Drugi čin drame u izboru ravnatelja Vojno sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA), nakon peripetija s kojima je javnim televizijskim obraćanjem predsjednika RH Zorana Milanovića bila upoznata i šira javnost, privremeno je okončan.
Predsjednik Milanović i premijer Andrej Plenković, u ponedjeljak, na dan isteka mandata dosadašnjem ravnatelju, usuglasili su odluku da će u narednih mjesec dana, zapravo do trenutka ponovnog pokušaja imenovanja ravnatelja VSOA-e koordinaciju poslova i potpisivanje akata iz djelokruga Vojne sigurnosno-obavještajne agencije obavljati brigadir Ante Kujundžić.
“S obzirom da je predsjednik Vlade konačno pristao na Ustavom propisanu proceduru imenovanja čelnika sigurnosno-obavještajnih agencija, te budući da se radi o privremenom rješenju u slučaju VSOA-e, predsjednik Milanović poziva da se odmah započne s usuglašavanjem kandidata za novog ravnatelja VSOA-e u skladu s ustavnom procedurom“, objavljeno je iz Ureda predsjednika.
Milanović je, podsjetimo, u svom obraćanju javnosti naveo da je Vlada mimo ustavne procedure za imenovanje ravnatelja VSOA-e i suprotno ustaljenoj demokratskoj praksi, pripremila neustavno rješenje prema kojemu bi privremenog čelnika agencije postavljao i razrješavao ministar obrane. Milanović je kazao da je to politički udar Plenkovića na ustavni poredak i demokraciju koji Hrvatsku vraća u doba kada su obavještajne službe bile pod izravnom kontrolom vladajuće stranke. Prijedlog Vlade za novog ravnatelje naime bio je brigadni general Mijo Validžić, lani imenovan za prvog čovjeka Vojnoobavještajne uprave u okviru Glavnog stožera MORH-a.
Ustavna stručnjakinja Sanja Barić za Novosti je povodom ovakvog rješenja kazala da je predsjednik imao zamjerku na postupak njegovog izbora kao kandidata. Milanović je - otprije već obuzet likom i djelom ministra obrane Marija Banožića - prigovorio formi, tvrdeći da je prijedlog za imenovanje ravnatelja agencije došao od Banožića, a ne od premijera, iako zakon izričito kaže da prijedlog treba dati ministar.
- Spor je nalik onome koji je bio prilikom izbora predsjednika Vrhovnog suda, kada je Milanović tvrdio da je Zakon o sudovima neustavno uveo natječaj, odnosno da postupak izbora pokreće Državno sudbeno vijeće objavom javnog poziva. Milanović je smatrao da je natječaj nepotreban i da može predložiti koga hoće, jer ga Ustav na to obavezuje, što je bila suština pravnog spora. Tvrdio je da postoje zakoni koji neustavno ograničavaju ovlasti predsjednika republike i da je ta funkcija okljaštrena protuustavno određenim zakonima. Ustavni sud nije pak bio sklon takvoj interpretaciji – kaže Barić.
U ovom slučaju čije će razreješenje još malo pričekati, govorilo se i o mogućoj ustavnoj krizi. Naša sugovornica stava je da je termin ustavne krize nezgodan jer sugerira izvanrednost i slično, usprkos činjenici da se obnašatelji dvije najvažnije funkcije u državi, već duže vremena ne uspijevaju uskladiti oko mnogih stvari – pa i one oko izbora 40-ak veleposlanika i konzula kojima je još lani istekao mandat.
- To govori da država optimalno ne funkcionira. Ali kad pogledate o čemu je konkretno riječ- međunarodnoj politici i sigurnosnim službama – koje su više stvar vanjske reputacije i sigurnosnih ugroza, ne možemo zbog toga reći da u najosnovnijem smislu imamo ustavnu krizu. Druga bi stvar bila da nisu izabrali suce Ustavnog suda – bila bi to stvarna ustavna kriza, ili da se ne može oformiti Vlada, da imamo ponovne izbore. Pa ipak očekuje se određena razina razuma radi reputacije države i nacionalne sigurnosti - ističe Sanja Barić.
Ustav kako vidimo daje ipak rješenje, moguć je privremeni ravnatelj, produženi mandati veleposlanicima pa se ide dalje...
