>

novosti logo

Društvo Društvo

Turizam političarima usprkos

I pored vrlo turbulentnih političkih odnosa Hrvatske i Srbije, turistička razmjena dviju zemalja već nekoliko godina bilježi uzlazni trend, o čemu govore i podaci Hrvatske turističke zajednice i Turističke organizacije Srbije. No situacija s koronavirusom mogla bi imati velike posljedice po turistički sektor u cijelom regionu

I pored vrlo turbulentnih odnosa Hrvatske i Srbije, prije svega njihovog političkog vrha, turistička razmjena dviju zemalja već nekoliko godina bilježi uzlazni trend, o čemu govore i dvije krovne turističke organizacije, Hrvatska turistička zajednica (HTZ) i Turistička organizacija Srbije (TOS), koje smo s tim u vezi kontaktirali.

- Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu te nautičkom charteru, tijekom 2019. godine u Hrvatskoj je s tržišta Srbije ostvareno 185.000 dolazaka i 1,17 milijuna noćenja. U usporedbi s 2018. godinom riječ je o rastu u dolascima od 8,5 posto te u noćenjima od pet posto, dok u odnosu na 2017. godinu govorimo o rastu u dolascima i noćenjima od 21 posto - ističe čelni čovjek HTZ-a Kristjan Staničić.

Gosti iz Srbije lani su najviše noćenja ostvarili u Zagrebu, Puli, Poreču, Crikvenici i Dubrovniku, a turisti iz Hrvatske najviše su boravili u Beogradu, Novom Sadu i ostalim većim gradovima, pa u banjama i planinskim mjestima od Tare do Kopaonika

Tradicionalno najjače emitivno tržište za hrvatski turizam je Njemačka, što pokazuje cifra od preko tri miliona dolazaka i 21,2 miliona noćenja u 2019., slijedi Slovenija s 1,6 miliona dolazaka i 10,9 miliona noćenja te Austrija s 1,5 miliona dolazaka i 7,8 miliona noćenja. S tržišta Mađarske je ostvareno 644.000 dolazaka i 3,3 miliona noćenja, dok je s tržišta BiH ostvareno 517.000 dolazaka i 2,8 miliona noćenja.

- Gosti iz Srbije najviše su noćenja ostvarili u Istri, na Kvarneru i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a gledajući po destinacijama, najviše su noćenja ostvarili u Zagrebu, Puli, Poreču, Crikvenici i Dubrovniku - dodaje Staničić.

Zanimljivo je i da gosti iz Srbije dolaze i na adventske i božićno-novogodišnje programe, pa su u razdoblju od 1. decembra do 2. januara u Zagrebu ostvarili oko 5.000 dolazaka i više od 9.000 noćenja, što u odnosu na isto razdoblje 2018. predstavlja rast u dolascima od 30 posto, a u noćenjima od 21 posto, naglašavaju iz HTZ-a.

Iz Turističke organizacije Srbije također ističu trend rasta dolazaka turista iz Hrvatske. Tokom 2017. u Srbiju je došlo 83.499 turista iz Hrvatske koji su ostvarili 153.076 noćenja s prosječnom dužinom boravka od 1,8 dana. Naredne godine došla su 93.953 gosta što je 13 posto više, a ostvarena su 176.944 noćenja ili 16 posto više nego u 2017, dok se statistička dužina boravka povećala na 1,9 dana. Trend povećanja broja turista i noćenja nastavljen je i u 2019., kada je Srbiju posjetilo 103.807 gostiju iz Hrvatske koji su ostvarili 198.993 noćenja.

- Podaci o broju dolazaka i noćenja turista u Srbiji za 2019. ukazuju da je u turističkom smislu prošla godina bila rekordna, sa najboljim rezultatima do sada. U Srbiji je tokom prošle godine boravilo 3.689.983 turista, što predstavlja rast od osam odsto – od tog broja stranih je turista bilo 1.846.551, a domaćih 1.843.432. To je prvi put da je broj stranih gostiju premašio domaće. Osim toga, premašena je i cifra od deset miliona noćenja, kojih je bilo ukupno 10.073.299, što je porast od osam odsto u odnosu na 2018. godinu. Srbija ima i dvocifreni rast broja noćenja stranih turista, što je značajno iznad evropskog proseka - ističe direktorka TOS-a Marija Labović.

Najviše noćenja strani turisti su ostvarili u Beogradu, Novom Sadu, Zlatiboru, Vrnjačkoj Banji i na Kopaoniku, dok su domaći turisti najviše noćenja ostvarili u Vrnjačkoj Banji, zatim slijede Zlatibor, Sokobanja, Kopaonik, Beograd i Tara.

- Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, turisti iz Hrvatske najviše su boravili u Beogradu, njih 53 odsto, zatim sledi Novi Sad sa 16 odsto, ostala turistička mesta, odnosno veći gradovi Niš, Kragujevac, Subotica i banje sa osam odsto, planinska mesta od Tare do Kopaonika sa šest odsto i sva ostala mesta sa pet odsto - naglašavaju iz TOS-a.

