>

novosti logo

Kronika Kronika
Piše M.M.

Uništenje mljekarske proizvodnje

U Općini Plitvička jezera isporuka mlijeka pala je sa 457.000 litara na kraju 2016. godine na samo 80.000 litara godinu dana kasnije, što znači da je skoro šest puta manja

Poljoprivreda je osnovna djelatnost u većini povratničkih područja. Zahvaljujući upravo njoj i mirovinama, ogromna većina ljudi živi. Na kraju godine obično se sumiraju rezultati, te prave planovi za iduću godinu. Dok čekamo službena statistička izvješća Hrvatske poljoprivredne agencije za 2018. godinu, napravili smo analizu broja poljoprivrednih gospodarstava na povratničkim područjima, uz podatke o predaji mlijeka. Za analizu smo uzeli osam općina u Lici i Dalmaciji koje zajedno imaju reprezentativne podatke povratničkih područja. Negativna starosna struktura stanovništva, polupusta sela, nemogućnost plasmana poljoprivrednih proizvoda, ali jako često i kreditna nesposobnost ljudi te needuciranost za pripremu EU projekata dovodi do toga da se proizvodnja smanjuje, a negativni trendovi postaju sve više izraženi.

Broj krava u blagom je porastu, ali je unatoč tome isporuka mlijeka u drastičnom padu. Ovako bi se najkraće moglo opisati stanje poljoprivredne proizvodnje na kraju 2017. godine. Prema svim pokazateljima koji će stići uskoro, očekuje se da 2018. godine situacija bude još gora. Ista situacija je s ovčarstvom kao jednom od osnovnih grana poljoprivredne proizvodnje, dok je broj konja pao na statističku grešku, odnosno zanemariv je za bilo kakvu ozbiljniju proizvodnju.

Tako je recimo na području općine Donji Lapac u odnosu na 2016. godinu, broj poljoprivrednih gospodarstava porastao za dva, a broj krava za 77. Minimalno povećanje broja poljoprivrednih gospodarstava bilježi se i u općinama Plitvička jezera, Vrhovine, Udbina, Gračac, Ervenik i Kistanje. Jedino je u općini Biskupija broj OPG-ova ostao isti kao u 2016. godini.

Slična situacija je s brojem krava jer se u većini ovih općina broj grla neznatno povećao. Jedino smanjenje se bilježi u općini Plitvička jezera gdje je broj krava u odnosu na 2016. godinu manji za devet komada i u Erveniku gdje je bilo četiri krave manje. Na području općine Donji Lapac, na kraju 2017. godine, bilo je samo jedno gospodarstvo koje je isporučivalo mlijeko. Neslavni rekord dijele Plitvička jezera i Biskupija, koji su protekle godine imali tri odnosno 2 gospodarstva. Općina Vrhovine je imala pet gospodarstava koja isporučuju mlijeko dok ih je na kraju 2016. godine bilo 14. Veliki pad bilježi i Biskupija koja je imala 9 gospodarstava u odnosu na prijašnjih 14. U odnosu na ukupan broj poljoprivrednih gospodarstava, broj njih koji predaju mlijeko je gotovo simboličan.

Kad se pogledaju godišnje količine, pad je još izraženiji. Tako je u Općini Plitvička jezera sa 457.000 litara na kraju 2016. godine, za godinu dana isporuka mlijeka pala na samo 80.000 litara. Mlijeko isporučuju samo veći farmeri koji posluju u gotovo svim općinama, dok je ogromna većina poljoprivrednika prešla na krave dojilje ili na sustav krava-tele. Možda tračak nade pruža informacija da dio ljudi koji nije naveden u ovim statističkim podacima, prodaje sireve kao gotov proizvod. No iz prakse znamo da je to po nekoliko OPG-ova iz svake općine tako da ni taj podatak ne mijenja činjenično stanje na terenu.

Iz godine u godinu broj predanih litara mlijeka na ovim područjima je sve manji, i u međuvremenu su otkupljivači prestali i s otkupom. Mali broj ljudi u jednom selu, neisplativost prodaje mlijeka zbog niske cijene, loša infrastruktura i putevi u povratničkim selima, doveli su do toga da neki od otkupljivača ne žele dolaziti po mlijeko pa su ljudi bili prisiljeni preći na drugi vid proizvodnje ili prodati stoku.

Nedavno je završen i natječaj za sufinanciranje steonih junica, kao jedna od mjera za pomoć mljekarstvu, ali javio se mali broj ljudi iz ovih sredina tako da od sljedećeg izvješća ne trebamo očekivati nikakvo povećanje proizvodnje mlijeka. U većini povratničkih krajeva ljudi kažu da ovakva situacija traje dugo, te se teško može očekivati oporavak mljekarske industrije bez pomoći lokalne samouprave i naravno same države kroz puno mjera koje bi bile povezane.

1/1