Novosti

Kronika

U Erveniku će proizvoditi struju – ako prežive

Čelnim ljudima zajednice iz raznih dijelova Hrvatske, postavili smo pitanje što mogu istaknuti kao pozitivan događaj u protekloj, 2015. godini. Ima li svjetla na kraju tunela?

70dzfhz7fzdsu754jujz3i9whxx

U Erveniku grade vjetropark (foto Miranda Cikotić/PIXSELL)

Pitali smo vodeće ljude u općinama, vijećima, srpskim organizacijama i institucijama, mogu li u protekloj 2015. godini zdvojiti nešto lijepo i pozitivno, bilo u svojim sredinama ili vezano za srpsku zajednicu u cjelini. Anketu nismo pravili po političkom ili regionalnom ključu, ali su odgovori stigli iz mnogih krajeva Hrvatske, pokazujući različit nivo emancipiranosti od sredine do sredine.

Ilija Obradović, načelnik Donjeg Lapca, ističe da je za njega pozitivno što je ove godine u općinskom proračunu stavka investicija prešla milion kuna, što se u zadnjih 12 godina nije desilo.

- Proračun za ovu godinu je dobar unatoč povrata poreza građanima u smislu povećanja neoporezivog dijela dohotka, zbog čega se u jedinice lokalne samouprave kojima je to jedan od osnovnih izvora, slijeva manje sredstava. Osim toga, počeli smo Lapac promovirati kroz turističku dimenziju, bazirano na rijeci Uni kao dokazu netaknute prirode, kaže Ilija.

Prva smo općina koja je žrtvama Oluje podigla obilježje u samom centru Lapca. Mogu reći da je to rezultat dobrih međuljudskih odnosa u mjestu, kaže načelnik Donjeg Lapca Ilija Obradović

- S manjinske strane možemo reći da smo među prvim općinama u Hrvatskoj koje su se sjetile žrtava Oluje, ali prva koja im je podigla obilježje u samom centru Lapca. Mogu reći da je to rezultat dobrih međuljudskih odnosa u mjestu, kaže načelnik Donjeg Lapca. Miroslav Mašić, zamjenik načelnika Vrhovina, jedne od najpropulzivnijih ličkih općina. ističe da su i ovu godinu obilježili uspješni projekti.

- Dokumentacija za sportsko rekreacijski centar je pri kraju, ali bilježimo i činjenicu da je nekoliko mladi ljudi zadnjih mjeseci otišlo u Njemačku i Englesku, kaže Mašić. Predrag Burza, načelnik općine Ervenik kod Knina smatra da nema previše razloga za slavlje.

- Iza nas je iznimno teška izborna godina koja je uvjetovala da se projekti vrlo teško realizuju. Međutim u ovoj godini smo uspjeli pokrenuti stvari u nekoliko pravaca. Kod nas se iz vremena bivše države nije vodilo računa o putnoj infrastrukturi. Put Knin-Obrovac je rađen kao makadamski, i to se nije mijenjalo godinama. Ove godine krenuli smo u obnovu i asfaltiranje ove dionice koja je za srpsku zajednicu, ali i za Šibensko-kninsku i dio zadarske županije od najvećeg interesa. Dionica ima 22 kilometra; ove smo godine asfaltirali 2.650 metara i 2016. nastavljamo s poslom. Ta dionica nije bila u našem vlasništvu već Šibensko-kninske županije koja nije bila zainteresirana za ulaganje; put smo pretvorili u naše vlasništvo i to je naš narod prepoznao, navodi Burza i nastavla da je oživljen projekt vjetro-parka koji je najveći u državi. U novembru je krenula izgradnja, što će poboljšati poziciju općine jer će, ako opstane, biti samoodrživa. Taj projekt povećat će zaposlenost, a kad počne proizvodnja struje, po svakom proizvedenom kilovat-satu općini ide jedna lipa, što je na godišnjem nivou respektabilan iznos. Na području općine ni jedna kuća nema priključak na tekuću pitku vodu, ali su u suradnji s Vladom SAD i Američkom vojskom došli u poziciju da je sredinom novembra raspisan natječaj za dvije vodovodne mreže.

- Trebao je velik napor i rad da se se stvari pokrenu i to suznačajne pretpostavke za snažan iskorak naše i okolnih samouprava ka razvoju samoodrživosti i motiviranju našeg naroda koji živi u bijelom svijetu da se vrati kućama i živi od svog rada, a ne da bude na teret rodbine ili općine, rekao je Burza. Za Veselka Ćakića, manjinskog aktivista iz Zadra, u nedostatku značajnih pomaka na terenu, značajno je da je ove godine dan VSNM-a Sveti Vasilije prvi put proslavljen izvan prostora Vijeća. ‘Time smo simbolički izišli iz geta i nastojat ćemo nastaviti tu praksu, tako da na simboličkoj razini budemo prisutni u gradu’, rekao je Ćakić.

Predsjednik VSNM-a Dubrovačko-neretvanske županije Milorad Vukanović značajnom smatra proslavu Vidovdana 28. Juna. S jedne strane da se očuva sjećanje na prošlost i uspomene, a s druge zbog okupljanja velikog broja mladih i suradnje sa stanovnicima Trebinja, udaljenog 29 kilometara.

