>

novosti logo

Politika / Svijet Politika / Svijet

Cijena slobode govora

Zbog porasta antisemitizma u Njemačkoj se vodi rasprava o pooštravanju zakona o sprječavanju govora mržnje na društvenim mrežama

Njemačka ponovno raspravlja o antisemitizmu nakon što je u nedjelju, 4. listopada ispred sinagoge u Hamburgu napadnut i lopatom teško ozlijeđen 26-godišnji student. Napad je podsjetio na događaj iz listopada 2019., kada je ekstremni desničar naoružan do zuba pokušao upasti u sinagogu i masakrirati pedesetak okupljenih. To mu nije uspjelo, no nakon toga je ustrijelio nekoliko ljudi na ulici, eksplicitno tražeći migrante. Prema statistikama, broj antisemitskih napada neprekidno raste: 2019. bilo ih je oko 2000, a godinu ranije 1799, što je porast od 13 posto. ‘Skandalozno je’, piše povodom posljednjeg incidenta dnevni list Die Welt, ‘da židovski život na mnogo mjesta u ovoj zemlji više opće nije zamisliv bez policijske zaštite.’ Što se napada na migrante tiče, njihov broj je u 2019. ponešto pao, ali još uvijek je riječ o 1.700 napada godišnje. Počinitelji daleko najvećeg broja napada su radikalni desničari.

Njemački političari najoštrije su osudili napad u Hamburgu, među njima i savezna ministrica pravosuđa Christine Lambrecht. Upravo je Lambrecht najveća zagovornica pooštravanja zakona o sprječavanju govora mržnje na društvenim mrežama, zvanog i ‘zakon o Facebooku’ ili ‘NetzDG’ (skraćeno od ‘Netzwerkdurchsetzungsgesetz’). Spomenuti zakon u Njemačkoj je na snagu stupio 1. siječnja 2018., a njime se društvene mreže obvezuje da u roku od 24 sata obrišu sadržaje koji predstavljaju govor mržnje. Ukoliko to odbiju, prijete im kazne u iznosima i do 50 milijuna eura. Već i tada su brojni kritičari zakona, uključujući i njemačku podružnicu Reportera bez granica, upozoravali da se time ne samo ograničava sloboda govora, nego se uz to privatnim tvrtkama – Facebooku, Twitteru i drugima – prepušta da odlučuju što je legalno, a što, pa se time privatiziraju ovlasti države. No Lambrecht smatra da originalni NetzDG nije išao dovoljno daleko – i ne samo ona: ovog lipnja Bundestag je izglasao pooštravanje zakona. Sada se društvene mreže prisiljava i da slučajeve govora mržnje proaktivno prijavljuju represivnim organima. Poznati slučaj ubojstva Waltera Lübckea naizgled daje za pravo zagovarateljima tvrđeg pristupa: tog lokalnog političara je 1. lipnja 2019. ustrijelio desni ekstremist. Kasnije je otkriveno da su na desničarskim internetskim forumima masovno dijeljene videosnimke na kojima Lübcke brani politiku prihvaćanja izbjeglica.

Izmjene NetzDG-a trebale bi spriječiti da se nasilje u virtualnom prostoru materijalizira u stvarno, opipljivo nasilje s tragičnim posljedicama. Međutim, riječ je o balansiranju između dvije fundamentalne vrijednosti demokracije – borbe protiv govora mržnje i prava na slobodu govora, ali i zaštite privatnosti. Kritičari zaoštravanja ističu kako bi, piše portal Politico, ‘odredbe koje zahtijevaju da platforme odaju identitet korisnika vlastima – a bez sudskog naloga, kako trenutno zahtijevaju propisi u Njemačkoj – mogle fundamentalno promijeniti prirodu interneta’. Da u tim kritikama nisu usamljeni, pokazuje i lipanjska odluka francuskog ustavnog suda, koji je kao protuustavne srušio većinu odredbi francuskog zakona sličnog NetzDG-u. Naredni problem je što je, nakon njemačkog zakona, niz autoritarnih režima od Rusije do Turske donio slične propise. Ti su zakoni doneseni s očitom namjerom gušenja slobode govora, ali tamošnji vlastodršci uredno su se mogli pozvati na primjer Njemačke. Rezerve u vezi spomenutih izmjena očito ima i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier – još uvijek nije potpisao novi zakon, a prema medijima, čini se da smatra kako bi njegove odredbe mogle kršiti ustav. Inače, donošenje sličnog zakona razmatra i Hrvatska.

1/1