Razmatrajući političku situaciju u Bosni i Hercegovini Denis Bećirović i Željko Komšić, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Federacije BiH, glasali su 12. maja za zaključak u kome se traži asistencija EUFOR-a u hapšenju Milorada Dodika, predsjednika RS, Radovana Viškovića, premijera i Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine RS. Razlog za traženje asistencije EUFOR-a je procjena nemogućnosti bosanskohercegovačkih policijskih agencija da provedu nalog Suda Bosne i Hercegovine.
Podsjetimo, nalog Suda BiH uslijedio je nakon neodazivanja rukovodstva RS pravosudnim institucijama BiH na saslušanje o napadu na ustavni poredak države. Nakon što je Sud Bosne i Hercegovine raspisao centralnu potragu, Interpol je odbio da raspiše međunarodnu potjernicu za rukovodstvom RS tvrdeći da slučaj ima političku pozadinu. Nedugo zatim, 23.4.2025. godine, službenici Državne agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA) pokušali su da uruče nalog za hapšenje Dodiku tokom sastanka u Administrativnom centru Vlade RS u Istočnom Sarajevu. U tome ih je spriječilo Ministarstvo unutrašnjih poslova RS.
Dok je Tužilaštvo BiH formiralo predmet protiv pripadnika MUP-a RS koji su sprečavali policijske službenike SIPA-e u obavljanju aktivnosti, Policijska uprava Istočno Sarajevo podnijela je entitetskom javnom tužilaštvu RS prijavu o o krivičnim djelima "protivpravno lišenje slobode" i "zloupotreba službenog položaja" protiv sedam lica zaposlenih u SIPA-i.
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Federacije Bosne i Hercegovine i ranije su pokušali da zvanično pozovu snage EUFOR-a stacionirane u BiH da osiguraju asistenciju policijskim agencijama u provođenju odluke pravosudnih organa. Kada je 8. aprila 2025. godine Predsjedništvo BiH razmatralo o pozivu EUFOR-u, članovi iz Federacije BiH tražili su da se od Savjeta ministara BiH zatraži i razrješenje svih rukovodilaca u policijsko-sigurnosnim agencijama koji odbijaju provesti odluke pravosudnih organa.
U prijedlozima zaključaka bilo je i pokretanje disciplinske i krivične odgovornosti zbog neprovođenja odluka. U setu zaključaka koje su tada predlagali članovi Predsjedništva BiH iz Federacije BiH navodi se da su zakoni, odluke i zaključci Narodne skupštine RS, kojima se pokušava negirati podređenost entiteta suverenitetu BiH, napad na ustavnopravni poredak koji ugrožava mir i unutrašnju stabilnost. Protiv tih zaključaka i ovog puta bila je Željka Cvijanović, predsjedavajuća i članica Predsjedništva BiH iz RS.
Cvijanović je ovog puta navela da poziv EUFOR-u da asistira u hapšenju rukovodstva RS smatra destruktivnim po vitalni nacionalni interes. Pozvala je poslanike Narodne skupštine RS da u roku od 10 dana održe sjednicu i dvotrećinskom većinom podrže ovaj proglas kako zaključak ne bi stupio na snagu, smatrajući da je institucionalni odgovor najbolja brana pokušajima da se Predsjedništvo BiH iskoristi za političke obračune.
Već 14. maja u 21 sat Narodna skupština Republike Srpske podržala je sa 64 glasa izjavu Cvijanović, čime je osporen zaključak Predsjedništva BiH. Uz koaliciju okupljenu oko Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ovaj zaključak podržale su i dvije najveće opozicione stranke: Srpska demokratska stranka (SDS) i Partija demokratskog progresa (PDP).
Ognjen Bodiroga, šef Kluba poslanika SDS u NSRS, rekao je dan prije početka sjednice da će SDS djelovati patriotski, jer je strani intervencionizam poznat u iskustvu SDS. Podsjetio je da je danas broj vojnika EUFOR-a veći nego prije par godina, aludirajući na odgovornost trenutne vlasti u Bosni i Hercegovini koju čini i SNSD Milorada Dodika.
"Mi smo još ranije dali ponudu aktuelnoj vlasti da gospodin Dodik da ostavku i presudu dočeka kao građanin Republike Srpske, a ne kao predsjednik Republike Srpske. Na vanrednim izborima opozicija u tom slučaju ne bi uopšte imala kandidata. Radovan Karadžić i Nikola Poplašen su podnijeli žrtvu i nisu htjeli uvlačiti čitav narod i žrtvovati Republiku Srpsku. Pokazali su kako treba da se ponaša odgovoran prvi čovjek Republike Srpske", rekao je Bodiroga dan pred početak sjednice.
