>

novosti logo

Piše Novosti

State Department: U Hrvatskoj su najveći problem korupcija, nasilje i prijetnje manjinama

U izvještaju o stanju ljudskih prava za 2018. godinu ističu da je diskriminacija na nacionalnoj osnovi bila najzastupljenija, i to posebno prema osobama srpske i romske nacionalnosti

U izvještaju američkog State Departmenta o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2018. godinu kao najveći problemi ističu se korupcija, nasilje i prijetnje nasiljem prema novinarima, azilantima i migrantima te prijetnje pripadnicima etničkih manjina.

Pozivajući se na pravobraniteljicu za ljudska prava, u američkom Državnom tajništvu za vanjske poslove ističu da je diskriminacija na nacionalnoj osnovi bila najzastupljenija, i to posebno prema osobama srpske i romske nacionalnosti. Kažu da su se Srbi suočavali s govorom mržnje, grafitima i uništavanjem spomenika kao i znatnom diskriminacijom u pravosudnom sustavu, posebno u smislu nestalih osoba. Srpsko narodno vijeće, ističe se u izvještaju, utvrdilo je da su protuprosvjednici često kršili pravo slobodnog okupljanja tako da su izvikivali prijetnje i koristili se govorom mržnje tijekom mirnih srpskih komemoracija, kao i da je policija pružila znatnu zaštitu nedavnoj srpskoj komemoraciji u gradu Glini.

U izvješću se podsjeća i na izvještaj Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) Vijeća Europe koji je zabilježio eskalaciju govora mržnje. Istaknut je rast nacionalizma među mladima, često u obliku veličanja ustaškog režima iz Drugog svjetskog rata, te rasizam i ksenofobija prema Srbima, Romima, lezbijkama, homoseksualnim, biseksualnim, transrodnim i interseksualnim osobama te izbjeglicama u medijima i na internetu, uvredljiv govor prema romskoj populaciji, pa čak i fizički napadi na te skupine i na njihovo vlasništvo. U izvješću se ističe da vlasti nisu dovoljno uspješno osudile govor mržnje i promicale toleranciju.

Usprkos izdvojenim sredstvima za razvoj i integraciju romskih zajednica, diskriminacija i društvena isključenost Roma i dalje je problem. Romi su najmarginaliziranija zajednica u zemlji, koja uglavnom živi u izoliranim i siromašnim naseljima bez pristupa osnovnoj infrastrukturi, obrazovanju ili zapošljavanju. Istraživanjem je utvrđeno da je 28 posto Roma starijih od 14 godina završilo samo osnovnu školu, da ih je 44 posto nezaposleno te da ih samo 50 posto ima kupaonicu u domu

Dodaje se da su predvodnici židovske zajednice prijavljivali antisemitski govor, kao i sve veću pojavu antisemitskih i ustaških grafita. Nevladine organizacije izvještavale su o slučajevima nasilne osvete prema onima koji su pokušavali prebojiti svastike. Židovska zajednica ističe da državni dužnosnici nisu dovoljno osuđivali, sprječavali i suzbijali revizionizam Holokausta. ‘Židovska je zajednica sa SNV-om i Savezom antifašističkih boraca bojkotirala službenu komemoraciju (u Jasenovcu op.a.) treću godinu zaredom te su održali vlastite komemoracije. Predvodnici židovske zajednice istaknuli su da je bojkot bio nužan kako bi se osudilo nedostatno Vladino reagiranje na povijesni revizionizam i nedostatak napretka u odnosu na povrat imovine‘. State Department podsjeća i da su dužnosnici Jasenovca osudili gostovanje Igora Vukića na HRT-u gdje je negirao da su u Jasenovcu počinjeni zločini. Izrazili su zabrinutost da državna televizija prenosi izjave osobe koja negira Holokaust u svojstvu autoriteta o temi koncentracijskog logora u Jasenovcu.

Što se tiče medija, naglašava se prigovor nevladinih organizacija da Vlada nije prikladno istraživala ili pokretala postupke u slučajevima prijetnji prema novinarima ili blogerima. ‘Premda su zakonom i nedavnim odlukama Ustavnog suda tehnički utvrđena ograničenja u odnosu na simbolički ‘govor mržnje‘, uključujući korištenje simbola i slogana iz nacističkoga i ustaškog (režim iz 2. svjetskog rata) razdoblja, nevladine organizacije i interesne skupine prigovorile su da je provedba tih odredaba i dalje nedostatna‘, stoji u izvješću.

Ističe se i da se Vlada nedovoljno bavila problemom prijetnji i napada na novinare, uz spominjanje slučaja premlaćenog zadarskog novinara Hrvoje Bajle kao i slučaja kada je državni odvjetnik u Splitu odbio pokrenuti kazneni postupak protiv branitelja Stipe Perkovića Tabaka zbog izjava na internetu da novinare portala Index.hr treba pobiti.

Također je naglašeno da manjinske skupine imaju problema prilikom zapošljavanja, stanovanja, pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi te na temelju spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta i rodnog izražavanja. LGBTI nevladine organizacije istaknule su da pravosuđe neravnopravno postupa u slučajevima diskriminacije, pri čemu su mnogi od njih nerado prijavljivali kršenje prava zbog zabrinutosti u vezi s neučinkovitim pravosudnim sustavom i straha od daljnje viktimizacije tijekom sudskih postupaka. Nevladine organizacije izvijestile su da su istrage govora mržnje protiv LGBTI osoba i dalje nezadovoljavajuće. Policija je u samo dva od 19 slučajeva u 2017. godini pokrenula sudski postupak.

Što se tiče tretmana prema izbjeglicama, Vlada se obvezala primiti 1583 izbjeglica i tražitelja azila (1433 prema planu premještanja EU i 150 prema planu preseljenja EU). Do kolovoza je Hrvatska primila 81 izbjeglicu iz Grčke i Italije te naselila 105 sirijskih izbjeglica iz Turske. UNHCR je kritizirao zbog nasilnog odbijanja ilegalnih migranata, a Vlada je izjavila da je oko 2500 izbjeglica i migranata vraćeno s granice tijekom prvih osam mjeseci godine. Nevladine organizacije izvještavale su o policijskom nasilju nad azilantima i migrantima, posebno na granici s BiH.

Upozorava se i na probleme s povratom imovine pripadnicima židovske zajednice i Srpske pravoslavne crkve, kao i da još uvijek nisu pronađeni svi nestali iz rata u devedesetim godinama.

Cijeli tekst izvješća možete pročitati ovdje.

1/1