>

novosti logo

Što to veže Hrvate i Srbe?

Na skupu historičara pod naslovom 'Hrvatsko-srpski odnosi iz historijske perspektive' istaknuta je potreba da se očuva EU, te da čim prije u Uniju uđu Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i BiH

U organizaciji SKD-a 'Prosvjeta' i Zaklade 'Friedrich Ebert' 3. maja u prostorijama Središnje biblioteke Srba u Zagrebu, održan je skup historičara pod naslovom ‘Hrvatsko-srpski odnosi iz historijske perspektive’. Profesori Dejan Jović s Fakulteta političkih znanosti i Hrvoje Klasić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kao i historičari Olga Manojlović Pintar i Milivoj Bešlin iz Beograda, uz moderiranje profesora Siniše Tatalovića, govorili su o faktorima koji su utjecali na hrvatsko-srpske odnose, i onome što ih danas opterećuje uz sve propuštene šanse da budu bolji.

Punoj dvorani, u ime Zaklade, obratila se Tijana Defar ističući da je ovaj skup prvi u nizu okruglih stolova o različitim aspektima hrvatsko-srpskih odnosa, a da će nakon sagledavanja iz historijske perspektive na narednim susretima ti odnosi bili viđeni iz različitih aspekata, poput onih ekonomskih ili kulturnih.

Hrvoje Klasić upozorio je na nedefiniranost teme, kazavši da odnosi nisu jednoznačni i crno-bijeli, s obzirom da moramo razlikovati političke i intelektualne elite, te obične ljude. Klasić je podsjetio da su u oko 1.500 godina zajedničkog života Hrvati i Srbi ratovali u samo njih osam - u Drugom svjetskom i Domovinskom ratu, dok je, kako je rekao, namjerno izostavio Prvi svjetski rat u kojem su Hrvati bili dio Austro-Ugarske. Naglasio je i da je dovoljna grupica ekstremista da zapali šibicu kako bi došlo do rata, ali i da je jedna od osnova nacionalizma opravdanje ratnog stanja.

– Rata danas neće biti, jer ni Hrvatska ni Srbija nemaju para – rekao je. Osvrnuo se i na hrvatsko-srpske odnose u kontekstu EU.

- Moramo čuvati EU i ubrzati ulazak Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, BiH… jer je proširenje garant stabilnosti odnosa Srba i Hrvata - podvukao je Klasić.

Olga Manojlović Pintar odnose dvaju naroda predstavila je kroz uređenje Židovskog muzeja u Berlinu u čijoj arhitekturi postoje tri osi: os kontinuiteta židovskog i njemačkog naroda, os holokausta i os egzodusa. Naglasila je potrebu nalaženja obrazaca za novi politički dijalog, ističući i potrebu stvaranja zajedničkih snaga protiv nacionalizma i nacifašizma, po uzoru na Narodnu frontu iz 30-ih godina prošlog vijeka.

Govorila je i o apsolutizaciji nacionalne države.

- Socijalistička Jugoslavija bila je emancipatorska, a ne identitetska, što države na njenom prostoru više nisu. Socijalističko društvo je građeno na ideji pomirenja, a umjesto kolektivne odgovornosti uvedena je individualna i grupna krivica, rekla je.

- Delimo zajednički jezik koji nazivamo drugačije, delimo i najvećeg državnika Josipa Broza Tita koji je bio etnički Hrvat, ali i jedan od najvećih srpskih vladara, delimo Nikolu Teslu, Ivu Andrića. Oni koji bi da nas razdvoje kažu da je jezik ‘naš’, da su naučnici i akademici ‘naši’, a da su samo zločinci ‘njihovi’. Zato su oba nacionalizma jedan drugom najbolji neprijatelji koji dobro surađuju pogotovo na štetu trećih, recimo BiH i kad je stvarana banovina Hrvatska i sada kad se vole Milorad Dodik i Dragan Čović – kazao je Milivoj Bešlin.

- Iako je nacionalizam u 19. veku imao emancipatorski karakter, njegova ideja nema svojih mislilaca, nego se zasniva na emocijama i romantizaciji. Takvi nacionalizmi naše države prave državama duhova zbog napuštenih velikih područja i iseljavanja. Za preko 50 posto onih koji odlaze u druge zemlje glavna motivacija nije ekonomska nego ludilo u zemlji.

Naglasio je da je alternativa nacionalizmu bila KPJ i antifašizam. Nakon 1945. nije se ćutalo o zločinima. Znalo se da je rat završen, a sada mentalni rat u glavama još traje. Nacionalisti falsifikuju istoriju, a sve nacije su zasnovane na mitovima, rekao je Bešlin.

Dejan Jović se pozabavio s tri rata iz prošlog vijeka.

- I Kraljevina i socijalistička Jugoslavija nastale su u ratu, a rat je i razlog postojanja Hrvatske i Slovenije. I u Kraljevini, i u SFRJ, političke elite pokušale su rat potisnuti u stranu, iako ratovi mogu godinama spavati, ali time ne umiru. Kraljevina je one koji su se borili na poraženoj strani oslobodila odgovornosti u namjeri da se užasi rata zaborave, dok u socijalističkoj Jugoslaviji nije bilo kolektivne krivnje, ali se propustilo adresirati kako je moguće da su počinjeni zločini jer na ‘drugoj strani’ nisu bili samo borci i aktivni učesnici, nego i brojni promatrači ili oni koji ih podržavaju nastojeći da nekako prežive rat.

- Niste mogli reći da je kvislinga bila samo šačica. A danas nema pokušaja da se kaže da je rat završen, o njemu slušamo svaki dan. Zato se u Hrvatskoj mora napustiti narativ o Srbima kao agresorima i okupatorima, a u Srbiji da su svi Hrvati ustaše - istaknuo je Jović.

Govoreći o međunacionalnim odnosima u svjetlu EU, Jović je rekao da je loša vijest da ništa, pa ni EU, ne može pobjeći nacionalizmu do kraja, ali je dobra vijest da se EU drži dobro i da nisu uspjeli oni koji misle da će se Evrope nakon Brexita raspasti jer se pokazalo da je teško izići iz Unije. Uostalom, Drugi svjetski rat je pokazao da se evropskim narodima ne može dozvoliti puna suverenost, zbog čega je postojalo prisustvo SAD i SSSR-a na tom području, a onda se krenulo sa stvaranje Unije kojoj svaka od država predaje neki dio svojih ovlasti.

Zahvaljujući gostima i publici na interesu, Tatalović je naglasio da će skup s istim učesnicima biti održan i u Beogradu, a da će u Zagrebu tokom septembra biti održan skup koji će se baviti ekonomskim aspektom odnosa dva naroda.

1/2