- Kroz povijest su postojale tradicionalne trgovačke i kulturne veze, ali i veze pripadnika našeg naroda, rekao je Vukanović, dodajući da je pozitivno i što su, kao i ranijih godina. međunacionalni i međuvjerski odnosi dobri.

Dejan Mihajlović, načelnik općine Krnjak, ističe da je stanovništvo općine pokazalo slogu u odluci da s čelnim ljudima lokalne vlasti rješava životne probleme, nezavisno od stranačkih ili drugih podjela.

Dejan Mihajlović, načelnik općine Krnjak, ističe da je stanovništvo općine pokazalo slogu u odluci da s čelnim ljudima lokalne vlasti rješava životne probleme, nezavisno od stranačkih ili drugih podjela

- To je najljepša stvar koja se može bilo kome u bilo kojoj sredini desiti. Što se tiče mene kao načelnika, pozitivno je što normalno funkcioniramo kao općina, što smo stabilni, rješavamo pitanja koja su važna stanovništvu i pripremamo projekte infrastrukturne prirode koji će donijeti efekte krajem ovog i početkom sljedećeg mandata, zaključuje Mihajlović.

Darko Derenj, predsjednik VSNM-a grada Lipika, ističe pozivinim što je njegovo vijeće prvi put učestvovalo na Danu nacionalnih manjina krajem septembra. ‘Imali smo svoj štand koji je bio dobro posjećen, komentari su bili super i tako smo izišli u javnost’, rekao je. Kao pozitivnu stvar u 2015. Mladen Kulić, predsjednik VSNM-a Virovitičko-podravske županije, ističe sporazum s Pučkim učilištem o osposobljavanju deset polaznika za rukovanje računalima čime će se ojačati kapaciteti vijeća. Neka općinska i gradska vijeća nisu imala novaca, pa ih je financiralo Županijsko vijeće. ‘Do sada nije bilo programa edukacija, a volio bih da se to pretvori u praksu narednih godina. Program se priznaje kao kvalifikacija, a na ispit u martu će, osim ovih polaznika, moći biti i svi koji su ranije osposobljeni za rad na kompjuterima’, rekao je Kulić. Milica Sanković, predsjednica Pododbora ‘Prosvjete’ u Malom Gradcu kod Gline smatra da je 2015. Pododbor doživio vrhunac.

- Dalibor Milovančević iz beogradskog ‘Kola’ je osmislio koreografije za uspješnih 15 nastupa, kaže Milica, koja kao pozitivno ističe i početak radova na obnovi krovišta mjesnog Doma kulture. ‘Mi smo ga obnovili svojim rukama i trudom, ali krovište je bilo prevelik financijski zalogaj’, rekla je i istaknula da je za obnovu zaslužan pokojni gradonačelnik Milan Bakšić. Predsjednik ‘Prosvjete’ Čedomir Višnjić kao pozitivne navodi tri događaja iz jeseni.

- Prvi je odluka vlade da se vrati dio imovine Prosvjete. Tu su i dva događaja vezana uz hrvatsko-srpske kulturne veze, a koji nisu vezani uz Prosvjetu, iako je bila uključena u njih. Jedan je simpozij koji je organizirao Dušan Marinković, šef katedre za srpski i crnogorski jezik i književnost na filozofskom fakultetu, kao i izložba legata Pavla Beljanskog. Ta tri događaja su na lijep način obiljećila kraj 2015., rekao je Višnjić.

Protojerej-stavrofor Slobodan Lalić, v.d. direktora srpske gimnazije u Zagrebu, kaže da je u protekloj godini za njega najznačajnije obilježavanje deset godina postojanja škole. Prisustvo visokih ličnosti na akademiji skrenulo je pažnju na polaznike i dalo pečat jubileju kojom prilikom je obilježeno i dva vijeka srpske prosvjete pri zagrebačkoj crkvenoj opštini.

- U 2015. bilo je mnogo trenutaka koji su nam donijeli radosti, smijeha i pozitivnih emocija, a ono što bismo posebno izdvojili je aprilsko putovanje u Beograd i Novi Sad koje je za 50-ak omladinaca iz Hrvatske zapamćeno kao uspomena na prijateljstvo, simpatije i lijepu zajedničku pustolovinu, kaže Jelena Nestorović iz Omladinske mreže.

- Prepoznavanje Omladinske mreže i njenog rada od strane sve šireg kruga ljudi i proširenje radnog tima također nas je značajno usrećilo i doprinijelo našem radnom entuzijazmu. Najdragocjenije je da omladina mirnim, pametnim i promišljenim načinima rada može doprinijeti osnaživanju srpske zajednice u Hrvatskoj. Protekla godina je bila jako turbulentna za našu državu i za srpski narod. U vremenu brojnih iskušenja, sumnji, nedoumica, pitanja i negativnih emocija, naučili smo mnogo o sebi i ljudima oko nas, naglasila je Jelena.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više