Od inostranih zemalja, najveći broj noćenja tokom prošle godine ostvarili su turisti iz BiH – 294.423 noćenja, što je 12 posto više u usporedbi s 2018., slijede turisti iz Kine koji su ostvarili 268.572 noćenja ili 50 posto više nego godinu dana ranije. Preko 200.000 noćenja imaju i turisti iz Crne Gore, Turske, Rusije i Njemačke, dok po broju noćenja nakon turista iz Hrvatske slijede turisti iz Rumunije, Bugarske i Slovenije.

Sada se postavlja pitanja tko su ti turisti, bilo hrvatski, bilo srpski. Prema istraživanju TOMAS koje je u ljeto 2017. proveo Institut za turizam, a čiji su rezultati još uvijek relevantni, među turistima iz Srbije skoro jednu trećinu čine oni koji imaju mjesečna primanja između 1.500 i 2.000 eura te oni s prihodom od 1.000 do 1.500 eura. Skoro polovina turista iz Srbije Hrvatsku posjećuje samo s partnerom, a 32,7 posto s porodicom. Za skoro 70 posto turista glavni motiv dolaska je pasivni odmor, zatim uživanje u gastronomiji i piću (36,2 posto), zabava (33,6 posto) i nova iskustva (33,2 posto). Najviše turista iz Srbije posjećuje Hrvatsku već šest i više puta, njih 35,7 posto, a glavni izvor informacija u vezi posjete Hrvatskoj su ranije posjete, internet i preporuke rodbine i prijatelja.

Da srpski turisti idu na more i u velike gradove, to znamo. Ali ima i onih koji idu na neke druge lokacije, recimo u rajon općine Erdut, u kojoj ima kulturnih znamenitosti, vinograda, manifestacija…

Skoro 45 posto noćenja s tržišta Srbije ostvaruje se u nekomercijalnom segmentu, odnosno riječ je o vikendašima koji na odmor dolaze u Obrovac, Benkovac i Rovinj, dok dio bolje platežnih, mlađih gostiju iz Srbije, koji autom obilaze obalu, za odmor često bira otoke Brač i Hvar, koliko god se nekim stanovnicima ondje možda ne sviđa srpski akcent. Pokazalo se da su turisti iz Srbije dobri gosti jer za dobru hranu i vino ne pitaju koliko košta, pa s prosječnom dnevnom potrošnjom od 95 eura šiju i prosjek potrošnje turista iz 20 zemalja, a koji iznosi 78,77 eura. Prema njima se i turisti iz Njemačke, s prosječnih 65 eura dnevno, čine škrti.

Iako u Srbiji nisu pravili ciljano istraživanje, manje-više se zna tko su turisti iz Hrvatske koji obilaze Srbiju. Lavovski dio otpada na omladinu koja provodi vikende u Beogradu, čuvenom po svom noćnom životu, ali i manifestacijama zanimljivim sve većem broju turista, a tu je i Novi Sad s čuvenim festivalom Exit. Naravno, dobar broj turista obilazi i skijališta, banje, manastire i druge znamenitosti Srbije – Vojvodinu više, a Niš i jug Srbije manje.

- Turiste privlače dodatni sadržaji turističkih destinacija, ali i informiranost o njima. A bili turisti iz Hrvatske u Beogradu, Sokobanji, na Kopaoniku ili po fruškogorskim manastirima i vinogradima, zajedničko im je da su široke ruke. Najviše troše turisti iz BiH, Hrvatske, Velike Britanije, Slovenije, Nemačke, Švajcarske i SAD-a. Dakle, nisu svi koji su u top pet u dolascima istovremeno i top pet po potrošnji - ističe Marija Labović.

Naravno, svatko od turista, bilo da je riječ o posjeti jednoj ili drugoj zemlji, sa sobom nosi različite utiske. Netko se proveo kao nikada u životu, nekome je neka usluga bila nekvalitetna ili preskupa, neki su drugima prenosili divne stvari koje su doživjeli, a neki su bili i žrtve krivičnih djela. Prema podacima dobivenim iz MUP-a, u 2019. godini 130 osoba, državljana Srbije, oštećeno je raznim djelima iz raznih domena kriminaliteta.

‘Od 130 oštećenih državljana Republike Srbije, njih sedam je oštećeno kaznenim djelima u kojima je policija utvrdila kvalificirani oblik konkretnog kaznenog djela, odnosno kaznenog djela počinjenog vezano uz zločin iz mržnje – tri osobe oštećene su u razbojništvu, a četiri u protupravnoj naplati. Tokom prošle godine kaznenim djelima iz raznih domena kriminaliteta najviše je oštećeno državljana Njemačke, potom Slovenije, Bosne i Hercegovine te Austrije. Što se tiče oštećenih državljana Slovenije, BiH, Crne Gore te Makedonije, u 2019. godini raznim kaznenim djelima ukupno su oštećene 652 osobe državljanstava navedenih država’, saopćava MUP.

