U noćnim satima 6. svibnja 2020. u blizini Rijeke policajci su 11 državljana Afganistana predali osobama s neprepoznatljivim oznakama, u zelenim hlačama, crnim majicama kratkih rukava, maskama na licima, pištoljima i križevima na lančiću. Maskirane osobe odvezle su žrtve do granice s Bosnom i Hercegovinom u blizini mjesta Šturlić, gdje su ih razdvojili u dvije grupe. Naređeno im je da izađu iz vozila, nakon čega su im oduzeti novac i osobne stvari. Naređeno im je da skinu odjeću i obuću te su u donjem rublju pretučeni pendrecima. Prije no što su protjerani u BiH, maskirani muškarci dodatno su ih ponizili iscrtavši im narančastim auto-sprejem križeve preko tjemena. Nedugo potom, 26. svibnja 2020. u noćnim satima osmero muškaraca u neoznačenim crnim odorama i s fantomkama na glavama, naoružano puškama, pištoljima i pendrecima, premlatilo je 14 državljana Pakistana i dvojicu Afganistanaca, zatečenih u području Plitvičkih jezera. Nakon toga vezali su ih za drveće i nastavili udarati te pucali iz pištolja u zrak u blizinu ušiju i u tlo pokraj stopala žrtava. Udarali su ih i pendrecima, a jednom od izbjeglica slomili ruku i nogu. Mučenje je trajalo ukupno pet sati. Na kraju su žrtvama u rane nanesene udarcima utrljali majonezu, kečap i šećer. Maskirani muškarci potom su premlaćene izbjeglice i migrante predali policajcima u službenim uniformama, koji su ih kombijem prevezli do granice s BiH u blizini sela Šiljkovača, nedaleko Velike Kladuše. Žrtvama je bez poštivanja proceduralnih obaveza i prava naređeno da odu na teritorij BiH. U noći između 12. i 13. listopada 2020. četvero Afganistanaca i jednog Iranca, od kojih dvoje maloljetnika, u blizini mjesta Slunjčica zaustavili su policajci Policijske postaje Slunj te ih, prema svjedočanstvima, zatvorili u prostoriju postaje gdje dva dana nisu dobivali hranu. Potom su 14. listopada odvedeni pred Županijski sud u Karlovcu u svojstvu svjedoka protiv iranskog člana grupe, kojeg se tereti da se pri hapšenju opirao, fizički napao i lakše ozlijedio jednog policajca. Osumnjičeni je negirao policijsku verziju događaja, naveo da ga je policajac tukao i pucao u zrak, što su svjedoci potvrdili. Sudac Ivan Perković na kraju nalaže da se i osumnjičenog i svjedoke odmah pusti na slobodu. Umjesto toga, policija ih je istog dana bez ikakve procedure prevezla na nepoznatu lokaciju i predala u ruke naoružanim muškarcima u crnim odorama s vojničkim čizmama, kao i fantomkama i svjetiljkama na glavama. Nakon kratke vožnje zaustavili su se na nepoznatoj lokaciji, gdje je žrtvama naređeno da jedan po jedan izađu iz kombija i skinu svu odjeću osim donjeg rublja. Počinitelji su potom sve osobne stvari i imovinu žrtava spalili, nakon čega su im naredili da legnu na tlu licem prema zemlji i onesposobili ih u kretanju držeći im ruke i noge. Svakog pojedinog izbjeglicu najmanje su petnaest minuta premlaćivali koristeći šake, noge, granu i predmet nalik biču. Jedan mučitelj žrtvu je i silovao, penetrirajući nasilno preko donjeg rublja granom u njen anus, što je prouzročilo krvarenje. Potom su žrtve ponovno ukrcane u kombi, prevezene u blizinu Šiljkovače i protjerane u BiH.

