>

novosti logo

Društvo Društvo

Vojnici tržišta

Dok na televizijama pokazuje mesijansko, startupovsko lice, čelnik Glasa poduzetnika Hrvoje Bujas izravniji je na društvenim mrežama. Kako je napisao na svom Twitter-profilu, ‘ne jebu’ ga komunistički praznici poput Osmog marta. ‘Zar taj mjesec kod nas postoji?’ pita se Bujas reagirajući na čestitarske objave u povodu Dana žena

A gdje su u svemu radnici? – nameće se pitanje nakon glasnih zahtjeva za propoduzetničkim reformama koje posljednjih tjedana, za vrijeme aktualne zdravstvene i ekonomske krize, javnosti odašilje Glas poduzetnika, udruga, kako sami sebe predstavljaju, mikro, malih i srednjih poduzetnika, obrtnika, samozaposlenih i svih zaposlenika u privatnom sektoru. U četiri postulata, sa sedam pripadajućih dodataka na kojima bi, po njima, trebao započeti oporavak društva i države, radnici se spominju tek implicitno, i to u onom nazvanom ‘više rada’, dok su ostala tri nazvana ‘digitalizacija’, ‘manji porezi’ i ‘više pravde’. U razradi tih postulata članovi udruge traže, između ostalog, poreznu reformu, ukidanje progresivnog oporezivanja rada i uvođenje flat rate poreza od 20 posto, ukidanje svih parafiskalnih nameta te smanjenje državnog zadiranja u poduzetnička prava i slobode…

Ta udruga, koja se zadnjih tjedana razmiljela medijskim prostorom, najavila je i svoju institucionalizaciju: kane sudjelovati, uz Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP), u radu Gospodarsko-socijalnog vijeća i participirati u budućim tripartitnim pregovorima koji se ondje poslovično vode između HUP-a, sindikalnih središnjica i Vlade. Zapravo, kako je to dobro primijetio Ante Pavić u tekstu ‘Doktrina šrota’ objavljenom na portalu Forum.tm, Glas poduzetnika ima daleko veće ambicije od zaštite svojih članova: ‘Oni žele nastaviti tamo gdje je HUP na trenutak zastao i pokušati kontrolirati buduće društvene procese.’

Vođeni su vjerom u slobodno tržište i u ‘manje države’, pa ne čudi što iskazuju animozitet prema sindikatima državnih i javnih službi: jednog od prekaljenih sindikalista javno su nazvali profesionalnim uhljebom i nerelevantnim za razumijevanje ekonomije. S druge strane, smatraju da su mali poduzetnici gotovo familijarno vezani sa svojim radnicima, zbog čega su valjda i radnici u privatnom sektoru vredniji od onih iz ‘parazitskog’ javnog sektora.

Smeta im i pisanje ovog portala koji se, eto, drznuo zabilježiti da je predsjednik Glasa poduzetnika Hrvoje Bujas, koji se zadnjih tjedana prometnuo u vođu navedene poduzetničke akcije, i sam uzeo državni novac pomoći za radnike, dok u isto vrijeme predvodi hajku na ‘uhljebe’. ‘Novosti, taj uhljebski portal na ‘državnoj sisi’ je našao i mene i moju tvrtku Pravi Klik, prozivati za participaciju u Vladinim mjerama’, napisao je na svojoj Facebook-stranici. Pozvao je potom Novosti da prihvate, dovraga, već jednom kapitalizam, demokraciju, tržište i hrvatsku državu. ‘Za razliku od svih uhljeba koji se čvrsto drže za svoju stolicu (…), meni ne treba, meni ‘sudi’ tržište! Ja sam slobodan čovjek!’ uskliknuo je Bujas na kraju svoje objave.

Inače, Bujas je suvlasnik tvrtke Pravi klik, pokretač platforme za diskontnu prodaju Crno jaje – na kojoj se, između ostalog, prodaju i posebne, tzv. last minute ponude za pedikuru i ostale kozmetičke usluge – zatim tražilice nekretnina GoHome i platforme Osiguraj.me za kupnju online polica osiguranja automobila.

