>

novosti logo

Društvo Društvo

Zagrebačke sveučilišne igre

Senat sveučilišta proglasio je sjednicu Fakultetskog vijeća FF-a na kojoj je smijenjen v.d. dekana Željko Holjevac nelegalnom i naložio da se u siječnju ima održati nova. Plenum FF-a odlučio je pak da se preko božićnih praznika radi u sniženom modu ‘aktivnog čekanja’

Finale ovogodišnjih borbi oko Filozofskog fakulteta u Zagrebu donijelo je sljedeći rezultat: Senat Zagrebačkog sveučilišta na svojoj je redovnoj 6. sjednici, održanoj 13. decembra, donio odluku, koju potpisuje rektor Damir Boras, da sjednicu Fakultetskog vijeća FF-a od 21. studenoga pod vodstvom ‘pobunjeničke’ grupe profesora i studenata smatra nelegalnom – na njoj je, samo da podsjetimo, smijenjen vršitelj, da ne kažemo obnašatelj dužnosti dekana Željko Holjevac i voljom većine u Vijeću na njegovo mjesto izabran Neven Budak – te da se u siječnju sljedeće godine ima održati nova sjednica Fakultetskog vijeća, kojem će ovaj put predsjedati o.d. Holjevac glavom i bradom, na kojoj će se pristupiti izboru novog dekana.

Preplašeni ‘senatori’ pozvali su ispred ulaza u zgradu Rektorata četicu interventnih policajaca da zaustave možebitne nerede profesora i studenata. Međutim, nikakvih nereda nije bilo, pjevalo se ‘Gaudeamus igitur’, prepjevana je i ‘Bella ciao’ u ‘Boras ciao’

Istu večer održan je i studentski plenum s ciljem da se možda krene u radikalnije djelovanje, recimo da se blokira dekanat, ako ne i cijeli Filozofski fakultet. Međutim, plenum je ipak odlučio da se, ma koliko bio nezadovoljan senatskom odlukom, borbe privremeno hiberniraju, da se preko božićnih praznika radi u sniženom modu ‘aktivnog čekanja’ i da se javnost sa situacijom na Filozofskom fakultetu upozna putem filmića koje planiraju napraviti.

Dok čekamo da se nacija resetira nakon božićnih, novogodišnjih i drugih blagdana, i da se održi sjednica Vijeća na FF-u, rezimirajmo rezultate ovogodišnje borbe na Filozofskom fakultetu. Najprije i najvažnije, zaustavljen je pokušaj spajanja Katoličkog bogoslovnog fakulteta s FF-om, koje je u režiji rektora Borasa i prethodnog dekana FF-a Vlatka Previšića trebalo stupiti na snagu ove godine. Na martovskoj tribini bilo je istaknuto da je ‘riječ, bez ikakve sumnje, o napadu na sekularnost visokoga obrazovanja, o daljnjem pokušaju premrežavanja Crkve i države, o pokušaju još čvršće integracije vjeronauka u osnovnom i srednjem školstvu (jer će vjeronauk ubuduće, prema ovom planu, držati vjeroučitelji koji će također biti i profesori hrvatskog, engleskog, sociologije, filozofije i sl.), kao i o praktički izravnom političkom napadu na jedan fakultet koji trenutna vlast može, bar dijelom, smatrati ‘disidentskim’ i ‘buntovničkim’ jer s njega dolazi čitav niz javnih intelektualaca koji se ne slažu s konzervativnim idejama koje promiče nova vlast, kao što je u prošlosti upravo FF bio izvor više studentskih gibanja koji su išli protiv ekonomskoga smjera u kojem ide ova (kao i bivša) vlast’.

Takvu politiku na Filozofskom fakultetu u prvom redu je diktirao tadašnji dekan Previšić, a većina u Fakultetskom vijeću protivila se spajanju, što je na kraju rezultiralo dekanovim povlačenjem, odnosno odlaskom u penziju. Prije toga Previšić je, navodno u strahu od studentske pobune, na tjedan dana svoja dekanska vrata osigurao parom zaštitara, a i jednokratno je plenumaše iz dvorane sedam istjerao na parkiralište ispred zgrade fakulteta.

Jesen donosi odlazak starog dekana i imenovanje Holjevca, koji nastavlja s praksom prethodnika: prijeti neposlušnim kolegama sudskim tužbama i osporava studentske predstavnike u Fakultetskom vijeću. Ne bi li dokinuo većinu antiborasovaca u Vijeću, Senat sveučilišta poništio je izbore za Studentski zbor, čime je zakočen rad Vijeća, pa su se i oni morali ponoviti. Na nedavno završenim izborima pobjeđuje kandidacijska lista ‘Filozofski je naš’, pa se sada čeka delegiranje studentskih članova iz novoizabranog Zbora.

Studenti i profesori odmarširali su 13. prosinca do Rektorata na Trgu maršala Tita, na sjednicu Senata poslali su svoju delegaciju, koja je saslušana, ali nije imala pravo glasa, a odluka Senata navodno je donesena, kako pišu drugi mediji, na temelju mišljenja koje je o cijelom slučaju dao jedan privatni odvjetnički ured. Preplašeni ‘senatori’ pozvali su ispred ulaza u zgradu Rektorata četicu interventnih policajaca da prepriječe pobunjeničkoj grupi ulazak u Rektorat ili da zaustave možebitne nerede profesora i studenata. Međutim, nikakvih nereda nije bilo, pjevalo se ‘Gaudeamus igitur’, prepjevana je i ‘Bella ciao’ u ‘Boras ciao’, a ogradu Pravnog fakulteta resile su samo ruže za stradale borce domovinske vojske iz Drugog svjetskog rata, koje je stavila grupacija Krug za trg što traži preimenovanje trga u Kazališni.

Na kraju, vrijedi ponoviti stav jednog od protagonista, profesora Deana Dude, koji na portalu Lupiga na pitanje o specifičnoj poziciji Filozofskog fakulteta i zašto se tamo stalno bude, kaže da se upravo tamo brani republika ili njegovim riječima: ‘Na Filozofskom fakultetu ne postoji oktroiranost stajališta koja se moraju zastupati, niti postoji mogućnost da se manipulira studentima i profesorima. Logično da je Filozofski fakultet od prijelomne točke njegove političke i javne vidljivosti u novije vrijeme, dakle od blokade 2009. godine, još jednom došao u žižu javnosti, zbog toga što su njegove poruke, odnosno poruke studenata Filozofskog fakulteta uvijek nedvojbeno stale u obranu sekularnosti, javnog interesa, besplatnog obrazovanja, republike u krajnjoj liniji. S druge strane, logično je da su studenti i profesori Filozofskog fakulteta nešto osjetljiviji od velikog dijela uspavane akademije, da reagiraju na neke procese koji se događaju u društvu, jer je to društvo zapravo predmet njihova neposrednog interesa. Filozofski fakultet ima zapaženo mjesto u kreiranju kriterija procjene o funkcioniranju javnih institucija, a to prvenstveno ima zahvaljujući radu svojih studenata i nastavnika. Filozofski je barometar nekih smjerova u društvu, to je bio oduvijek i mislim da se to pokazuje i u ovim trenucima.’

1/1