>

novosti logo

Piše G. Borković

‘Žele ukloniti spomenik partizanima, a ustaška spomen-ploča im ne smeta‘

Gradonačelnik Branko Dukić nazvao je posljednji preostali spomenik u Zadru posvećen antifašističkim borcima 'instalacijom koja podsjeća na totalitarni komunistički režim', na što je oštro reagirala zadarska Udruga antifašista i antifašističkih boraca s predsjednikom Miljenkom Letinićem

Nastavlja se priča oko najavljenog uklanjanja spomenika postavljenog 1981. godine na zadarskim bedemima posvećenog osnivanju prvoj ćeliji Komunističke partije u tom gradu. Kako smo pisali, gradske vlasti odlučile su u okviru obnove Muraja skinuti spomenik na što je reagirala zadarska Udruga antifašista i antifašističkih boraca čiji je predsjednik Miljenko Letinić tim povodom uputio otvoreno pismo gradonačelniku Branku Dukiću, prozivajući ga da nastavlja kulturocid započet još 90-ih godina prošlog stoljeća uz pitanje kome smetaju spomenici.

‘Micanjem spomenika nećete maknuti i izbrisati povijesnu istinu, a sebi ćete zacementirati neizbrisiv zaborav iz srca i duše Zadrana koji grad vole, baš takav i baš s tim i takvim spomenicima koji ga milenijima krase i svjedoče njegovu povijest, kulturnu i svaku drugu dinamičnost i raznolikost. Grad bez spomenika je grad bez duše, bez prošlosti, bez budućnosti. Nemojte mu krasti to bogatstvo kojim se ponosimo’, piše Letinić.

Dukić je antifašistima odgovorio da je riječ o instalaciji koja podsjeća na totalitarni komunistički režim i da joj nije mjesto u visoko vrijednom prostoru pod zaštitom UNESCO-a. Dukić također kaže da se radi prije o ‘sudaru civilizacijskih i demokratskih vrijednosti nego ideološkom razmimoilaženju‘. Također se pravda da je spomenik podignuo Općinski komitet SKH Zadar, a ne građani ili gradska uprava i na kraju da se ne radi o sjećanju na antifašističku borbu, nego na ćeliju Komunističke partije. ‘Je li podsjetnik na osnivanje ćelije Komunističke partije iz 1981. nužan, društveno i povijesno visoko vrijedan u tom prostoru? Evo pitanja za gradske vijećnike koji predstavljaju sve naše sugrađane. Osobno, mislim da nije. Tu instalaciju se ne smije rušiti. Dapače, mišljenja sam da je treba muzejski zbrinuti kao podsjetnik na neka prošla zadarska vremena‘, kaže gradonačelnik Dukić.

- Premda je načelni stav da se spomenike vezane uz Narodnooslobodilačku borbu ne dira, pa ni ove u Zadru, gradska vlast očito može raditi što želi – kaže Letinić za Novosti i podsjeća da su u samom Zadru tokom 90-ih uklonjeni svi spomenici NOB-u i da je ostalo tek nekoliko spomen-ploča, poput one na rodnoj kući prvog zapovjednika partizanske mornarice Velimiru Škorpiku koju treba obnoviti, uz spomenik Vladi Bagatu koji je smješten van grada, unutar tvornice.

– Povodom najave uklanjanja spomenika poslali smo zahtjev gradonačelniku Dukiću da nas primi kako bismo ga pokušali uvjeriti da to ne radi, posebno zato što nam se javio veliki broj građana koji su protiv njegovog skidanja. Traže od nas da ne dozvolimo micanje, ali mi nemamo takvu moć. Možemo samo tražiti da ostane, jer nema nikakvog razloga da se makne budući da su bedemi pod zaštitom UNESCO-a što znači da je sve što je na bedemima automatski pod zaštitom. Jedno je uređenje šetnice, a drugo micanje spomenika – upozorava Letinić.

Prema njegovim riječima, Dukićeve tvrdnje kako se ne radi o spomeniku posvećenom NOB-u nisu točne, budući da su prvu ćeliju KPJ u Zadru osnovali prvoborci na čelu s narodnim herojem Antom Baninom koji su odmah organizirali pomoć partizanima i potom se i sami uputili u borbu.

Na pitanje kako je do sada spomenik ‘preživio‘ tolike godine, budući da je u cijeloj Hrvatskoj uništeno ili uklonjeno čak tri tisuće spomenika NOB-u, Letinić odgovara da oni koji su ih rušili vjerojatno uopće nisu znali da je smješten na Muraju, na mjestu gdje je osnovana prva komunistička ćelija u Zadru.

- Njima smeta ovaj spomenik, a ne smeta im spomen-ploča bespravno podignuta uz zgradu županijske uprave na kojoj se slavi ustaška NDH. Prijavili smo taj slučaj više puta i gradskim vlastima i DORH-u, ali nitko ne reagira. Nesmetano stoji i mural s likom ustaškog vojnika i grbom s prvim bijelim poljem – objašnjava Letinić, ističući da se antifašistička obilježja vrlo često šaraju grafitima.

1/1