Izbjeglice u svojim svjedočanstvima njih zovu "Ljudi u crnom", odnosno Men in black. Izrazito mučilačko postupanje često se događa upravo onda kada su oni prisutni, a prošlotjedna snimka odgovara svjedočanstvima, kaže pravnica CMS-a Antonia Pindulić

"Pacijent je imao rane po čitavoj stražnjoj strani tijela, na leđima i nogama. Mogu potvrditi jasne znakove seksualnog nasilja. Nikad nisam vidio tako nešto, iako ovo nije prvi put da kao liječnik vidim tragove seksualnog nasilja prema migrantima, koje su, prema tražiteljima azila, na hrvatskom teritoriju počinili hrvatski policijski službenici u crnim uniformama", rekao je o tom slučaju britanskom Guardianu kladuški liječnik Mustafa Hodžić.

Već 15. listopada su željezničkoj postaji Blata muškarci u crnim odorama premlatili trojicu migranata. Nakon toga policija je žrtve zatvorila u garažnom prostoru Policijske postaje Ogulin gdje im, tvrde, nije dana hrana niti im je objašnjeno zašto su tamo. Nakon toga su s još petoricom državljana Afganistana odvedeni na nepoznatu lokaciju i ponovno predani muškarcima u crnom. Naređeno im je da se skinu i legnu na tlo, a zatim ih počeli mlatiti.

"Četvorica nas ležali smo na tlu, goli i prebijeni, a drugoj četvorici bilo je naređeno da legnu na nas, kao što se slažu drva. Tako smo nepomično proveli 20 minuta", opisala je zlostavljanje jedna od žrtava organizaciji Danish Refugee Council, dodajući da su muškarci u crnom naročito okrutno pretukli jednog maloljetnika među njima, a pri zlostavljanju su ih ismijavali – jedan batinaš je iz zabave napravio selfie s golim migrantima.

Opisana četiri slučaja mučenja 40-ak migranta temelje se na njihovim iskazima i potječu iz četiri kaznene prijave koje je Centar za mirovne studije (CMS) samo prošle godine zbog – navodimo djela sadržana u različitim prijavama – mučenja i okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, krađe, razbojništva, povrede službene dužnosti zlouporabom položaja i ovlasti, zločinačkog udruživanja, silovanja i protupravnog oduzimanja slobode podnio protiv nepoznatih policijskih službenika. Dvije od tih prijava su odbačene, dok za dvije izvidi još uvijek traju. U odbačenim je slučajevima USKOK naveo kako Ministarstvo unutarnjih poslova nije postupalo prema dotičnim osobama, kao i da je bilo nepodudarnosti u iskazima žrtava. U jednom slučaju se navodi i kako je intervjuiran predstavnik organizacije Danish Refugee Council, koja skuplja svjedočanstva izbjeglica; predstavnik DRC-a pak javno je izjavio da se to nije dogodilo. Svim ovim slučajevima zajedničko je prisustvo zamaskiranih ljudi u uniformama bez oznaka. To veoma naliči na snimku premlaćivanja pored Šturlića, snimljenu 15. lipnja ove godine u sklopu istrage međunarodnog novinarskog tima u kojoj su sudjelovale i Novosti i objavljene prošlog tjedna u nizu europskih medija. U tom slučaju, doduše, zlostavljači nisu nosili crne uniforme, međutim također nisu imali oznaka, a na glavama su imali fantomke. Kao što je poznato, Ministarstvo unutarnjih poslova i ministar Davor Božinović brzo su priznali da je zaista riječ o interventnim policajcima i to iz Policijske uprave istarske, inzistirajući, međutim, na tezi da se radi o individualnom ekcesu.

EU sasvim sigurno snosi odgovornost za način suočavanja s migrantskom krizom. Granične zemlje ne smiju biti pretvorene u evropske graničare, poručuje predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac

– U to može povjerovati samo netko jako neinformiran ili naivan. Pushbackovi kao ilegalna praksa u Hrvatskoj traju već pet godina te postoje tisuće zabilježenih svjedočanstava, izvješća raznih organizacija i pučke pravobraniteljice. Samo DRC je unazad posljednje dvije godine i tri mjeseca registrirao 29.226 pushbackova. Crna knjiga koju je objavio Border Violence Monitoring na 785 strana donosi priče ljudi koji su pretrpjeli teška mučenja na hrvatskim granicama i u unutrašnjosti našeg teritorija – govori pravnica CMS-a Antonia Pindulić.

