>

novosti logo

Kronika Kronika

Sjedni drvo na drvo

Tko stvarno zastupa interese Srba u predstavničkim tijelima Karlovačke županije: Dok su vijećnici SDSS-a u dva mandata postavili više od dvije stotine konkretnih pitanja, Srbi iz ostalih stranaka na proteklih 15 sjednica pitali su – osam puta

Tko stvarno u jedinicama lokalne samouprave zastupa interese srpske zajednice? Da li su to vijećnici i zastupnici SDSS-a ili Srbi iz ostalih, građanskih političkih stranaka? Dosadašnja praksa, bar kad je Karlovačka županija i njena Skupština u pitanju, govori u prilog SDSS-a, kao jedinog zastupnika srpskih interesa, dok Srbi sa ostalih ‘građanskih’ lista zastupaju interese političkih stranaka koje su ih kandidirale. Evo primjera iz sadašnjeg saziva Skupštine Karlovačke županije.

Kao i u prethodna dva saziva, i u ovom Srbi imaju četiri vijećnika u Skupštini. Dvojicu iz HDZ-a, Gorana Jakšića i Jovana Maravića, jednog iz AUZ-a ( Akcija umirovljenici zajedno - što je HDZ-ova penzionerska lokalna politička stranka) Predraga Koraća i Anu Milašinović iz Laburista.

- Do sada je održano 15 sjednica Županijske skupštine na kojima je obrađeno 247 točaka dnevnog reda, a kroz neke su obrađene i problematike nacionalnih manjina, poglavito kroz proračun Karlovačke županije. Postavljeno je 169 vijećničkih pitanja, a osam pitanja su postavili predstavnici srpske nacionalne manjine i to Ana Milašinović pet, Goran Jakšić dva i Predrag Korać jedno. Postavljena pitanja obuhvaćala su područje zdravstva i socijalne skrbi, obrazovanja, tehničke kulture i kulture, evropske projekte, projekt Centra za gospodarenje otpadom na Babinoj gori, a moram napomenuti da su se pobrojani vijećnici aktivno uključivali u raspravu po pojedinim točkama dnevnog reda predstavničkog tijela, a koje su na svojevrstan način obuhvaćale problematiku nacionalnih manjina, pa tako i srpske nacionalne manjine, kaže pročelnica pravnih i općih poslova u Karlovačkoj županiji Irena Gerovac Zrnić.

Srbi iz HDZ-a i ostalih stranaka postavljaju općenita pitanja i nedovoljan broj pitanja, pa se postavlja pitanje koga oni tamo predstavljaju. Srpsku zajednicu sigurno ne, kaže Rade Kosanović

Naglašava da je Jovan Maravić predsjednik Odbora za zaštitu ljudskih prava, a da je Odbor inicirao i proveo raspravu vezano uz ljudska prava u zajednicama nacionalnih manjina sa područja Županije te da je Odbor vrlo aktivan i po drugim pitanjima vezanim za zaštitu ljudskih i pomaže stanovništvu koje dolazi iz manje razvijenog, uglavnom ruralnog područja.

- Ističem da izvršna vlast sukladno Statutu Županije, zajedno sa predstavničkom vlasti dobro surađuje sa srpskom nacionalnom manjinom kao i drugim manjinama zastupljenima u Županiji čemu u prilog ide i odluka Županijske skupštine o financiranju vijeća i predstavnika nacionalnih manjina na osnovu koje Županija prati i podupire rad vijeća i predstavnika, ističe Gerovac Zrnić u obranu županijskih vlasti i vijećnika koji bi trebali zastupati interese srpske nacionalne manjine.

No usporedbe radi, u periodu saziva od 2005. do 2009. godine uz dvojicu Srba iz SDP-a i HDZ-a, bila su u Skupštini i dvojica vijećnika iz SDSS-a, Đuro Zatezalo i Rade Kosanović, a u periodu 2009. do 2013., također dvojica iz SDP-a i HDZ-a te Mićo Zatezalo i Dušan Jerosimić iz SDSS-a. Financiranje manjina, inače je zakonska obaveza.

- Dok smo dr. Zatezalo, Jerosimić, Zatezalo i ja bili vijećnici, na svakoj sjednici svaki od nas je postavljao maksimalna tri dozvoljena pitanja koja su se najdirektnije odnosila na problematiku života i rada zajednice, od privrede, zapošljavanja, izgradnje komunalne infrastrukture, asfaltiranja puteva i cesta, vodovoda, elektrifikacije, prijevoza, medicinske zaštite i sličnog. U četverogodišnjem mandatu postavili smo više od stotinu pitanja ili u dva mandata više od dvije stotine najkonkretnijih pitanja. Zahvaljujući nesmotrenoj politici u ovom mandatu, SDSS nažalost nema niti jednog svog vijećnika, pa se ne može postaviti niti jedno konkretno pitanje, dok Srbi iz HDZ-a i ostalih stranaka postavljaju općenita pitanja i nedovoljan broj pitanja, pa se postavlja pitanje koga oni tamo predstavljaju. Srpsku zajednicu sigurno ne. Forma i teorija su tako zadovoljeni, a stvarnost i suština zanemareni, kaže Rade Kosanović, potpredsjednik SNV-a i predsjednik VSNM-a Karlovačke županije.

Rješenje ovog problema Kosanović vidi u uvođenju dvostrukog prava glasa za pripadnike nacionalnih manjina, kako na lokalnom tako i na državnom nivou.

-To bi bilo najlogičnije i najpoštenije jer su manjine sada diskriminirane u izbornom zakonodavstvu. Do sada smo bili građani i imali smo opće pravo glasa, a kada smo postali manjina to smo pravo izgubili. Dakle, samo manjinci bi trebali birati svoje predstavnike, a drugi put glasati kao građani RH, smatra Kosanović.

Ana Milašinović kaže da ‘nije konkretno postavila nijedno pitanje vezano uz srpsku manjinu koju predstavlja jer joj nitko nije sugerirao šta da pita’.

- Ja sam u razgovoru za Novosti prije dvije godine rekla da mi se mogu slobodno obratiti svi građani i sugerirati mi što da pitam na sjednicama Županijske skupštine. Laburisti mi ne brane postavljati pitanja i ja još jednom pozivam sve da mi se ljudi obrate na telefon 098-505-452, ako ih bilo što muči. Ja sam i u Odboru za pritužbe i žalbe Županijske skupštine, a u dvije godine do sada smo dobili samo jednu žalbu što bi moglo značiti da je sve u najboljem redu, no znamo da nije, kaže Milašinović.

Dodaje da nema saradnje među srpskim predstavnicima i da se nije mogao formirati tročlani klub srpskih vijećnika što umnogome otežava rad. I u prethodna dva mandata Srbi nisu imali svoj klub pored dva vijećnika SDSS-a, jer niti SDP niti HDZ nisu dozvolili svojim vijećnicima da uđu u srpski - manjinski klub u sklopu Županijske skupštine.

Podsjećamo da je uoči prošlih parlamentarnih izbora, Ustavni sud na prijedlog (nažalost nekih srpskih organizacija), poništio dogovor sklopljen između HDZ-a i SDSS-a o načinu izbora srpskih i manjinskih zastupnika u Sabor. Što se u međuvremenu na tom planu radilo i zašto sadašnja većina nije donijela sličnu odluku? To bi i njoj odgovaralo jer bi Srbi najprije izabrali svoje predstavnike, a onda bi po tradiciji i navici glasali za lijevu opciju odnosno za SDP. Očito nije učinjeno ništa jer da je već bi se znalo. A, zašto ništa nije učinjeno?

1/1