>

novosti logo

Kronika Kronika
Piše M.C.

U čast Brigade Končar

76. godišnjica formiranja 13. proleterske udarne brigade Rade Končar: Trinaesta proleterska, ponikla na Kordunu, vodila je borbe za oslobođenje čitave Jugoslavije

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomen obilježja na Žumberku te u kordunaškom Gornjem Sjeničaku, obilježena je 76. godišnjica formiranja 13. proleterske narodnooslobodilačke kordunaške udarne brigade Rade Končar čiji je prvi komandant bio narodni heroj, general Rade Bulat.

Ovim svečanostima, koje su organizirali Udruženje antifašista Karlovca, Udruženje antifašista Karlovačke županije i Mjesni odbor Sjeničak-Utinja, prisustvovalo je stotinjak članova antifašističkih organizacija i predstavnika srpske zajednice. U ime SABA RH na svečanostima su govorili Petar Rajić i Stjepan Šafran, a u ime slovenskih antifašista predsjednik Udruženja iz Metlike Milan Travnikar.

- Glavni štab NOV ocijenio je da se na južnim prilazima Zagreba formira jača operativna jedinica sa zadatkom da poveže slobodni teritorij Hrvatske južno od Kupe s onim sjeverno od Save i spoji ih sa slobodnim teritorijem Žumberka i Slovenije - rekao je o razlozima formiranja brigade Petar Rajić.

Brigada je borbeno sarađivala sa slovenskim brigadama Ivan Cankar i Tome Tomšić te Belokrajinskim partizanskim odredom, kujući bratstvo i jedinstvo. Otišla je u Bosnu, 25. oktobra 1943. godine, u sastav Prve proleterske divizije te je vodila mnoge teške borbe u BiH, Crnoj Gori i Srbiji sudjelujući u borbama oko Drvara 25. maja 1944. godine kao i u borbama oko Valjeva, Užica, Lajkovca, Lazarevca i Beograda za konačno oslobođenje zemlje. Nakon Sremskog fronta, ratni put završila je ulaskom u Zagreb 8. maja 1945. godine.

Stjepan Šafran osvrnuo se na revidiranje povijesti.

- Danas smo svjedoci beskrupuloznog, diskriminatorskog odnosa države i politike prema civilizacijskim vrijednostima antifašističke borbe i postignućima brojnih generacija u izgradnji zemlje. Vlasti i državne institucije sve čine da mladim generacijama partizane i druga Tita prikažu kao zločince, a ustaše i druge kvislinge kao borce za slobodu i Hrvatsku. To više nije revizija povijesti Drugog svjetskog rata, to je najveća sramota ovih hrvatskih vlasti. Danas se nad hrvatskim društvom nadvio crni oblak neofašizma sa neskrivenim ustaštvom. To ne smijemo mirno gledati. Povežimo sve napredne demokratske snage u jedan front borbe za ravnopravnost ljudi bez obzira na naciju i vjeru, za objektivnu povijesnu istinu o karakteru NOB-a - rekao je Šafran.

- Činjenica da su od 1991. do 1995. godine brojni građani morali napustiti svoja rodna ognjišta, a da im država nije omogućila nesmetan povratak, je zločin kojeg se mi Hrvati moramo stidjeti, a ne sve više tonuti u nacionalizam i bezrazložnu mržnju - zaključio je Šafran.

1/5