>

novosti logo

Dijalog na čekanju

Vijest o prijedlogu optužnice protiv kosovskog predsjednika Hashima Thaçija odjeknula je u regiji kao bomba s moguće ozbiljnim geopolitičkim posljedicama. Sada je mnogo manja šansa da se dogovori ikakvo rješenje spora Srbije i Kosova koje bi uključivalo razmjenu teritorija, a upitno je i kada i kako će se uopće nastaviti dijalog o međusobnim odnosima

Predsjednik Kosova Hashim Thaçi jučer je već bio na putu za Washington – nalazio se u avionu iznad Europe - kada je haški Ured specijalnog tužitelja za ratne zločine na Kosovu objavio da je protiv njega podnio optužnicu za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti tijekom rata na Kosovu. Thaçi i Kadri Veseli – njegov bliski saveznik, također jedan od zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova i donedavni predsjednik kosovskog parlamenta, kao i još niz za sada neimenovanih osoba, osumnjičeni su za ubojstva gotovo stotinu ljudi – Srba, Roma, ali i političkih protivnika među Albancima.

Ured tužitelja ističe kako je ‘smatrao nužnim da o optužbama izda javno priopćenje uslijed kontinuiranih pokušaja Thaçija i Veselija da ometaju i podrivaju rad Specijaliziranih vijeća (za ratne zločine). Thaçi i Veseli su prema navodima, poduzeli tajnu kampanju da bi se ukinuo zakon kojim su Specijalizirana vijeća osnovana kao sud, kao i da bi na drugi način opstruirali rad suda, a sve s ciljem da oni sami ne budu izvedeni pred lice pravde. Takvim postupcima Thaçi i Veseli su pokazali da su im osobni interesi važniji od žrtava njihovih zločina, principa pravne države i cjelokupnog naroda Kosova’, piše u priopćenju.

Vijest o prijedlogu optužnice, koji je sada podnesen na ispitivanje i potvrdu Specijaliziranom vijeću za ratne zločine, odjeknula je u regiji kao bomba s moguće ozbiljnim geopolitičkim posljedicama. Naime, Thaçi i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić trebali su se ove subote, 27. lipnja, sastati u Bijeloj kući. Susret u organizaciji Trumpovog izaslanika Srbiju i Kosovo Richarda Grenella izazvao je niz kontroverzi i prije no što se desio.

Prvo, Grenell je sastanak dogovorio bez uključivanja posrednika Europske unije za odnose Kosova i Srbije, Miroslava Lajčáka, i to upravo kada je Lajčák započeo pripremati nastavak dijaloga u Bruxellesu. Čini se da sada postoje dva nekoordinirana procesa, pri čemu Sjedinjene Države nastoje posve zaobići EU, s čime ključne članice poput Njemačke nisu ni najmanje sretne. U posljednji tren je prije odlaska u Washington organiziran susret vođa EU-a predvođenih Ursulom von der Leyen s Vučićem te kosovskim premijerom Avdullahom Hotijem, koji također putuje u SAD.

Drugo, premda je Grenell najavio isključivo razgovore o ekonomskim problemima, spominjući 200 milijuna dolara povoljnih zajmova, a da će EU preuzeti ‘političke aspekte pregovora’, špekulira se da je Grenellov cilj što prije postići finalni dogovor Srbije i Kosova. Američki dužnosnici nisu više suprotstavljeni ni razmjeni teritorija – najčešće se spominje model ‘sjever Kosova za Preševsku dolinu’ - čemu je Angela Merkel najoštrije suprotstavljena. Štoviše, Vučić i Thaçi navodno su možda već bili na tim osnovama sklopili ‘tajni sporazum’.

Treće, prema uglednim medijima, Grenellova inicijativa potaknuta je Trumpovim očajničkim naporima da prije predsjedničkih izbora u studenom pošto-poto ostvari nekakav vanjskopolitički uspjeh koji bi se mogao biračima predstaviti kao spektakularno postignuće, balkanska verzija ‘dogovora stoljeća’. Četvrto, Grenell ne bira sredstva. Nakon što je krajem ožujka u Prištini srušena vlada Albina Kurtija, vođa pokreta Samoopredjeljenje javno je kao organizatora rušenja optužio Grenella, i to zato što se Kurti protivi ikakvoj izmjeni granica. Trumpov lojalist Grenell i inače je kontroverzna figura: kao veleposlanik u Njemačkoj ustvrdio je da želi ‘ojačati desničarske snage’ diljem Europe. Njegov se diplomatski stil uglavnom opisuje kao ‘nasilništvo’; bivši predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz Grenellovo je ponašanje usporedio s držanjem ‘ekstremno desnog kolonijalnog oficira’.