Zlostavljanje migranata nipošto ne provode samo maskirane grupe. U medije je procurio niz incidenata – od onog kada su policajci migrante silili da viču "Za dom spremni", do nedavnog slučaja kada je pripadnik virovitičke interventne policije pucao iznad glava migranata automatskom puškom Zastava M70. Ipak, izbjeglice i drugi migranti često kao najbrutalnije navode maskirane osobe koje dovode u vezu s policijom. Danish Refugee Council je samo od 12. do 22. listopada 2020. registrirao svjedočenja čak 189 osoba koje su prijavile da su ih divljački premlaćivali pripadnici upravo takve jedinice, prije nego što su ih protjerali iz Hrvatske u blizini Šiljkovače. Osim prošlotjedne snimke, jedini vizualni zapis takvih grupa snimljen je 23. ožujka 2020. Snimka nastala pored Poljane nedaleko Kladuše prikazuje teško premlaćene migrante, dok u pozadini, na hrvatskoj strani granice, maskirani uniformirani muškarci vitlaju motkama i improviziranim bičevima, u obliku štapa na koji je užetom privezan nepoznati predmet. Pri tom je policija Republike Slovenije potvrdila da je premlaćene ljude nedugo prije incidenta izručila hrvatskoj policiji.

Antonia Pindulić (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

– Izbjeglice u svojim svjedočanstvima njih zovu "Ljudi u crnom", odnosno Men in black. Izrazito mučilačko postupanje često se događa upravo onda kada su oni prisutni, a prošlotjedna snimka također potpuno odgovara svjedočanstvima. Obrasci koje u svjedočanstvima uočavamo ukazuju na to da je riječ o sustavnom nasilju. Međutim, o tome se ne provode učinkovite istrage. Uglavnom se oslanjaju na podatke koje daje sama policija i temeljem njih Državno odvjetništvo i USKOK temelje odbačaje. Jednom žrtve uopće nisu bile kontaktirane, u drugom slučaju smo mi kao podnositelji kontaktirani dvije godine nakon što prijava podnesena. Ne ispituju se svi materijalni dokazi, ne pribavlja se dodatna dokumentacija, primjerice medicinska. Riječ je o manjku promptnosti i revnosti. Rezultat je da, unatoč tome što imamo toliko slučajeva teških kaznenih djela i kršenja ljudskih prava, niti jedan počinitelj unazad pet godina nije sankcioniran – nastavlja pravnica.

Ističe da je time ugrožena kompletna vladavina prava, jer se "takva politika evidentno podržava ili naređuje, a posljedice zataškavaju".

– CMS će inzistirati da se ispita kaznena odgovornost ne samo direktnih počinitelja, nego i odgovornost nadređenih za sudjelovanje u provedbi ove ilegalne prakse. Ne radi se o disciplinskim kaznama unutar MUP-a, govorimo o teškim kaznenim djelima, a treba ispitati i postoje li elementi zločinačkog udruživanja, odnosno da li se skupina ljudi udružila kako bi počinila ta kaznena djela. Ako se pokaže da je riječ o sustavnom nasilju, i država Hrvatska bi se, kao potpisnica konvencija koje zabranjuju takve postupke, mogla suočiti s međunarodnom odgovornošću – zaključuje Pindulić.

Bodo Weber (Foto: Privatni arhiv)

Analitičar njemačkog think tanka Vijeće za demokratizacijske politike Bodo Weber istražuje stanje hrvatske policije te uskoro objavljuje studiju o njenoj reautoritarizaciji kao posljedici europske politike "Tvrđave Evrope", odnosno politike sistematskih pushbackova. Weber ističe da je strategija upotrebe grupa kao što su Men in black logična, s obzirom da se radi o politici koja je ilegalna po hrvatskim zakonima i po evropskim i međunarodnim konvencijama.

