Novosti

Politika

Sessa s nebesa

Bivša odvjetnica Jerina Malešević ostala je bez stana u zemljišnoknjižnom postupku u kojem je intervenirao tadašnji predsjednik Općinskog suda u Zagrebu Đuro Sessa. Dosad joj nije uspjelo da ga u sporu koji je pokrenula protiv države dovede za svjedoka, a sad je postao predsjednik Vrhovnog suda

Hgznuv08orl61nghqwx867s3bse

Svečana prisega novog predsjednika Vrhovnog suda – Kolinda Grabar-Kitarović i Đuro Sessa (foto Goran Stanzl/PIXSELL)

Sredinom srpnja 2004. godine tadašnji predsjednik Općinskog građanskog suda u Zagrebu Đuro Sessa dao je požurnicu referentici Zemljišnoknjižnog odjela za žurno rješavanje postupka izmjene vlasništva nad jednim zagrebačkim stanom. Kao razlog požurnice navedena je ‘sumnja u prijevaru’. Ova rečenica budućeg predsjednika Vrhovnog suda doprinijet će pokretanju događaja koji će rezultirati nizom kontroverzi, sudskih postupaka, kaznenih prijava, javnih polemika, istupanja iz odvjetničke komore, ali i odvjetničke solidarnosti prema oštećenoj stranci kakva nije viđena u modernoj hrvatskoj pravosudnoj povijesti.

Ono što se činilo naizgled klasičnim slučajem prijevare u kupoprodaji stana, pretvorilo se u postupak kafkijanskih razmjera i sumnjivih odluka pravosudnih tijela Republike Hrvatske, čije se okončanje i dalje ne nazire, barem ne u skorašnjoj budućnosti. Prije točno 13 godina, naime, tadašnja odvjetnica Jerina Malešević kupila je za 50.000 eura stan u zagrebačkoj Berislavićevoj ulici od Vladimira Debeljačkog, ne znajući da je ovaj, naknadno osuđeni prevarant, istu nekretninu prodao još dva puta: skladatelju Ivici Krajaču i Zvjezdani Sikirić-Assouline, profesorici na Filozofskom fakultetu i sestri profesora Pravnog fakulteta Hrvoja Sikirića.

Zbog navedenih činjenica, prvenstveno dvogodišnjeg čekanja da se postupak tužbe protiv Hrvatske uopće pokrene, Malešević je još iz protesta istupila iz Hrvatske odvjetničke komore

S ciljem da prva podnese zahtjev i zakonski stekne vlasništvo nad stanom, 5. srpnja 2004. Malešević je došla pred Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Zagrebu u 6 sati, dva sata prije otvaranja. Prema sudskom zapisniku, u ovom je uredu bila registrirana u 8 sati i 12 minuta. Iako tvrdi da je bila prva, te je tako zaslužila prednost, prije nje je već bio upisan zahtjev odvjetnika Zvjezdane Sikirić-Assouline, koji ga je predao na drugom šalteru. No, tada se ispostavilo da su oba zahtjeva pogrešno adresirana, jer su trebala biti podnijeta za upis protiv Hypo banke, koja je kreditirala Debeljačkog. Otplativši kredit, Debeljački je istoga dana odvjetnici Malešević donio brisovno očitovanje Hypo banke, i svoju tabularnu ispravu, nakon čega je ona podnijela novi zahtjev za upis u zemljišne knjige. Prevarant je, međutim, nekoliko dana poslije istu stvar napravio i sa Sikirić-Assouline, koja je potom nakon Malešević odnijela papire u isti Zemljišnoknjižni odjel.

Iako Malešević tvrdi da je u tome trenutku ona još jednom imala prednost, sadržaj naknadnog sudskog spisa pokazuje da je ovaj odjel Općinskog suda u Zagrebu samo izmijenio već podnijeti prvi zahtjev Sikirić-Assouline od 5. srpnja. Tako joj je omogućio naknadno vlasništvo nad stanom, premda je, prema mišljenju Malešević, trebalo doći do poništenja oba prvotna zahtjeva, i onda razmatrati nove.

