>

novosti logo

Piše Tena Erceg

Zatvoreno društvo

Mađarski parlament izglasao je amandmane protiv Srednjoevropskog Sveučilišta u Budimpešti (CEU). To je sveučilište posljednjih mjeseci postalo žrtva šireg antisorosevskog pokreta koji se pod patronatom Rusije proširio istočnom Evropom, ali i centralna tema kampanje za predstojeće parlamentarne izbore

Iako je od početka bilo očigledno da je u pitanju prvoklasni politički skandal s krajnje zlokobnim potencijalom, pokušaj gašenja Srednjoevropskog Sveučilišta u Budimpešti (CEU) u prvi mah nije privukao pozornost vodećih evropskih medija. Sveučilište je imalo na raspolaganju pet dana da digne dreku i sakupi podršku evropskih vlada i institucija, jer točno toliko vremena prošlo je između najave mađarske vlade o donošenju zakona kojim će se djelovanje CEU-a ubuduće onemogućiti i izglasavanja toga zakona u parlamentu po hitnoj proceduri. Šira evropska javnost probudila se tek nakon što je vladajuća stranka Fidesz premijera Viktora Orbana u utorak zakon potvrdila, no tada je, čini se, već bilo kasno.

Napad na ceu pripremao se mjesecima unaprijed, a u završnu fazu ušao je prošlog četvrtka, kada je vlada iznenada, u kasnim popodnevnim satima, obavijestila javnost da je pripremila amandmane na zakon o sveučilištima

Srednjoevropsko Sveučilište osnovao je 1991. godine mađarsko-američki milijarder i filantrop George Soros, s ciljem odgajanja novih generacija postkomunističkih lidera i promoviranja vrijednosti zapadnih liberalnih demokracija. Ime Otvoreno društvo Soros je pozajmio iz knjige Karla Poppera ‘Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji’ iz 1945. godine. Sveučilište je u međuvremenu izraslo u respektabilnu obrazovnu instituciju sa 200 profesora, 1800 studenata iz 117 zemalja svijeta i 14.000 bivših studenata, a sa Sorosevom stipendijom na Oxfordu je svojedobno studirao i mladi antikomunistički aktivist Viktor Orban.

Budući da se Orban u međuvremenu prometnuo iz borca za uspostavu liberalne demokracije zapadnog tipa u autoritarnog vođu s vlastitim političkim konceptom ‘neliberalne demokracije’ putinovskog tipa, CEU je postao crvena krpa njegovog sistema, prilično utjecajna zmija u njedrima s čvrstom podrškom američke vlade. Našavši se u središtu geopolitičkih previranja koja su se dodatno uzburkala dolaskom Donalda Trumpa na vlast u Americi, CEU je posljednjih mjeseci postao žrtva šireg antisorosevskog pokreta koji se pod patronatom Rusije proširio istočnom Evropom. S druge strane, postao je i glavna tema kampanje za sljedeće parlamentarne izbore koji će se dogoditi za točno godinu dana, kampanje u kojoj CEU figurira kao simbol navodne sorosevske urote protiv mađarske vlade, jedne od onih kakve su se već događale po istočnoj Evropi pod imenom ‘obojenih revolucija’.

Napad na CEU pripremao se mjesecima unaprijed, a u završnu fazu ušao je prošlog četvrtka, kada je vlada iznenada, u kasnim popodnevnim satima, obavijestila javnost da je pripremila amandmane na zakon o sveučilištima, nakon što je provela reviziju 28 obrazovnih institucija povezanih sa stranim državama. Dva dana ranije na provladinom portalu Origo.hu objavljen je članak u kojemu se CEU optužuje za niz neregularnosti, što je već dalo naslutiti da se radi o aktu skrojenom upravo za potrebe likvidacije toga sveučilišta.