– Tada je nužno organizovati policiju ili njen dio tako da pristane da radi suprotno svojoj profesionalnoj etici, principima i svrsi. Tu postoje paralele s ratnim vremenom 1990-ih, kada su balkanski režimi transformisali vojske i policije u instrumente sistematskog i kolektivnog vršenja zločina i kršenja zakona. Upotreba sile demonopolizirala se kroz ubacivanje ljudi iz kriminalnog miljea i upotrebu paravojnih postrojba, u svrhu ratnih zločina, etničkog čišćenja i tako dalje. Ovdje, čini se, postoje određene paralele, s razlikom da se sve odvija unutar policije. Hrvatska vlast i policija kontrolišu hrvatsku stranu granice tako da niko od novinara ne može prići graničnom pojasu. Međutim ne mogu kontrolisati bosansku stranu. Zato te "jedinice iz sjene" skidaju oznake i maskiraju se. To, dakle, rade zato da država može negirati odgovornost. I tu postoje paralele iz 1990-ih, primjerice kada su pripadnici Hrvatske vojske prilikom ratovanja u Herceg-Bosni skidali oznake sa svojih odora – kaže Weber.

Po njegovom mišljenju, brzo priznanje hrvatskih vlasti da je u slučaju razotkrivenom prošlog tjedna zaista riječ o policajcima – uz inzistiranje na tezi o individualnom ekscesu – "inteligentan je način da se što prije ubije skandal, koji je prvi direktan dokaz onog što znamo iz stotina izvještaja". Weber također smatra da je izjava povjerenice Europske komisije za unutarnje poslove Ylve Johansson, po kojoj je Božinović snimkom bio "šokiran", skandalozna i sramotna.

– Na snimci nema ničeg što njemu i njegovom ministarstvu nije odavno poznato. Johansson godinama izvodi šizofreni performans – s jedne strane inzistira na vrijednostima i zakonima EU, dok s druge strane ona i cijela EK dobro znaju što se događa na hrvatskoj granici. Međutim, ne može mnogo uraditi zato što države-članice gledaju po strani. Izjavom podrške MUP-u o brzom otkrivanju "individualnog slučaja", ona je neposrednije nego ikad sudjelovala u zataškavanju istine. Posredne i neposredne načine podrške ilegalnog postupanja hrvatskih organa na vanjskoj EU granici podrobnije analizira moja nadolazeća studija – zaključuje analitičar.

Milorad Pupovac (Foto: Josip Regović/PIXSELL)

Predsjednik SDSS-a i saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac ove je srijede sazvao sjednicu Odbora s temom pushbackova, odnosno ilegalnih protjerivanja.

– Ovo je po prvi put da zapravo postoje dokazi koji upućuju na postupanje policijskih službenika prema osobama koje su po svoj prilici migranti ili izbjeglice, a koje je protivno propisima o postupanju hrvatske policije i protivno zakonu i međunarodnim pravnim normama koje zabranjuju upotrebu sile i bilo koje vrste torture. Sljedeći korak je da se ustanovi odgovornost u vezi sa ovim slučajem, kao i mogućim drugim slučajevima, i da se ispita da li je riječ o pojedinačnim slučajevima, ili o slučajevima koji se mogu drugačije okarakterizirati – kaže Pupovac za Novosti.

I dok kao značajno ističe da je "policija prepoznala da je riječ o pripadnicima policije i poduzela prve korake", kao izrazito zabrinjavajuću navodi opasnost da se policija "pretvara u grupacije koje skrivenim identitetom obavljaju poslove koji su protuzakoniti i na taj način zapravo teško kompromitiraju javne istupe odgovornih ljudi u policiji, politike EU i pružaju opasan primjer raznim grupacijama u zemlji.

– Ako mi ne znamo tko je uradio čin nasilja, a na sreću u ovom slučaju smo doznali, sutra svatko može doći i pretvoriti se u batinaša. EU sasvim sigurno snosi odgovornost za način suočavanja s migrantskom krizom. Granične zemlje ne smiju biti pretvorene u evropske graničare. Trebamo češće i otvorenije raspravljati o ovoj temi i čuti sva relevantna mišljenja. Važno je da MUP s jedne, te Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i pravobraniteljica s druge strane pronađu najbolji način za model u kojem neće biti prostora za protuzakonito ponašanje, kao ni za zloupotrebu migrantske krize za širenje desnih i populističkih politika – zaključio je.