Iz razloga koji do danas nije u potpunosti razjašnjen, tadašnji prvi čovjek Općinskog građanskog suda Đuro Sessa poslao je požurnicu referentici Nadi Oreč, obrazloživši je ‘sumnjom u moguću prijevaru ili mogući pravosudni spor‘. Sutkinja ovoga suda Jasminka Pavković, kojoj je dodijeljen predmet, potom potpisuje rješenje u korist Sikirić-Assouline. Time je Jerina Malešević jedina ostala bez ičega u ovoj priči, jer je skladatelj Krajač u međuvremenu uspio ‘nagovoriti’ Debeljačkog da mu vrati novce. No Jerini Malešević novac nije vratio, a kako je kasnije osuđen za niz prevara u preprodaji stanova, ona nema mogućnosti da se od njega naplati.

Pronašavši, po njenom mišljenju, niz nepravilnosti u radu Zemljišnoknjižnog odjela, Malešević šalje predstavku ovome sudu, na koju je odgovorio Sessa kao nadležna osoba. Ustanovio je da su predmeti spojeni, što je, ustvrdila je u naknadnim tužbama, bilo protuzakonito. Sessa pritom, po mišljenju Malešević, nije obrazložio čak sedam bitnih povreda koje su učinjene u ovom postupku, pa tako ni detalje o datumima predaje isprava.

Suočena s bezizlaznom situacijom, Jerina Malešević podnijela je tužbu protiv Republike Hrvatske na istom sudu, tražeći obeštećenje jer je ostala i bez novca i bez stana. Nekoliko mjeseci nakon što je nadležna sutkinja Zdenka Bačić naložila saslušanje Đure Sesse i Jasminke Pavković, koja je izdala rješenje u korist Sikirić-Assouline, slučaj je, vjerojatno zbog izbjegavanja percipiranog sukoba interesa, prebačen na Općinski sud u Veliku Goricu. Preuzima ga sutkinja Jelena Rajić, odbivši tužbu Jerine Malešević 2013. godine, bez pozivanja Sesse i Pavković za svjedoke, unatoč opetovanim zahtjevima njenih odvjetnika. U tome trenutku, naime, Pavković joj je kao sutkinja na Županijskom sudu u Velikoj Gorici postala nadređena, dok je Sessa već bio sudac zagrebačkog Županijskog suda.

Premda je zahtjev odvjetnika Jerine Malešević za izuzećem sutkinje Rajić odbačen, Sudbeno vijeće Županijskog suda poništilo je presudu Jelene Rajić iz 2016. godine. Razlog nije bio zanemarivanje zahtjeva za iskazima Sesse, već odbijanje uvrštavanja zemljišnoknjižnih spisa oko spornog stana u dokazni materijal. Odvjetnici Jerine Malešević i dalje će, kako nam je rečeno, inzistirati na svjedočenju Đure Sesse, jer drže da bez njegova iskaza ovaj slučaj nikada neće biti rasvijetljen.

Štoviše, protiv njega je prije više godina Malešević podnijela i kaznenu prijavu DORH-u, zbog sumnje u zlouporabu položaja i ovlasti. Nije njegovo urgiranje pritom bio jedini razlog: kako je stajalo u prijavi, sumnjala je da je Sessa u više navrata, najmanje četiri ili pet puta, vršio uvid u spis i donosio odluke kao sudac raznih sudskih instanci. Osim što je kao sudac Općinskog suda dao nalog za žurno rješavanje, Sessa je vršio uvid u sve spise i odgovarao oštećenoj na pritužbe rada referenata, kojima je, dakle, dao nalog za žurno postupanje.

Nakon što je postao sudac Županijskog suda u Zagrebu, gdje je odvjetnica podnijela žalbu protiv prvostupanjskog rješenja, Sessa je opet, tvrdi se u tužbi, postupao kao sudac u tzv. remisornoj fazi. Potom je odbio žalbu protiv prvostupanjskog rješenja u drugom zemljišnoknjižnom postupku, da bi naknadno odlučivao povodom njenog zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, iako je u tom trenutku već bila i podnesena tužba za naknadu štete, u kojoj je predložen kao svjedok, te je sutkinja Općinskog suda u Zagrebu predložila njegovo saslušanje. Sessa je kao svjedok tako opet dobio uvid u spis, saznajući sadržaj iskaza ostalih svjedoka, što je ‘procesno potpuno neprihvatljivo’, stajalo je u kaznenoj prijavi, u kojoj je zatraženo i da se istraži eventualna povezanost između Sesse i spomenutog profesora Pravnog fakulteta Hrvoja Sikirića, čija se sestra na koncu upisala na sporni stan.

