ukupna stradanja Roma tokom historije. Države članice IHRA-e čija je članica i Hrvatska, imaju pravo da definiciju prevedu na način primjeren dotičnoj državi, pa se Hrvatska odlučila za pojam "antiromski rasizam i diskriminacija".

- Ono što se desilo Romima u Drugom svjetskom ratu jednako je tragično kao i ono što im se desilo nakon rata - rekao je historičar Danijel Vojak, stručnjak za historiju romskih stradanja u NDH i viši znanstveni suradnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, ukazujući na zaborav i prešućivanje stradanja Roma koji su bili žrtve genocida u Evropi. Kao primjer naveo je da su do 60-ih godina prošlog vijeka njemački sudovi romske žrtve tretirali kao žrtve kriminala, a ne genocida.

Kako je u ratu pobijena intelektualna elita Roma, nitko nije imao snage za njihovo povezivanje i koheziju, sve do kongresa Roma u Londonu 1971. u kojem su značajnu ulogu imali Romi iz Jugoslavije i koji se bavio pitanjem kako nazvati ono što im se desilo u Drugom svjetskom ratu kad su demografski uništeni.

- Romi su prema istraživanjima prije Drugog svjetskog rata doživjeli četiri genocida, a postojao je pojam "anticiganizam" koji je 20-ih godina skovao jedan Rom iz SSSR-a. Prvi pojam koji je korišten bio je "holokaust" te se njime se židovsko stradanje pokušavalo vezati s romskim. Nakon toga je korišten pojam "zaboravljeni holokaust" koji se pokušava odvojiti od holokausta nad Židovima, a danas neke zemlje i akademski krugovi koriste pojam "holokausta nad Romima". Svojim jačanjem, krajem prošlog i početkom ovog stoljeća, romska zajednica skovala je naziv "porajmos" da bi se zadnjih nekoliko godina koristio pojam "samudaripen".

Aleksandar Rac, prodekan za znanost i izdavaštvo Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, govorio je o stereotipima i govoru mržnje prema Romima koje se i danas, od pjesama, često i hitova, pa do prepiske na društvenim mrežama i grafitima naziva "ciganima". Sve je ilustrirao nizom uvredljivih citata, postova na društvenim mrežama, definicija i poslovica o Romima. Govorio je o govoru mržnje prema Romima ustanovivši kako je po podacima MUP-a iz 2018. za govor mržnje iz člana 325. Kaznenog zakona "palo" tek osam presuda uz 11 prekršajnih, ali ni jedna u vezi s Romima.

Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, govorio je kako se evropske institucija odnose prema Romima.  Spomenuo je podatke iz 2022., ističući da je po članu 325., odnosno javnom pozivu na mržnju postupano ukupno 53 puta, od čega se šest slučajeva odnosilo na Rome kao oštećenike.

- Ovo je tema o kojoj vrlo često treba govoriti, pogotovo što ne prihvaćamo pojmove kao što su "anticiganizam" - rekla je voditeljica Kali Sare Suzana Krčmar, najavivši da će u suradnji s IHRA-om u septembru biti održane konferencija i izložba o stradanju Roma, što će biti veliki pomak u pozitivnom smjeru. Inicirana je potom rasprava o korištenju pojma "Egipćanin" za Rome.

- Kad su Romi u srednjem vijeku stigli u Evropu punu ratova i kuge, bili su stranci. Nisu znali jezik, a tamna boja kože simbolizirala je u to vrijeme "zlo". Kako bi izbjegli progone, govorili su da su Egipćani. Taj je izraz korišten i na ovim prostorima, pa i danas u Crnoj Gori, na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji postoje etničke zajednice Egipćana koji uglavnom ne žele da ih se poistovjećuje s Romima, što odgovara vlastima - rekao je Vojak.

Podsjetio je da socijalistička Jugoslavija nije priznavala Rome kao narodnost. Bili su u skupini s Jugoslavenima i neopredijeljenima. "Da je Jugoslavija postojala još desetak godina, Romi bi u njoj imali status kakav danas imaju u Hrvatskoj", zaključio je Vojak.