U tijeku je unutarklasni sukob, odnosno borba frakcija kapitala, s jedne strane sitnog i srednjeg a s druge krupnog, za redistribuciju ukupnog viška vrijednosti, što znači i borba za daljnju eksploataciju radne snage – ocjenjuje Dimitrije Birač

Za razliku od mesijanskog, startupovskog lica koje pokazuje na komercijalnim televizijama i u mejnstrim medijima, Bujas svoje preferencije jasnije izražava na društvenim mrežama, gdje do izražaja dolaze njegovi tvrdokorniji stavovi: ‘Komunizam i fašizam nikad ne spavaju i da ljudi ne kuže koliko je krhka stvar liberalna demokracija, sloboda pojedinca gdje nas taj glupi vapaj za više države sve može vratiti u ‘lijepi’ komunizam ili fašizam, bez slobode, gdje imaš pravo samo biti što ti se kaže’, napisao je na svom Twitter-profilu. Usto, kako piše, ne jebu ga komunistički praznici poput Osmog marta. ‘Zar taj mjesec kod nas postoji?’ pita se Bujas reagirajući na čestitarske objave u povodu Dana žena.

No vratimo se spomenutim postulatima Glasa poduzetnika i zapitajmo kakva je to zemlja Hrvatska 2.0 kakvu bi oni voljeli vidjeti. U kolikoj su mjeri reforme koje zazivaju antiradničke? Odgovore na ova pitanja potražili smo od ekonomista i doktoranda na studiju politologije zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Dimitrija Birača, kojeg smo zapitali postoji li kakva sličnost između onoga što traže iz udruge Glas poduzetnika te Miltona Friedmana i čikaške ekonomske škole, čiji su principi svoju punu primjenu doživjeli u Čileu nakon Pinochetova državnog udara 1973. na demokratski izabranu vladu Salvadora Allendea, kada su doktrinom šoka preuzeli tamošnje upravljanje ekonomijom.

- Sličnost s Chicago boysima nalazimo utoliko što iz te udruge žele smanjiti državnu administraciju kako bi je pretvorili iz maćehe u majku, ali onakvu kakva njima treba, koja ne gnjavi previše. Država se treba maknuti iz privrede, što znači da njima omogući njihovo poslovanje uz određena pravila igre - kaže za Novosti Birač, koji je u članku objavljenom prošlog mjeseca u časopisu ‘Politička misao’ pisao kako mali i srednji poduzetnici rade na tome da imobiliziraju državu kao ekonomskog aktera, da bi je prilagodili svojim interesima i da oslobode svoju sferu poslovanja od suvišnih prepreka, koje im prave dosta problema.

Analizirajući zahtjeve Glasa poduzetnika upućene Vladi, Birač kaže da su oni antiradnički utoliko što idu u smjeru drastičnog razvoja tržišta i jednakog smanjenja okvira koji već sada ionako slabo štiti radnike u cjelini, ali ih ipak štiti.

- Smatram da se ovdje prvenstveno odvija unutarklasni sukob, pojednostavljeno, na relaciji između s jedne strane sitnog i srednjeg, a s druge krupnog kapitala, koji se očituje u napadu prvih na državu. U tijeku je borba ovih frakcija kapitala za redistribuciju ukupnog viška vrijednosti, što onda znači i borba za njegovu proizvodnju, odnosno daljnju eksploataciju radne snage - kaže Birač.

‘Novosti, taj uhljebski portal na ‘državnoj sisi’ je našao i mene i moju tvrtku Pravi Klik, prozivati za participaciju u Vladinim mjerama’, napisao je Hrvoje Bujas na svojoj Facebook-stranici

