Novosti

Kultura

Simino putovanje kroz devedesete

Radio roman "Konstantin Bogobojazni" Sime Mraovića napunio je dvoranu ZPC-a i ispunio je sjećanjem na vrijeme kolektivne psihoze, otvarajući stara pitanja pripadnosti, životne potrebe za traganjem i borbom za golim opstankom između besmisla rata, mržnje, gladi i neophodnosti životnih užitaka

Audio putovanje kroz devedesete na osnovu romana "Konstantin Bogobojazni" iz manjinskog kuta i pera Sime Mraovića priređeno je sinoć u Zagrebačkom plesnom centru u organizaciji Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba, koje je financiralo ovaj manjinski radio roman.

Atmosferu straha "dobrostivoga grada Zagreba", zvučne šetnje zagrebačkim ulicama, kratke ali britke razgovore kroz kultne kavane, šutnju, neizvjesnost između zidova zagrebačkih stanova zavaranu kroz seksualnu požudu Mraovićevih aktera, te zavičajni obilazak devastiranog Korduna nakon Oluje, režirala je u radio formi Slađana Kilibarda, producirala Nataša Puškar, dok je dramatizaciju teksta uradila Dina Vukelić.

Glas i doživljaj lika Konstantina, pripadnika manjinskog naroda zagrebačkih devedesetih, utjelovio je mladi glumac Ugo Korani, a pored njega u glumačkoj ekipi - koju je angažiralo Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Zagreba – su i Marko Hergešić, Sreten Mokrović, Aleksandar Kajo Cvjetković, Petra Svrtan, Nikša Butijer, Doris Šarić Kukuljica...

Radio roman "Konstantin Bogobojazni" koji traje sat i osam minuta vjerno prateći Mraovićev roman objavljen prije 21 godinu, punu dvoranu Zagrebačkog plesnog centra ispunio je sjećanjem na vrijeme kolektivne psihoze, otvarajući stara pitanja pripadnosti, životne potrebe za traganjem i borbom za golim opstankom između besmisla rata, mržnje, gladi i neophodnosti životnih užitaka.

O samoj ideji i realizaciji ovog manjinskog radio romana producentica Nataša Puškar kaže da joj je rad na "Konstantinu Bogobojaznom" bilo katarzično iskustvo zbog teme nacionalnog identiteta koji kod dijela Srba iz urbanih hrvatskih sredina postoji kao svojevrsni "trenutak spoznaje".

- Ideja se javila još 2019. godine kada sam knjigu dala redateljici Slađana Kilibardi. Zanimalo me ima li tekst potencijala za kazališnu predstavu. Ona je procijenila da je roman podatan za audio formu i nekoliko godina kasnije smo ušli u proces. Čovjek današnjice gotovo živi sa slušalicama u ušima i računali smo na to da audio format može „Konstantina Bogobojaznog“ približiti novoj i mlađoj publici. Proces je trajao dugo, gotovo cijelu 2022. godinu. Pozvale smo dramaturginju Dinu Vukelić koja se primila zahtjevnog posla adaptacije u kojoj je zaista brižno sačuvana glavna nit radnje, najbitniji likovi i prepoznatljivi Mraovićev stil. Bilo nam je važno da se i u govoru zadrži jezična preciznost književnog predloška, pa tu uz zagrebački žargon, imamo i govor Korduna – kaže Puškar.

Dramaturginja Dina Vukelić ističe da je roman "Konstantin Bogobojazni" jezično bogat, razbarušen i, unatoč vjernom prikazu mračnih i turobnih ratnih godina, hedonistički zaigran kako sadržajem, tako i formom.

- Svaka je Simina rečenica koncizna, puna dovitljivosti, višeznačnosti i suptilne ironije, što je trebalo sačuvati transpozicijom u radiofonski jezik, koji ima svoje zakonitosti i ograničenja, jer se u radijskom obliku ponekad teško zahvaća cjelovitost proznog mikroverzuma, posebice tako vješto i raskošno ispisanog kako je to učinio Mraović u svojem romanu. Isprva nije bilo lako pronaći pravi smjer u dramaturškom pristupu romanu, jer je riječ o djelu u kojemu su svaka rečenica, svaki detalj, svaka epizoda, svaki lik, pa i onaj epizodni, važni za cjelokupni doživljaj vremena. Simin ironični odnos prema jeziku, odnosno njegovoj politiziranoj čistoći i novotvorenicama, jednako je važan kao i njegova narativna struktura. Uporaba epiteta "manjinskog" i "većinskog" u kontekstu nacionalne pripadnosti i jezika, također je na kritičan i subverzivan, a ipak suptilan način rastvarala odnose moći. Takvi detalji bili su od velike važnosti kako za gorki Mraovićev humor, tako i za prikaz protagonista koji se našao na marginama društva – ističe o svom radu na radio romanu Vukelić dodajući da je najveći izazov bio poštovati jezično bogatstvo i snagu romana, tako da se nijanse, koje čine Simin stil specifičnim, ne izgube u ogoljenim dramskim situacijama i nadomjestku atmosfere zvučnom slikom.

Ekipa koja je realizirala Konstantina (Foto: Ivan Buvinić)

- Upravo iz tog razloga, redateljica Slađana Kilibarda, producentica i suradnica na tekstu Nataša Puškar i ja odlučile smo se za formu radio romana koji, za razliku od radio drame, uspijeva u jednoj kondenziranoj verziji iznijeti glavnu narativnu os "Konstantina Bogobojaznog", fokusirajući se na fokalizaciju protagonista, lutajućeg pjesnika i boema u naponu mladenačke snage i erosa, koji se našao u nepogodnom okruženju zahvaćenom ratom, valom političkih iseljavanja i diskriminacijom manjina. Lutanja, skrivanja i postaje kroz koje prolazi Konstantin, kao i njegovi sočni i minuciozni monološki iskazi, pomogli su u tome da se duh i vrijednost romana zadrže i u dramatizaciji – navodi Dina Vukelić i dodaje da je iz dramaturške pozicije zaintrigirala pomirljiva i pacifistička priroda protagonista, društvenog autsajdera, koji je zahvaćen u vihoru rata, ali se unatoč ili baš u inat tome, odaje hedonizmu, lakoći i slavljenju života, ljubavnim avanturama i umjetničkoj kreaciji, opirući se tmurnoj političkoj klimi, nimalo sklonoj jednom pripadniku manjinskog naroda kao što je Konstantin.

- S obzirom na to da sam rođena početkom devedesetih, koje su zbog ratnih okolnosti i društveno-političkih promjena, iznimno obilježile moju generaciju i, nažalost, ostavile na njoj jednu neizbrisivu traumu osjetnu i danas, Simin roman na poseban je način korespondirao sa mnom. U Konstantinovu doživljaju Zagreba, njegovim poznatim ulicama, trgovima, parkovima i u noćnom životu u klubovima, kao i prikazu žive i dinamične kulturne scene usred vremena kada se čini kao da jedan svijet nestaje i kada su prijetnje po život u svakom zakutku grada, atmosfera tih godina dočarana je u svim svojim paradoksima, objedinjujući u Siminom pismu eros i thanatos. U konačnici, vjerujem da ovaj radio roman odaje počast ključnim elementima Simina romana, tako da će slušateljice i slušatelji moći doživjeti njegov specifičan izraz, a oni koji to još nisu učinili, radi potpunog poželjeti doživljaja pročitati roman – zaključuje nakon premijere radio romana dramaturginja Dina Vukelić.

Klikom na fotografiju iznad teksta možete pogledati fotogaleriju.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više