Borba protiv koronavirusa, kojim je zaraženo više od 1,4 milijuna ljudi, urodila je dosad neviđenom razinom suradnje među znanstvenicima raspoređenima u preko 40 timova diljem svijeta. Svi oni rade na pronalasku cjepiva i lijeka protiv virusa SARS-CoV-2, koji je od izbijanja zaraze usmrtio više od 80.000 osoba. Njihove napore u ponedjeljak je pohvalio Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koji je poručio da se ‘istraživanja razvijaju nevjerojatnom brzinom’. Kazao je da se utrka za pronalaskom cjepiva trenutno vodi između 20-ak tvrtki i akademskih institucija, čija istraživanja variraju od testiranja postojećih cjepiva protiv tuberkuloze i boginja do posve novih metoda temeljenih na kopiranju genetskog koda virusa.

Jedno takvo, koje je proizvela američka kompanija Inovio Pharmaceuticals, ovih se dana testira u australskim laboratorijima. To DNK cjepivo, u čiji razvoj je zaklada multimilijardera Billa Gatesa uložila pet milijuna dolara, dosad se isključivo koristilo u veterinarskoj medicini, a djeluje tako što se pacijentu ubrizgava posebno dizajnirani plazmid koji potiče proizvodnju ciljanih antitijela potrebnih za borbu protiv infekcije. Australski znanstvenici na tvorovima testiraju i tzv. vektorsko cjepivo nastalo na britanskom Sveučilištu Oxford. Njime se u organizam uvodi protein koji sadrži ‘defektni’ virus i na taj način kod zdrave osobe stvara imunitet kao da je preboljela koronavirus. Oba cjepiva uskoro će se početi testirati na ljudima, a prelazak u tu fazu ispitivanja najavili su i znanstvenici s ruskog Državnog istraživačkog centra za virologiju i biotehnologiju, pekinškog Instituta za biotehniku te tvrtka Johnson & Johnson, koja je u tu svrhu s američkom vladom sklopila ugovor u vrijednosti od milijardu dolara.

Klinička testiranja još je sredinom ožujka započela kompanija Moderna, koja je u utrci s vremenom, ali i za ogromnim profitom, preskočila fazu testiranja na životinjama. U suradnji s američkim Nacionalnim institutom za zdravlje, Moderna je angažirala 45 dobrovoljaca koji će kroz šest tjedana koristiti različite doze cjepiva mRNA-1273. Njihov potez kritizirao je dio znanstvenika i bioetičara, koji na temelju prijašnjih iskustava tvrde da takva vrsta eksperimenta može dovesti do još većeg broja oboljenja, a raspravu su se nakon rasističkih istupa dvojice francuskih liječnika uključili i aktivisti za ljudska prava.

‘Ako mogu biti provokativan, zar ne bismo cjepiva trebali testirati u Africi gdje nema maski ni medicinskih tretmana?’ kazao je prošlu srijedu, gostujući na televiziji LCI, Jean-Paul Mira, voditelj intenzivne njege u pariškoj bolnici Cochin. ‘Tako se postupalo tokom istraživanja o AIDS-u. Koristili smo prostitutke jer znamo da su vrlo izložene i da se ne štite’, dodao je on u kolonijalističkom maniru, na što je Camille Locht, voditelj istraživačkog odjela organizacije Inserm koja također testira cjepiva protiv Covida-19, potvrdno kimnuo glavom i odgovorio: ‘U pravu ste. Trenutno razmišljamo o paralelnoj studiji u Africi.’

Znanstvenici istodobno demantiraju one koji poput američkog predsjednika Donalda Trumpa tvrde da će pravo cjepivo biti dostupno do jeseni i kažu da će za to trebati najmanje 12 do 18 mjeseci. Štoviše, dodaju oni, u prosjeku je potrebno 10 do 15 godina da se novi lijek razvije, ispita i dobije licencu za masovno proizvodnju. ‘Ako u 18 mjeseci uspijemo distribuirati cjepivo, to će biti povijesno dostignuće. Svi radimo na tom globalnom cilju, ubrzali smo sve procese, ali pritom se moramo držati propisa i ne smijemo ugrožavati sigurnost pacijenata’, poručila je Ana-María Henao-Restrepo, istraživačica WHO-a, i dodala da izazovi ne završavaju s kliničkim ispitivanjima. Naime, čak i ako se cjepivo brzo razvije i odobri, to ne garantira da će ono biti osigurano i distribuirano svima kojima je potrebno, pogotovo do zemalja periferije koje su zbog razorenih zdravstvenih sustava i ekstremnog siromaštva lokalnog stanovništva već gubile bitke s epidemijama ebole, malarije i AIDS-a.