>

novosti logo

Intervjui Intervjui
Piše Mirna Jasić

Tvrtko Jakovina: Radikalno sektašenje

Profesor povijesti o ukinutoj emisiji na HRT-u 3: Ako imate emisiju koja je najgledanija na jednom kanalu, koja je dobila niz pohvala i ugostila najvažnije povjesničare iz Hrvatske i svijeta, onda sumnjam da smo ekipa ili ja zavrijedili prezir. No, možda je to dio hrvatske uljudbe ili neokatekumenskih uzusa koje ne razumijem

Nastavljena je čistka na programima HRT-a, od jeseni se više neće emitirati vaša mozaička emisija ‘Treća povijest’.

Čistka je možda prejaka riječ. Novi su rukovodioci ukinuli mnoge emisije, pa i ‘Treću povijest’. Nova vlast, nova politika, novi urednici, nova uprava, pa onda i nove emisije. To samo po sebi i nije toliko neobično, mada često može biti problematično, ako se pretvarate da niste u osvetničkom pohodu. Razmontirali su cijeli Treći program, pa nam se dogodilo slično onome što se društvu zbilo već puno puta kad na vlast stigne radikalna sekta. Ako već ruše, da bi stvorili nešto novo, ono ne smije biti slično vladi Tima Oreškovića i potpredsjednika Tomislava Karamarka. Mijenjajte ako možete bolje, ako znate bolje, ali ne uništavajte ono dobro. Ono što je krajnje problematično jest da meni, vanjskom voditelju emisije (uz kolegu Darija Špelića), nikada nitko nije ništa službeno priopćio. Nikada me nitko nije nazvao, zahvalio ili pokudio, rekao: ‘Profesore Jakovina, imate najviše objavljenih članaka, vjerojatno najbolje međunarodne kontakte među našim povjesničarima, ali mislimo da ste neinkluzivni, da ste ograničeni, da ste staromodni’, što bi se dalo iščitati kao zamjerka iz izjave HTV-a. Ništa. To je, čini mi se, uobičajenoj hrvatskoj praksi potopa po promjeni na izborima dalo dojam onoga što podsjeća na metode totalitarnih društava, da budem sasvim konkretan i pomalo patetičan. Jer ako imate emisiju koja je najgledanija na jednom kanalu, koja je dobila niz pohvala, ugostila najvažnije povjesničare iz Hrvatske, ali i kolege iz Japana, Indonezije, Izraela, Francuske, Slovenije, Njemačke, Italije, onda sumnjam da smo ekipa ili ja zavrijedili takav prezir. No, možda je to dio hrvatske uljudbe ili neokatekumenskih uzusa koje ne razumijem.

Emisija je bila jedan od najgledanijih projekata 3. programa HTV-a.

Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti prošle je godine Dariju Špeliću dao nagradu za popularizaciju povijesti. Ja sam dobio Državnu nagradu za popularizaciju znanosti i zbog ‘Treće povijesti’. Emisija je hrvatskoj javnosti omogućila 50 minuta razgovora s izraelskim profesorom Yuval Hararijem, autorom ‘Sapiensa’, svjetskim znanstvenim ‘selebritijem’, Federic Encelom, Henry Roussoom, Annette Wieviorka, troje genijalnih znanstvenika s vrha svjetske politologije i historiografije. Bili su i kolege iz Njemačke, Ulf Brunnbauer, Slovenije, Dušan Nećak, Italije, Marko Brescianni, pa i iz Japana i Indonezije. Oni su došli u Zagreb besplatno, zahvaljujući mojim kontaktima. Trajali smo ipak samo tri godine – ne mislim da nam je skor u tom smislu loš i da nema puno projekata kojima je učinjeno nešto slično.

