Veliki interes vladao je za vina koja su u ambasadi Srbije u Zagrebu 17. oktobra predstavile četiri srpske vinarije. Obraćajući se prisutnima, predstavnicima Hrvatske gospodarske komore, čelnim ljudima ‘Prosvjete’ i ‘Privrednika’, vladikama SPC-a Porfiriju i Nikodimu, ličnostima iz javnog života Hrvatske i diplomatskom koru, ambasadorka Srbije Mira Nikolić naglasila je da je ova prezentacija, kao i ona održana godinu dana ranije, prilika da se javnosti prikažu novi vinski proizvodi. Podsjetivši da se vino u Srbiji proizvodi preko 1.700 godina, kazala je da je sada stasala nova generacija proizvođača vina.
- Proizvodnju vina karakterišu novi ljudi i nove ideje i ona ima najbrži rast u svim privrednim granama - rekla je ambasadorka.
Nakon prezentacije smo je pitali da li je zadovoljna odzivom.
- Nismo pozvali puno ljudi, već one koje smo mislili da pozovemo, među kojima i ljude iz HGK-a kako bismo pojačali saradnju dve zemlje na ovom planu. Naš cilj je da hrvatskom tržištu pokažemo da i Srbija ima dobra vina i da je značajan proizvođač u regionu. Za sada je u prodavnicama teško naći dobra srpska vina, ali mi se trudimo da se to izmeni - rekla je.
Po riječima Nenada Barišića, urednika portala www.vino.rs, vino je po zakonu hrana i tako treba da ga se tretira, da ga se čuva i voli.
- Srbija se veoma brzo razvija u vinskim pravcima, vinska kultura se podiže, kvaliteta vina je sve bolja. Prema poslednjim podacima, u 2018. je proizvedeno 37.000.000 litara, što je još uvek premalo s obzirom na potencijale, jer se vinogradi samo na 0,65 odsto površina svih agrikultura. Vinarstvo je ipak jedno od pozitivnih dostignuća u Srbiji - rekao je i naglasio da ljudi ulažu novac u zapuštene vinograde i razvijaju vinarije.
Vladimir Gak, predsjednik općine Inđija koja je omogućila prezentaciju, rekao je da njegova općina podržava ovakve vrste događaja.
- Inđija je najbolja opština u Srbiji u kojoj je za tri godine potpisano ugovora za 11 investicija, koliko nisu potpisali ni puno veći gradovi. Poslednja investicija vezana je uz Micubiši grupaciju, odnosno proizvodnju auto guma, a uz milijardu evra ulaganja, to je najveća pojedinačna investicija u zemlji - rekao je Gak, dodajući da se u posljednje dvije godine u Inđiji bilježi negativna stopa nezaposlenosti.
Janko Vujnović iz vinarije Kovačević iz Iriga u razgovoru za Novosti istaknuo je da su njihova vina prisutna u Hrvatskoj preko distributera.
- Naša godišnja proizvodnja je oko 980.000 boca, a među vinima su šardone, sovinjon, rizling… Kako obe države imaju dobra vina, i kako se na kaže uzalud da vino spaja, važna je i vinska razmena - rekao je Vujnović.
Duško Divac iz vinarije Šapat iz Novog Slankamena ističe da su sada prvi put u Zagrebu.
- Imamo deset hektara vinograda, pravimo isključivo vina iz našeg vinograda: šardone, sovinjon, traminac, muskat, merlot, a godišnje proizvedemo od 50 do 70 hiljada boca. Naša vina prodajemo trgovinskim lancima, restoranima u Beogradu i Novom Sadu, izvozimo u Crnu Goru, Rusiju, Nemačku, a prvi put i u Australiju. Zato bi nam bilo drago da nađemo distributera da plasira naša vina - rekao je Divac, dodajući da je u Srbiji iz godine u godinu sve veća potražnja i potrošnja vina uz sve više vinarija.
Aleksandra Barović iz šidske vinarije Vista Hill ističe da su na hrvatskom tržištu prisutni godinu i pol dana s oko 1.500 boca i pet vrsta visokokvalitetnih vina.
- U suštini se trudimo da ne idemo u komercijalnu prodaju; naša vina kupuju restorani, vinoteke, a manje količine idu u izvoz, sada i za Rusiju i Kinu - rekla je ona.
Zijada Ademović Samek, vlasnica zagrebačke vinoteke Vintesa koja uvozi devet vrsta vina koja proizvodi vinarija u Lozoviku blizu Jagodine, ističe da se radi o modernim vinima rađenima s visokom tehnologijom, a uključuju autohtone sorte vina iz Srbije: moravu, smederevku, tamjaniku, prokupac…
- Upoznali smo se preko vinskih festivala i drugih događaja u regiji, a vina kupuju poznavaoci kvalitetnih vina znalci. Ovo je drugi put da izlažemo u suradnji s ambasadom, prišli put je to bilo za Dan državnosti - rekla je Ademović Samek.