Konačno, primanjem Vučića i Thaçija u Bijeloj kući – bez obzira što nije bilo izvjesno da bi američki predsjednik prisustvovao sastanku – Trump implicitno daje podršku dvojici mračnih figura. Srbijanski autokrat upravo je pobijedio na unaprijed odlučenim ‘izborima’ sa bjeloruskim postocima podrške. A nakon što se njegovo ime godinama spominjalo u kontekstu ratnih zločina, Thaçi je sada na korak od toga da i službeno bude optužen. I prije se smatralo da zapad opcijom krivičnog progona zapravo ucjenjuje kosovskog predsjednika i zahtjeva od njega poslušnost, zbog čega je na Kosovu rašireno uvjerenje da je interes predsjednika države za ostvarivanje finalnog dogovora više vođen privatnim razlozima, nego li interesima Kosova. Uostalom, vrlo brzo nakon što je Ured specijalnog tužitelja objavio postojanje optužnice, u medijima su se pojavila nagađanja upućenih komentatora kako je taj potez Specijalnog tužitelja uzrokovan prije svega strahom da Thaçi u Washingtonu namjerava ispregovarati amnestiju od kaznenog progona.

S takvim vođama je, dakle, Grenell naumio ostvarivati Trumpove privatne interese, podrivajući i ono malo demokracije i u Srbiji i na Kosovu. Međutim, od toga kako stvari stoje barem za sada nema ništa. Prvo, sada je Thaçi vjerojatno izbačen iz igre. Njegova sudbina kao predsjednika još uvijek nije poznata. Bivši premijer Kosova Ramush Haradinaj, koji je prošle godine pozvan pred Specijalni sud na saslušanje u svojstvu osumnjičenog, odmah je podnio ostavku. Iako Thaçi to (još) nije napravio, teško je očekivati da će imati ozbiljnu ulogu u pregovorima o budućnosti odnosa Kosova i Srbije.

Put u Washington svakako je otkazao, kao i premijer Hoti; od planiranog sastanka nema ništa. A kao što ističe Vladimir Gligorov na sajtu Peščanika, postizanje trajnog rješenja uopće nije u interesu Vučića i Ivice Dačića, jer njima međunarodni legitimitet upravo i daju beskonačni razgovori o normalizaciji odnosa. Nezadovoljstvo najavom brzog sporazuma već je izrazila i Rusija: inoministar Sergej Lavrov prošlog je tjedna posjetio Beograd, a Vučić je neposredno prije Bruxellesa i Washingtona otišao u Moskvu da se vidi s Putinom.

Optužnica protiv Thaçija također bi mogla izazvati novu političku krizu na Kosovu, naročito ukoliko podnese ostavku. Predsjednik se, naime, bira dvotrećinskom većinom u parlamentu u prva dva kruga, odnosno običnom većinom u trećem krugu. Dogovor oko predsjedničkog kandidata mogao bi izazvati probleme Hotijevoj koalicija koja je nakon rušenja Kurtija jedna sakupila podršku 61 zastupnika. A u slučaju novih izbora, vjerojatno bi najviše profitiralo Samoopredjeljenje na čelu s Albinom Kurtijem.

Ukratko, čini se da je sada mnogo manja šansa da se dogovori ikakvo rješenje spora Srbije i Kosova koje bi uključivalo razmjenu teritorija – a upitno je i kada i kako će se uopće nastaviti dijalog o međusobnim odnosima. Međutim, osim što je Trumpu lako moguće propao plan da uz pomoć svog ‘kolonijalnog oficira’ nameće dogovore po Balkanu u ime vlastitih interesa, vijest o postojanju optužnice protiv Thaçija i Veselija je dala nadu da će žrtve zločine OVK-a doživjeti kakvu-takvu simboličku pravdu.

1/1