Prema prijedlogu zakona, strana sveučilišta ubuduće će u Mađarskoj smjeti raditi isključivo na temelju međuvladinih bilateralnih ugovora, a ukoliko se takav ugovor ne sklopi do veljače 2018., oduzimat će se licence. U slučaju CEU-a, međutim, takav bi ugovor mađarska vlada morala sklopiti sa saveznom državom New York, gdje je CEU registriran, a ne s federalnom vladom jer u SAD-u licence obrazovnim institucijama izdaju državne, a ne federalne vlasti. Amandmanima se od stranih sveučilišta traži da imaju slične obrazovne aktivnosti u zemljama porijekla, što bi u slučaju CEU-a bio nepostojeći fakultet u državi New York, dok dvije pravne osobe registrirane u Mađarskoj, poput onih kakve ima CEU, više ne smiju imati slično ime. Ukida se i dosadašnji princip prema kojem predavači na CEU-u nisu morali imati radne dozvole, dok je najočiglednije diskriminatorna odredba ona kojom se uređuju odnosi između mađarskog i stranog entiteta sveučilišta. Dosad je, naime, taj odnos funkcionirao po sistemu franšiza dostupnima svim OECD državama, u koje spadaju i Sjedinjene Države. Ubuduće će, međutim, takve ugovore mađarski entiteti smjeti sklapati isključivo s članicama Evropske unije.

Čim je vijest o prijedlogu zakona objavljena, rektor i direktor CEU-a Michael Ignatieff, povjesničar i bivši vođa kanadske Liberalne stranke, pokrenuo je žestoku obrambenu kampanju u kojoj su do izražaja došle sve njegove osobine prekaljenog političara. Odmah je organizirana novinska konferencija, a potom i forum sveučilišne zajednice s prijenosom uživo, na kojima je odlučno, uz suptilne prijetnje, Ignatieff predstavio maksimalističke zahtjeve sveučilišta za povlačenjem zakonskog prijedloga. Branio je integritet, neovisnost i zakonitost djelovanja CEU-a, pojedinačno se zahvaljivao tamo prisutnim ambasadorima desetak zapadnih zemalja i ponavljao da će sveučilište iskoristiti sve oblike pravne zaštite. Izražavao je poštovanje prema mađarskim institucijama, apelirao na smanjenje tenzija i odbio očitovati se na novinarska pitanja koja su ciljala u smjeru ‘ideološke borbe’ mađarske vlade i Sorosevih operacija. Ignatieff je također rekao da je mjesec dana bezuspješno pokušavao dogovoriti sastanak s ministrom obrazovanja Zoltanom Balogom, no uspio je razgovarati samo s državnim tajnikom, koji je nakon sastanka izjavio da neće biti ukidanja licenci stranim sveučilištima.

Ni dva tjedna prije napada na CEU ruske vlasti oduzele su licencu Evropskom sveučilištu u Sankt Peterburgu, sjedištu najvećeg ruskog centra za rodne studije, zbog čega je Ignatieff u ranijem intervjuu nastojao upozoriti da se u Budimpešti trenutačno ne događa samo napad na jednu konkretnu obrazovnu instituciju, već je u pitanju šira ofanziva na akademske slobode diljem istočne Evrope od strane sila koje su se osokolile dolaskom Donalda Trumpa na vlast. Unatoč Trumpu, američka vlada izdala je priopćenje u kojemu je mađarski prijedlog zakona nazvala ‘usmjerenim i neugodnim’ i apelirala na nju da ‘ne poduzima nikakve zakonske mjere koje bi mogle kompromitirati djelovanje ili neovisnost CEU-a’.

Tijekom vikenda u Budimpešti su održane i demonstracije u kojima su sudjelovale tisuće ljudi, peticiju za očuvanje sveučilišta potpisali su deseci tisuća ljudi, a podrška akademske zajednice uključivala je najbolja evropska i američka sveučilišta i stotine akademika, među kojima i 17 nobelovaca. No Orbanova vlada ne samo da nije popustila, već je izglasavanje zakona pomakla unaprijed, bez prethodne analize relevantnih parlamentarnih odbora i bez rasprave prije glasanja.

