>

novosti logo

Sve manje zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina

Umjesto da imamo 7,67 posto, koliko ih je u popisu, u tijelima državne, pravosudne i lokalne uprave zaposleno je poražavajućih 3,24 posto pripadnika nacionalnih manjina, rekla je Dragana Jeckov u Saboru u ime Kluba zastupnika SDSS-a

Govoreći u Hrvatskom saboru Dragana Jeckov je u ime Kluba zastupnika SDSS-a upozorila na podzastupljenost manjina u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima, kao i jedinicama lokalne i regionalne samouprave.

- Posebne mjere zapošljavanja nacionalnih manjina donose se radi postizanja stvarne jednakosti nacionalnih manjina i njihov cilj je integracija manjina u društvu uz otklanjanje ili ublažavanje posljedica diskriminacije. Većina europskih zemalja propisuje barem jednu mjeru preferencijalnog zapošljavanja nacionalnih manjina, a vrlo često se upotrebljava kombinacija njih više – određivanje ciljeva zapošljavanja, kvota, poticanja zapošljavanja, promidžbenih kampanja, ciljanog oglašavanja… - kazala je Jeckov.

Istaknula je da se i Hrvatska, kao potpisnica okvirne konvencije obavezala da će po potrebi usvojiti odgovarajuće mjere s ciljem promicanja pune i učinkovite jednakosti između pripadnika nacionalnih manjina i većinskog naroda u svim područjima, gospodarskog, društvenog, političkog i kulturnog života.

Prema njezinim riječima, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina - pored prava na sudjelovanje u odlučivanju, što je u Saboru više puta osporavano - uređuje se i pravo na zastupljenost u tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima, kao i tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave.

- Dio javnosti smatra da se pripadnici nacionalnih manjina zapošljavaju preko reda, po etničkom ključu, uz obaveznu konstataciju o nekoj privilegiji koju navodno ostvaruju, a sve uz poseban prezir kada su u pitanju pripadnici srpske nacionalne manjine. Prednost koju navodno ostvaruju događa se tek ukoliko se pripadnik nacionalne manjine pri prijavi na natječaj na nju pozove i bude izjednačen sa najboljim kandidatom koji nije pripadnik nacionalne manjine. Ukoliko je u konkretnom tijelu već postignuta adekvatna zastupljenost, prednost se naravno neće primijeniti i zato prednost pripadnika nacionalnih manjina ostaje mrtvo slovo na papiru i zapravo ne postoji. Umjesto da imamo 7,67 posto, koliko nas je u popisu, mi smo na poražavajućih 3,24 posto zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina - rekla je Jeckov.

Naglasila je da već nekoliko godina pučka pravobraniteljica u svojim izvještajima upozorava da se udio manjinaca među zaposlenima u tijelima državne uprave i stručnim službama, te uredima Vlade konstantno smanjuje.

- U prilog tome govore i podaci Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Ministarstva uprave po kojima je 2013. godine taj udio iznosio 3,51 posto, 2016. 3,40 posto, a 2018. 3,24 posto. Dakle, postoji trend smanjenja manjinskog postotka usprkos ranije navedenim međunarodnim i domaćim obvezujućim zakonima i stečevinama. Važno je da smo europske konvencije potpisali i da smo donijeli moderne zakone koji su navodno provedivi, a hoćemo li se pridržavati sopstvenih zakona? E to je pitanje o kojem se ne priča i za koje je najbolje sakriti ga pod tepih - podvukla je zastupnica na kraju izlaganja.

1/1