Novosti

Politika

Strah od ulica Bukurešta

Nakon nesreće na koncertu u kojoj je poginulo 50 osoba, rumunjski su građani masovnim demonstracijama iznudili tri ostavke, među kojima i onu premijera Victora Ponte. No prosvjednici žele i veću građansku kontrolu

6cscmwoxegchi2uglz378nza38b

Uoči ostavke na prosvjedima u Bukureštu okupilo se 20.000 ljudi

Rumunjski premijer Victor Ponta dao je prošle srijede ostavku, nakon što su to na masovnim demonstracijama diljem zemlje od njega tražili rumunjski građani. Na prosvjedima u Bukureštu okupilo se uoči ostavke 20.000 ljudi s transparentima na kojima je, između ostalog, pisalo ‘Korupcija ubija’. Slogan nije slučajan, jer je demonstracijama u zemlji koja već 26 godina grca u korupciji prethodila nesreća u jednom bukureštanskom noćnom klubu, u kojoj je, što na licu mjesta što u bolnicama, poginulo 50 osoba, a ozlijeđeno je njih oko stotinu.

Na rock koncertu je bilo 400 ljudi, a požar je izbio kada je unutra aktiviran vatromet, uslijed čega se zapalio inventar. Kako se kasnije pokazalo, klub nije imao izlaz za slučaj nužde ni protupožarni sustav, a po svemu sudeći, za takav koncert nikad ne bi ni dobio dozvolu da netko nekoga nije potkupio. Za rumunjske građane ova nesreća bila je jasan signal da je endemska korupcija u njihovoj zemlji počela uzimati danak u ljudima.

Štoviše, nedugo prije požara u klubu poginuo je policajac motociklist dok je radio kao dio policijske pratnje za potpredsjednika vlade Gabriela Opreau. Oprea, čini se, nije imao ovlasti koristiti se policijskom pratnjom u ovom slučaju, no premijer Ponta donio je nakon nesreće dekret koji je njegovog zamjenika retroaktivno opskrbio potrebnim ovlastima. To nije zaustavilo kontroverze oko Opreae, inače ministra unutarnjih poslova, kojega se sumnjiči i za lažiranje vojne i akademske biografije, što mu je navodno omogućilo da od konobara u vojnom restoranu dogura do generala.

Ljudima je cilj da se sistem promijeni, ali ne na način da jedna vlada da ostavku samo da bi je zamijenila ista takva. Žele imati veći utjecaj u javnim pitanjima – kaže novinarka Claudia Ciobanu

Claudia Ciobanu, slobodna novinarka iz Bukurešta, za ‘Novosti’ je potvrdila da je korupcija u Rumunjskoj zaista toliko raširena da praktički svi građani osim mlađih generacija imaju iskustvo s davanjem mita, dok su korupciji na visokim razinama temelji udareni pljačkom javnog i državnog vlasništva u devedesetim godinama. Ove prosvjede ona opisuje kao demonstraciju gnjeva protiv korupcije i nefunkcioniranja države, ali navodi da oni imaju i neke konstruktivne elemente.

- Ljudi žele preuzeti odgovornost za rješavanje društvenih problema, od komunalnih do onih koji se odnose primjerice na povećanje budžeta za zdravstveni sustav, koji je gotovo kolabirao nakon nesreće u klubu. Cilj im je da se sistem promijeni, ali ne na način da jedna vlada da ostavku samo da bi je zamijenila ista takva. Žele imati veću građansku kontrolu i utjecaj u javnim pitanjima - govori Claudia Ciobanu.

Uz premijera Pontu ostavke su dali i ministar Oprea i Cristian Popescu, gradonačelnik bukureštanskog sektora u kojemu je smješten klub gdje se dogodila nesreća. Vladajuća koalicija četiri stranke, koju predvode Pontini socijaldemokrati, podržala je imenovanje ministra obrazovanja Sorina Cimpeanua za prijelaznog premijera, nakon čega bi se krajem iduće godine trebali održati izbori. Cimpeanua je predložio Klaus Iohannis, iznimno popularni predsjednik države koji je mjesecima Pontu pozivao da odstupi i koji je rekao da će za rješavanje problema s kojima se muči Rumunjska trebati puno više od nekoliko ostavki.

Victor Ponta prvi je rumunjski premijer optužen za korupciju u vrijeme aktivnog mandata. U lipnju ove godine protiv njega je podignuta optužnica sa 17 točaka, pri čemu mu se dosad moglo suditi samo za krivotvorenje, pranje novca i izbjegavanje plaćanje poreza, dok ga je od optužbi za sukob interesa štitio premijerski imunitet. Optužbe se odnose na razdoblje dok je radio kao odvjetnik, a tereti ga se da je lažirao račune prema kojima je tvrtka njegovog prijatelja za njegovu navodno obavila posao težak 40.000 eura. Ponta je novac utrošio u kupovinu luksuznog stana, a spomenutog prijatelja kasnije je imenovao ministrom prometa.

Netom nakon podizanja optužnice predsjednik Iohannis zatražio je Pontinu ostavku, no on je to odbio, dok je parlament, u kojemu njegova koalicija ima stabilnu većinu, nekoliko puta odbio zahtjev državnog odvjetništva da mu se ukine imunitet. Zahvaljujući parlamentarnoj većini preživio je i izglasavanje povjerenja na prijedlog opozicije, a njegova stranka u međuvremenu je pokušala progurati izmjene kaznenog zakona kojima bi se otežao kazneni progon političara. Jedina institucija nad kojom Pontina stranka nema kontrolu je Nacionalni antikorupcijski direktorat, tijelo koje ga je dovelo na optuženičku klupu i čije su istrage rezultirale osuđujućim presudama protiv više od tisuću visokih dužnosnika i biznismena. Među njima su 24 gradonačelnika, pet parlamentaraca, 20 sudaca i tužilaca, dva bivša ministra i bivši premijer Adrian Nastase, koji je lani osuđen na četiri godine zatvora zbog ucjene i primanja mita.

Claudia Ciobanu kaže da je Socijaldemokratska stranka Victora Ponte, jedina službeno lijeva u zemlji, tek jedna od više liberalnih stranaka koje tamo djeluju, pri čemu Ponta nije ni najkorumpiraniji. Štoviše, on je trebao biti taj koji će očistiti stranku, pa ni njegov odlazak neće značiti da će se ona sada reformirati.

- Socijaldemokrati su od ideje ljevice napravili sprdnju. Stoga smatram da u Rumunjskoj ima mjesta za stranku koja će štititi vrijednosti socijalne pravde i jednakosti, naročito zato jer se radi o zemlji s visokim stopama siromaštva i marginalizacije - govori ona.

U zemlji koja ima prilično jezivu povijest masovnih demonstracija, političari se, rekla nam je Claudia Ciobanu, boje građana na ulicama. A oni se, kako sada stvari stoje, ne namjeravaju zaustaviti na nekoliko ostavki, već su počeli formulirati konkretne zahtjeve, poput izmjena izbornog sustava, upravljanja državnim institucijama i strukture državnog proračuna.

- Moguće je da ovi prosvjedi dovedu do formiranja neke nove stranke koja će se temeljiti na vrijednostima građanske moći, demokratizacije institucija i socijalne pravde. Postoji i rizik da će proteste preuzeti nekakva populistička grupacija, pri čemu krajnja desnica trenutno nije jaka u zemlji. Bez obzira na to što će se događati na stranačkoj sceni, danas imamo aktivniji građanski život u zemlji, što je već samo po sebi priličan dobitak - zaključuje Claudia Ciobanu.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više