Upadljiv je, međutim, bio izostanak podrške evropskih vlada i institucija, a tek se u utorak, na dan glasanja mađarskog parlamenta, o tome očitovao njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u Evropskom parlamentu. Kako su ‘Novostima’ rekli profesori CEU-a, od kojih su neki željeli ostati neimenovani, o izostanku evropske podrške cirkulira nekoliko teorija, od kojih je najpopularnija ona da je Orban sredinom ožujka, prilikom glasanja o predsjedniku Evropskog Vijeća, podržao reizbor Poljaka Donalda Tuska i time ‘izdao’ vođu poljske vladajuće stranke Pravo i pravda Jaroslawa Kaczynskog, koja je vodila nezabilježenu kampanju protiv svog sunarodnjaka Tuska. Iako je poljska vlada računala na Orbanovu podršku u borbi protiv reizbora Tuska, mađarski premijer napustio je svog saveznika, nakon što je bezuspješno pokušavao ishoditi kompromis između Poljske i Evropskog Vijeća. CEU je navodno platio cijenu Orbanove podrške obrani te institucije od napada ultrakonzervativne desnice, u zamjenu za koju su evropski pučani, uključujući i njemačku kancelarku Angelu Merkel, mrtvačkom šutnjom prešutjeli napad na sveučilište.

Drugi aspekt teorije o koordiniranom napadu na CEU kao dijelu šire političke igre onaj je koji se odnosi na upletenost Rusije, čiji mediji već neko vrijeme vode orkestriranu kampanju protiv Sorosevih operacija u istočnoj Evropi. Tjedan dana prije objave mađarskog prijedloga zakona o stranim sveučilištima prvi program Ruske Televizije prikazao je reportažu u kojoj se tvrdi da je Soros postao persona non grata u Poljskoj, Češkoj, Sloveniji i Rumunjskoj, dok je u Makedoniji to protivljenje prošle godine eskaliralo u masovne prosvjede.

U naručenom prilogu Ruske Televizije reporteri su posjetili Makedoniju, upravo onu zemlju iz koje su potekle protrumpovske teorije urote što su zaglušivale američku javnost tijekom tamošnje predsjedničke kampanje. Ustvrdivši da je Soros u Makedoniji kuhao obojenu revoluciju protiv vlade Nikole Gruevskog, reporteri su se u konspirativnoj maniri po Skoplju dali u potragu za sjedištima nevladinih organizacija koje financira Fondacija Otvoreno društvo, pa tamo prebirali po besplatnoj knjizi ‘Pravila za radikale’ kojoj je autor Saul D. Alinsky, ‘bivši profesor Hillary Clinton i inspirator prvog izbornog programa Baracka Obame’. U Makedoniji je osnovana organizacija ‘Zaustavite Sorosa’ za istraživanje nevladinih organizacija koje navodno destabiliziraju makedonsku vladu i financiraju nezakonite ulaske izbjeglica u Evropu. Prilog se zatim seli u Budimpeštu, gdje se govori o novom zakonu mađarske vlade o nevladinim organizacijama, kojim će NGO-i koji su djelomično financirani iz inozemstva o tome morati javno izvještavati. Taj je pak zakon mađarski parlament donio s također zanimljivim tajmingom, istoga dana kada su se održavale demonstracije za očuvanje CEU-a. Prilog završava tajno snimljenim upadom u zgradu CEU-a na kojemu se, tvrdi reporter, regrutiraju aktivisti NGO-a koje financira George Soros.

Iako je CEU nakon izglasavanja amandmana u parlamentu najavio žestoku pravnu bitku za ostanak sveučilišta u Budimpešti, jedan od naših sugovornika kaže da je selidba CEU-a realna opcija, ali i da sveučilište svim srcem želi tamo ostati, dok brojnost ljudi na demonstracijama potpore pokazuje da je CEU integriran i cijenjen element lokalne kulture. On napominje da je za sve one koje zanima politička teorija ovo vrlo zanimljivo vrijeme jer Orbanov Fidesz upravo provodi puč bez nasilja, diktaturu bez prolijevanja krvi, navikavajući korak po korak stanovništvo na sve višu razinu represije.

1/1