DORH je odbacio ovu prijavu, tvrdeći da je Sessa radio sve po zakonu i da bi ishod priče bio isti čak i da nije bilo njegove požurnice. Tako je i dalje ostalo nerazjašnjeno zašto je Sessa požurio predmet u kojem po svjedočenju referentice Nade Orečić, nije uočeno ništa što bi ga razlikovalo od tisuća drugih koji se odlažu u ladice na dugogodišnje čekanje. Ako je Sessa i sumnjao u prijevaru, a očigledno jest, zašto onda nije obustavio postupak i pokrenuo radnje koje će utvrditi sve činjenice, pitaju se odvjetnici Jerine Malešević.

Spominjanje moga imena je promašivanje ‘celog fudbala’. Nisam naredio kako će se predmet riješiti, samo sam požurio rješavanje, što pak nema veze sa suštinom problema, kaže Sessa

Zbog navedenih činjenica, prvenstveno dvogodišnjeg čekanja da se postupak tužbe protiv Hrvatske uopće pokrene, Malešević je još sredinom dvijetisućitih iz protesta istupila iz Hrvatske odvjetničke komore. U pismu odaslanom krovnoj cehovskoj organizaciji, napisala je da nakon šutnje Ministarstva pravosuđa i dvoipolgodišnjeg čekanja sudskog postupka, ne može dati vjeru i nadu svojim strankama da će svoje pravne interese rješavati efikasno i pravično.

Njen slučaj u isto je vrijeme izazvao presedan u solidarnosti među kolegama odvjetnicima. Danas ju brani 76 odvjetnika. Među njima je i Slađana Čanković, koja se odvjetničkom timu pridružila ove godine.

- Kad sam pročitala spise, shvatila sam da je Jerinu pravosuđe za čiju se pravednost i zakonitost desetljećima profesionalno zalagala, oštetilo nezakonitim i nepravilnim radom. Nije ovdje, dakle, riječ o sadržaju njene parnice, već o borbi protiv sustava koji joj je načinio niz nepravdi - kaže nam Čanković.

Dio odvjetničkog tima bio je i pokojni Ivan Polan, koji je otvorenim pismom u Nacionalu svojevremeno upozorio da su istupanje Maleševićeve iz ceha i prestanak bavljenja odvjetnički poslom bili posljedica trulog pravosudnog sustava, premreženog klijentelizmom i korupcijom.

Sličnim će tonom Polan nastupiti i u Jutarnjem listu, prozivajući tada Đuru Sessu kao najodgovornijeg pojedinca za tijek postupka. Sessa je demantirao te tvrdnje i najavio sudsku tužbu za klevetu. U narednim će reagiranjima izričito demantirati da je djelovao na smjer postupka, koji je vodila druga sutkinja.

- Milijun puta sam se očitovao o ovom slučaju. Spominjanje moga imena je promašivanje ‘celog fudbala’. Nisam naredio kako će se predmet riješiti, samo sam požurio rješavanje, što pak nema veze sa suštinom problema. Sve drugo su konstrukcije - kazao nam je Sessa, koji o detaljima nije bio voljan govoriti zbog toga što je postupak u tijeku, ali i zato što je prošlo puno godina, pa ih se ne sjeća najbolje.

Slobodni novinar Ivica Grčar, koji je pomno pratio razvoj ovoga slučaja, uvjeren je, međutim, da je Sessina uloga tu očita.

- Cijelo vrijeme se radi o tome da eskivira odgovornost, a pogriješio je - kaže Grčar, dodajući da time država evidentno postaje odgovorna zbog odgovornosti pravosudnih dužnosnika u ovom postupku.

Iako se Grčar slaže s ocjenama odvjetnika da cjelokupna priča predstavlja metaforu nepravde koju hrvatsko pravosuđe može nanijeti pojedincu, dodaje da je sustav duboko korodiran.

- Ovaj presjek doista jest ilustracija stanja hrvatskog pravosuđa, ali je riječ o tome da je on u puno lošijem stanju. Hrvatsko pravosuđe je jako bolesno - kaže nam Grčar.

Nedavnom odlukom saborske većine, predvođene Plenkovićevim HDZ-om, Đuro Sessa je postao predsjednik Vrhovnog suda. U vrijeme kad se dogovarala njegova nominacija Jerina Malešević bila je na prvom ročištu u ponovljenom postupku. Postupak opet vodi sutkinja Jelena Rajić. S obzirom na činjenicu da dosad nije pozitivno odgovorila na zahtjev za saslušanjem novog prvog čovjeka Vrhovnog suda, nije odveć razborito pretpostaviti da će do toga doći u narednim ročištima.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više