U okviru ovogodišnjeg Subversive festivala zagrebačka publika u prostorijama "Prosvjete" u Preradovićevoj 21 od 13. do 16. oktobra ima priliku pogledati fragment Spomenika pobjedi naroda Slavonije, djelo kipara Vojina Bakića, preostao nakon njegova rušenja 1992. godine.

Fragment i arhivska građa o njegovoj gradnji i rušenju, kao i tadašnje nemušto objašnjenje da je spomenik srušen zbog vjetra, a ne kao rezultat višednevnog miniranja, sadržaj su izložbe "Detonacija u umjetnosti" kustosice Davorke Perić koja je upriličena u suradnji sa SKD-om "Prosvjeta" i Arhivom Srba u Zagrebu.

Konstrukcija visoka 30 metara na brdu Blažuj kod Kamenske, u vrijeme izgradnje najviše postmodernistička skulptura u svijetu, nastajala je samodoprinosima građana i bila mjesto od velikog umjetničkog i turističkog značaja. Izgradnja je započela 1957. a 11 godina kasnije spomenik je 1968. svečano otkrio Josip Broz Tito. Skulpturu su 1992. pripadnici Hrvatske vojske minirali 11 puta, srušivši je do temelja.

- Izložba kroz ovaj fragment skulpture govori o sustavu u kojem je nastala, kao i o sustavu u kojem je sustavno uništavana, zajedno s još oko 3.000 spomenika i spomen obilježja. Odabrana je na javnom natječaju gdje su konkurirali važni autori s dobrim radovima, a izgrađena je novcem iz samodoprinosa. Kip koji je nastao zbog naroda vratio se narodu u fragmentima; jedan od preostalih dobili smo zahvaljujući istraživačima iz Arhiva Srba Igoru Drvendžiji i Tihomiru Ponošu - rekla nam je Davorka Perić.

Ukazala je i na pokušaje da se divljaštvo i vandalizam hrvatskih vojnika pripišu meteo- prilikama.

- Konzultirali smo Državni hidrometeorološki zavod oko toga kakve su bile vremenske prilike u vrijeme rušenja 21. veljače i dobili odgovor da je je tada vladala tišina bez vjetra – kazala je i podsjetila da je spomenik bio otporan i na najjače vjetrove i orkane jer je njegova aerodinamika ispitivana u nadležnim ustanovama u Zagrebu i u Valjevu.

Usporedo s razgledavanjem i pokazivanjem fragmenta veličanstvene skulpture koja, kao i drugi Bakićevi preostali ili uništeni radovi, spada u vrh svjetskog kiparstva održan je i panel "Prijelomne godine 1989/1991: raspad SFRJ" na kojem su sudjelovali Božo Kovačević, Božo Repe, Žarko Puhovski i Boris Buden, uz moderiranje Dimitrija Birača. Izložba se može razgledati 14., 15. i 16 oktobra od 12 do 16 sati popodne.