Iako iz MUP-a nisu dali detaljan izvještaj o oštećenim turistima za sve nacije, prema podacima iz 2018. vidi se da cifre u odnosu na broj turista nisu velike, a trendovi nisu značajnije izmijenjeni ni lani. U 2018. godini još jednom je najviše oštećenih stranaca bilo iz Njemačke, njih 653, Slovenije (392), Austrije (257) i BiH (211). Krađe i teške krađe i te su godine bile najpopularniji oblik kriminaliteta nad strancima. Ukupan broj oštećenih stranih državljanina 2018. je bio 3.171. Osim oštećenih gostiju iz Bosne i Slovenije, od ostalih država bivše Jugoslavije na popisu su i oni iz Srbije (81), Makedonije (30) i Crne Gore (7).

Može se zaključiti da su i pored oscilacija srpski turisti sigurni kao i svi drugi, jer su ugostiteljski radnici shvatili značenje turizma. Naravno, drugo je pitanje da li je Hrvatska Srbima postala preskupa u odnosu na neke druge zemlje, ali mnogi još uvijek ističu kvalitetu usluga kao razlog zbog kojeg dolaze u Hrvatsku.

Da srpski turisti idu na more i u velike gradove, to znamo. Ali ima i onih koji idu na neke druge, više ili manje poznate lokacije, recimo u rajon općine Erdut uz Dunav, u kojoj ima i kulturnih znamenitosti, vinograda, manifestacija… Turistička ponuda Erduta temelji se na vinskom, kulturnom, vjerskom turizmu, biciklističkom turizmu zbog rute EuroVelo 6 te sportskom turizmu, od lova i ribolova do pješačenja, ističe Darko Barjaktarević iz Turističke zajednice općine Erdut.

- Svi vidovi turizma zastupljeni su u ponudi naših objekata koji se bave pružanjem usluga u turizmu: imamo ih 24 sa 133 ležaja, uz jedno izletište i sedam vinotočja, kao i niz manifestacija koje u svom sadržaju računaju na razne vidove turizma - kaže on.

- Općinu Erdut iz Srbije su posjetila 44 turista koji su ostvarili 73 noćenja u 2019. Dakako da je broj turista nešto veći jer imamo jednodnevne posjete koje se nigdje ne evidentiraju - ističe Barjaktarević.

Osim toga, cjelokupnu Osječko-baranjsku županiju lani su posjetila 3.094 turista iz Srbije s ostvarena 6.863 noćenja.

- Srpski turisti dolaze i na Plitvička jezera, bilo da su porijeklom iz tog kraja, bilo zbog nacionalnog parka - kaže nam Milan Prica koji se bavi iznajmljivanjem soba.

- Neki od njih, pogotovo oni iz Vojvodine, dolaze godinama, a mi već sada imamo nekoliko rezervacija za proljeće - dodaje Prica, koji vjeruje da će političarima i virusu usprkos i ove godine biti turista iz Srbije na Plitvicama.

Virus ubire danak

Optimizam koji su turistički radnici i nadležna ministarstva dviju zemalja gajili oko ovogodišnje turističke sezone popušta pred činjenicom jačanja epidemije koronavirusa, koja prisilnim smanjenjem pokretljivosti turista i njihovim odustajanjem od putovanja ubire svoj danak. Hrvatski ministar turizma Gari Cappelli smatra da se turizam može vrlo brzo oporaviti čim se zaustavi epidemija. ‘Mnogi gosti su na dva-tri sata udaljenosti automobilom, pa možemo brzo dobiti turiste ako se situacija počne smirivati’, izjavio je Cappelli za Večernji list i dodao da se situacija mijenja iz dana u dan te da će se krajnji rezultat turističke godine znati tek u januaru 2021. ‘U siječnju ove godine kineski turisti ostvarili su 26 posto više noćenja u odnosu na siječanja 2019., ali je u veljači zabilježen pad, što je očekivano s obzirom na situaciju i na to da su brojne aviolinije prema europskim destinacijama iz Kine stopirane. Važno je reći da nema otkaza rezervacija za šesti, sedmi, osmi i deveti mjesec. Ako tako gledamo, onda možemo reći da ćemo biti na razini prošle godine’, očekuje Cappelli.

U Srbiji je već otkazano oko 70 posto aranžmana za boravak stranih gostiju, a pretežno su se na odlaganje putovanja odlučili kineski turisti, kažu turistički poslenici. Direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije – JUTA Aleksandar Seničić ističe da je otkazano oko 60 do 70 posto planiranih aranžmana i da će se vidjeti da li će i za naredne mjesece oni biti otkazivani u tolikom broju, a najviše ih je iz Kine, Južne Koreje i Japana u kojima se najmasovnije obolijeva od koronavirusa. Dodao je da je slično i na ostalim tržištima u regionu i da će situacija s koronavirusom imati velike posljedice po turistički sektor i zacrtane planove za ovu godinu. Da su otkazani brojni turistički aranžmani kineskih turista u Srbiji za februar, mart i prvu polovinu aprila potvrdio je i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić, ističući da bi, ako kriza završi u narednih mjesec dana, šteta nastala u turizmu mogla biti nadoknađena.

1/3