Red je da postavimo pitanje tko su zapravo uhljebi. Nisu li to upravo svi ti sitni i krupni kapitalisti koji, za razliku od velikog dijela radnika i u privatnom i u javnom sektoru koji od prvog do prvog rastežu mršave plaće od kojih si ne mogu priuštiti ni skromno sedmodnevno ljetovanje, profit ostvaruju upravo na temelju rada radnika? Stoga su na zahtjeve Glasa poduzetnika reagirali i iz Radničke fronte. Poduzetničke zahtjeve, posebno u vezi porezne politike, registriraju kao one koji će privatnim poduzetnicima olakšati postizanje veće stope eksploatacije hrvatskih radnika. Iz Glasa poduzetnika poručuju da država poduzetnicima ništa ne mora dati, ali mora uzimati manje, jer oni najbolje znaju što i kako investirati i kako oploditi onaj novac koji su, kako kažu, sami zaradili. U potonjem se, kako piše u objavi Radničke fronte, nigdje ne spominju radnici pa prema tome ispada da poduzetnici sami stvaraju zaradu. Radnici su za njih evidentno u rangu stroja ili sredstva za proizvodnju koje je poduzetnik angažirao na temelju poduzetničke ideje i ne može se računati da o radnicima ovisi zarada – poduzetnici su sve to sami zaradili.

Članovi udruge Glas poduzetnika uglavnom su mikro i mali poduzetnici s tek nekoliko do nekoliko desetaka zaposlenih: riječ je prije svega o ekonomistima, računalnim programerima, konzultantima i menadžerima, stručnjacima za odnose s javnošću, a ima i odvjetnika i ugostitelja. Premda ističu, kako smo već spomenuli, da država poduzetnicima ne mora dati ništa, ali mora uzimati manje, neki članovi udruge ne izbjegavaju u nekoj mjeri s njom poslovati. Među njima je primjerice Dražen Oreščanin, izvršni direktor Glasa poduzetnika, inače predsjednik uprave tvrtke Poslovna inteligencija koja ima čak 150 zaposlenih, a koja je, kako ističu na svom profilu, vodeća tvrtka za implementaciju analitičkih sustava i strateški ICT konzalting u jugoistočnoj Europi.

Voditeljica odnosa s javnošću Glasa poduzetnika je Manuela Šola, inače direktorica agencije za odnose s javnošću tvrtke Komunikacijski laboratorij, osnovane 2004. godine. Članica upravnog odbora udruge Ivana Matić osnivačica je i direktorica branda za žene u biznisu Women in Adria i vlasnica tvrtke Matić savjetovanje, registrirane za usluge organizacije sastanaka i poslovnih sajmova. Među istaknutijim članovima udruge su i jedan od pokretača inicijative i prvopotpisani član Upravnog odbora Berislav Marszalek, osnivač i direktor dviju tvrtki: event ticketing agencije Entrio.hr i SnapTap koja se, kako piše, bavi razvojem rješenja za aktivaciju posjetitelja na eventima. Jedan od njihovih najpoznatijih i medijski najprisutnijih članova je ekonomist Vuk Vuković, oksfordski student, suosnivač tvrtke za anketiranje i istraživanje tržišta korištenjem društvenih mreža sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Dubrovačka odvjetnica Viktorija Knežević, članica Nadzornog odbora udruge, pokretačica je projekta i platforme OcijeniMe na kojoj je moguće ocjenjivati i komentirati rad državnih službenika i namještenika u lokalnoj upravi i samoupravi, ali i svih onih čiji se rad financira sredstvima poreznih obveznika, što su lovci na ‘uhljebe’ dočekali s neskrivenim zadovoljstvom.

Što zapravo može promijeniti Glas poduzetnika? Birač kaže da ako se država bude drastično reformirala, bit će to pokazatelj da nova ekonomska elita pod kapom ove udruge uspijeva u svojim namjerama i da zaista ojačava. Ako se država drastično ne promijeni, ako napravi samo kozmetičke izmjene, bit će to pokazatelj da krupni – domaći i inozemni – kapital na našoj europskoj periferiji u simbiozi s državom i dalje drži procese pod kontrolom.

- Mislim da će se dogoditi upravo ovaj drugi slučaj. To i jest položaj zemlje na periferiji kapitalizma – da ima vrlo slabu domaću ekonomsku elitu - ističe Birač.

No riječ je o prvoj fazi, a opasnija bi, kaže Dimitrije Birač, mogla biti, ako do nje dođe, druga faza, koja bi značila političko artikuliranje ranije sistematiziranih zahtjeva, odnosno ako poduzetnici stave veći naglasak na direktni pritisak putem organiziranja u političku stranku ili otvorene potpore jednoj od njih.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/3