>

novosti logo

Kronika Kronika
Piše M.C.

Zasjenjena komemoracija u Veljunu

Jure Katić, gradonačelnik Slunja, neprimjereno je na komemoraciji u Veljunu pokušao opravdati ustaški masakr nad 525 nevinih srpskih civila nazvavši ga incidentom

I ovog 6. maja, na Đurđevdan, brojni su karlovački Srbi, antifašisti i ostali građani Karlovca i okolnih mjesta prisustvovali obilježavanju 70.godišnjice Dana oslobođenja Karlovca i komemoraciji koja je održana u znak sjećanja na 525 nevinih žrtava koje su ustaše ubile prije 74 godine u Veljunu. Podsjetimo, nepunih mjesec dana od uspostave NDH i tjedan dana nakon prvog masovnog zločina nad Srbima u Gudovcu kod Bjelovara, odjeknuli su prvi ustaški pucnji u okolnim srpskim selima. Bio je to uvod u masovno hapšenje i organiziranje prijekog suda kojim je na smrt osuđeno 525 Srba. Prema napisima historičara Đure Zatezala, riječ je o ubojstvima koje su dogovorili Ivan Šajfar, ustaški povjerenik za Veljun, župnik Blaž Tomljenović i mlinar Josip Paunović. Njih trojica odlučili su ubiti lokalnog Hrvata Josu Mravunca, a za taj su zločin okrivili Srbe s Veljuna. U roku od tri dana, od 6. do 9. maja 1941., ustaše su na prevaru privele 600 Srba od kojih su 525 ubile u Hrvatskom Blagaju.

U Veljunu se do sada, osim lani kada je komemoraciji prisustvovao dogradonačelnik, službena lica grada Slunja nisu pojavljivala, a ovogodišnji dolazak novog gradonačelnika Jure Katića (HDZ) je zasjenjen njegovim govorom. Naime, pokušavši ga opravdati, Katić je zločin nazvao incidentom, odnosno odmazdom za prethodno ubojstvo obitelji Mravunac. To je kod mnogih prisutnih izazvalo najprije suzdržane, a potom i burne reakcije.

Katićev govor bio je zapravo svojevrsna replika na ranije izrečeno od strane Saše Miloševića, zamjenika predsjednika SNV-a. Milošević je podsjetio na nedavno održani govor Milorada Pupovca u Jasenovcu koji se tada zapitao može li ova zemlja prepoznati znakove fašizacije.

- Ovo je pravo mjesto i vrijeme da se kaže koji su to zabrinjavajući znakovi, što nas brine i zašto upotrebljavamo ovako snažne riječi. Vidimo ozbiljne napade na slobodu ljudi i na same temelje demokracije - kazao je Milošević.

Naveo je cijeli niz primjera i konstatirao da je antifašizam reakcija na zlo i crnilo koje je prije 80-tak godina krenulo uništiti slobodu i demokraciju te koje je negiralo život i cijele narode. Zbog toga taj i takav antifašizam potreban i danas, dodao je zamjenik predsjednika SNV-a.

- Nisam čuo ni jedne riječi od gospodina Miloševića o tome što će se događati. Cijelo vrijeme spominje nešto što se dogodilo prije 74 godine. Jedan dinar ili kuna nikad ne zvone. Trebaju biti dvije ili dva. Došao sam se pokloniti žrtvama, a sve žrtve su žrtve. Ovdje se dogodila odmazda jer se prije ovog zločina dogodio jedan drugi zločin kojeg nitko ne spominje. To je bilo 1941., a 1991. ja sam osobno bio žrtva kad sam ni kriv ni dužan završio u zatvoru u Vojniću - replicirao je Katić.

Na njegov istup reagirali su Rade Kosanović, predsjednik VSNM-a Karlovačke županije, i dožupan Siniša Ljubojević. Biranim, ali između redaka jasnim riječima, poručili su gradonačelniku Katiću da ovo nije ni mjesto ni vrijeme za takve polemike.

- Nemojte tražiti da mi zaboravimo žrtve koje su stradale samo zato što su bile srpske nacionalnosti i pravoslavne vjeroispovijesti. Nitko nam ne može zabraniti da se sjećamo ovih 525 žrtava koje su stradale samo zato što su bili Srbi - rekao je Ljubojević.

Rade Kosanović je, pak, podsjetio na dosadašnja istraživanja i utvrđene činjenice u ovom zločinu, odnosno na saznanja tko je i zašto likvidirao familiju Mravunac.

Prije Veljuna, antifašisti i karlovački Srbi obilježili su 70.godišnjicu oslobođenja Karlovca te su položili vijence i zapalili svijeće na centralnom spomeniku u nekadašnjem Perivoju slobode. Tom događaju, iznenađujuće, prisustvovao je i Damir Jelić, karlovački gradonačelnik i potpredsjednik HDZ-a, koji inače smatra da 6.maj nije bio dan oslobođenja, već dan okupacije Karlovca, jer je, prema njegovim riječima, jedan totalitarni režim zamijenio isti takav.

Kako je Đurđevdan krsna slava mnogim Srbima, u Crkvi svetog Nikole je održano bogosluženje koje je predvodio prvi karlovački paroh protojerej-stavrofor Slaviša Simaković.

1/3