Ako tome pridodate kolege koji su se javili Skypom – od Tima Naftalija, nekadašnjeg direktora Nixonove knjižnice, profesora iz Izraela, Crne Gore, Češke, Makedonije, Gruzije… čini mi se da smo pokazali kako možemo biti inkluzivni, da je Hrvatska dio svjetske znanosti, da se nacionalna povijest ne može razumjeti ako ju ne gledate u široj perspektivi. Posebne emisije radili smo kada je ISIL rušio Palmiru, o povijesti karikature kada je došlo do terorističkog napada u Parizu na list ‘Charlie Hebdo’. Franko Dota je pred doktoratom o povijesti muške homoseksualnosti u Jugoslaviji, on je detaljno govorio o nečemu što se ne čuje često i što je bila prava ekskluziva. Kada je gost bio povjesničar Marko Smokvina, koji je boravio u Ruandi i govorio o ruandskom genocidu, u Ljubljani smo snimili generala Romea Dellairea, šefa UN-ovih trupa u Kigaliju, čovjeka koji je o svemu napisao važnu knjigu, koji je svjetsko ime i bez koga bi razmjeri genocida bili još veći. Christopher Clark, profesor koji je napisao najvažniju knjigu o Prvom svjetskom ratu na stotu obljetnicu sukoba, bio je gost kada smo govorili o toj temi uz još desetak drugih… Mislim da je sve to nešto što nije obično. U arhivu HTV-a pronašli smo nikada emitirani dokumentarac o Vladimiru Velebitu, pa smo u emisiji o Partizanskoj diplomaciji prikazali dijelove filma, ali i razgovarali s gospođom Velebit. Kada smo govorili o Willy Brandtu, sugovornik je bio ondašnji ambasador u SR Njemačkoj Budimir Lončar, koji je govorio i o svojim susretima s indonežanskim vođom Sukarnom. Mislim da smo davali uravnoteženu i često neočekivanu informaciju. Konačno, sve je bilo dinamično režirano, što je zasluga izvrsne urednice Lade Džidić, redatelja Vlade Klešića, autora priloga Srđana Grbića, koji je magistrirao na London School of Economics, ali već godinama radi u knjižari, i Vedrana Kursara. Dario Špelić je pokazao zašto je emisija koju godinama radi na Radiju postala kultna.

Do kada će HRT provoditi ovakvu politiku?

Ovakvo stanje na HTV-u trajat će dok politika koja je tu ekipu postavila bude u Banskim dvorima. Ta smjena ekipa, ma kako bila čudnovata, kod nas je uobičajena pojava. Ali ne smijete, ako je već sistem takav, uništavati. Morate mijenjati ono što nije dobro, a zadržati ili popraviti ono što je solidno. U suprotnom izgledate kao revolucionari. Pretpostavljam ne crveni, ali razorne mogu biti sve revolucije, a i one ne dovode nužno do poboljšanja.

Kako komentirate najavu da će ‘Treću povijest’ zamijeniti nova povijesna emisija, koju će voditi dvije povjesničarke s Hrvatskih studija uz goste s istog fakulteta te još Katoličko bogoslovnog i Filozofskog fakulteta u Zagrebu?

Novi suradnici su već u startu višestruko opterećenje za proračun emisije, ali to je valjda manji problem. Nadam se samo da njih pet neće imati manje objavljenih članaka i knjiga od mene jednoga. Nadam se da će biti bolji u izboru tema i sugovornika, atraktivniji i dinamičniji. Nadam se da će pronalaziti sugovornike koji će moći pred kamerom govoriti pedesetak minuta, jer vjerujte, nisu svi povjesničari-znanstvenici sposobni to učiniti. Ako to bude tako, onda ćemo se pomaknuti naprijed. Ne bude li – nikom ništa. Neće se dogoditi ništa, nitko nikada neće odgovarati, ispričati se. Jedino će naš javni prostor, ‘povjesničari i ljubitelji povijesti’, biti vraćeni unatrag. Što se tiče ovog kompleksnog sastava… on i nije kompleksan. Vrlo je monolitan, a to će se i vidjeti.

Pisma podrške stižu urednicima i voditeljima Ladi Džidić i Dariju Špeliću, od svećenika preko sveučilišnih profesora do kulturnjaka, u kojima se ističe da je riječ o ‘strašnom, nepromišljenom potezu HRT-a’. Mislite li da će vodstvo preispitati odluku o ukidanju emisije?

Neće. Ono što su željeli učiniti, učinili su. Učinili su to i mnogim drugima. Vidjet ćete na kraju kako će to sada izgledati. Ta mi smo još uvijek, dok traje ova vlada, u nekom obliku kulturkampfa, a znate da je prošlost u toj borbi omiljeno bojište.

1/1