Milan Miličević, predsjednik Srpske demokratske stranke, tokom sjednice skupštine rekao je da su aktuelnu krizu uzrokovali potezi Milorada Dodika.
"Vi ste podnijeli tužbu sami protiv sebe. Onda smo ušli u bahatost, primitivizam, guranja prsta u oko čitavom svijetu. To što vi imate sankcije ili političar na bilo kojoj poziciji jeste lični problem, ali zbog toga i RS i svi stanovnici osjećaju sankcije", rekao je Miličević obraćajući se Dodiku, nagovještavajući podršku vetu predsjedavajuće i članice Predsjedništva BiH iz RS.
Draško Stanivuković, predsjednik Partije demokratskog progresa, na održanoj konferenciji za novinare tokom početka sjednice NSRS rekao je da će PDP podržati veto Željke Cvijanović.
"Izvor svih sukoba u Bosni i Hercegovini kreću kada se bilo koji narod preglasa, a najgori istorijski događaji dogodili su se kada je srpski narod preglasan. Zbog toga smatramo da je ključno da očuvamo svaki interes i svako pravo srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Neprihvatljivo je da strane sile i stranu vojsku pozivamo da hapsi predstavnike srpskog naroda, kakvi god da su ti predstavnici. Mi ovo radimo, iako znamo da opet sutra možemo sve najgore očekivati od njih. Tuđe loše politike ne smiju biti opravdanje za naše loše politike", rekao je Stanivuković.
Nakon što je PDP podržao veto Željke Cvijanović, oglasio se Igor Crnadak, šef Kluba PDP-a u NSRS, smatrajući podršku opozicije greškom. "Glasanje opozicije juče bila je greška, nama trebaju podrška i pohvale od naroda, a ne od Dodika. I onda se čudimo kad kažu ’svi ste isti’?! Mi, koji iskreno volimo RS, nemamo šta raditi zajedno sa današnjim vrhom RS, to je kao da sa lisicama čuvate kokošinjac. Živjela Srpska", rekao je Crnadak.
Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta koji nije podržao veto Željke Cvijanović, rekla je nakon glasanja NSRS da je do ove krize u vezi s hapšenjem Dodika došlo zbog zakona koje je NSRS donijela, a na koje je opozicija upozoravala govoreći da je riječ o secesiji.
"Oni, koji su krivi, neka snose odgovornost. Nismo glasali, jer ovo nije naša utakmica. Nisu nas pitali kad su krenuli u sve ovo, zašto bismo učestvovali sad. Znam da Bećirović i Komšić o nama svima misle isto, ali zašto su im nabačene loptice? Sve ovo vrijeme, od juna 2023. godine, kada je donesen prvi sporni zakon koji sam pomenula, govorim da se stane. Ne, Dodik ide dalje. Ako zna kako dalje, izvolite. Vidim, ima dovoljno ruku u opoziciji da baci pojas. Mi nismo ti. Da je pojas trebalo baciti Poplašenu, mi bismo ga bacili, ali Dodiku ne. On nas je u ovaj glib i doveo. I sebe, i narod, i Srpsku", poručila je Trivić.
Za veto Željke Cvijanović nisu glasali ni poslanici Liste za pravdu i red. Nebojša Vukanović, lider liste, rekao je da ga je sramota javnosti i građana što mora dolaziti u NSRS, s obzirom na neprincipijelnost vlasti koja ne poštuje ni zakone ni odluke koje donosi. Đorđe Vučinić, poslanik liste, kaže da je ovaj dokument presipanje iz šupljeg u prazno, dobacivanje loptice između članova predsjedništva.
"Na tome živi mainstrem politika posljednjih dvadeset i pet godina, ne donoseći ništa novo i ništa korisno za sve građane ove zemlje. Zbog jeftinih političkih poena trpimo posljedice medijske kanonade koja je prisutna. Predsjedništvo BiH moglo je napisati i da Željezničar ili Igokea igraju Ligu šampiona, i ne bismo dobili ništa. Nemam emocija prema Miloradu Dodiku, a i ostalim, jer ti su ljudi otvorili sezonu lova na naše glave. Najavljuju i govore da svako ko nas napada ima podršku Milorada Dodika. Ne interesuje me njegova ni politička ni ljudska sudbina", rekao je Đorđe Vučinić, poslanik Liste za pravdu i red govoreći o vetu Željke Cvijanović.
