Prema obećanju ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata na vidiku je nova odluka o prodaji stanova u vlasništvu ili suvlasništvu Republike Hrvatske koje na temelju ugovora o najmu koriste najmoprimci, među koje se ubraja jedna od najosjetljivijih i najdiskriminiranijih grupa proizašla iz posljednjeg rata – bivši nositelji stanarskog prava.
Posljednja takva Vladina odluka potječe iz 2013. godine i po njoj postupak prodaje stanova na području posebne državne skrbi provodi Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a prodaju stanova u velikim gradovima provodi Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Prema ministrovim podacima, Ministarstvo i Središnji državni ured temeljem posljednje Vladine odluke sklopili su samo 261 kupoprodajni ugovor. Usaglašeni tekst nove odluke trebao bi stići na dnevni red Vlade, a saborski zastupnici SDSS-a očekuju smanjenje cijene otkupa i pojednostavljenje dokumentacije. U toj populaciji najmoprimaca su i bivši nositelji stanarskog prava koji su uspjeli ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje pod diskriminatornim odredbama, među kojima je i ona da na prostorima bivše države ne smiju imati nekretninu u svom vlasništvu. Saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov navodi da je 9293 bivših nositelja stanarskog prava stambeno zbrinuto, ali u većim hrvatskim gradovima samo njih 1659.
- U ranijim razdobljima postojala su značajnija sredstva u državnom proračunu na poziciji stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava. Nažalost, oko stotinjak zahtjeva je u međuvremenu zatvoreno jer su podnositelji zahtjeva umrli ili su stanovi vraćeni - kaže Jeckov.
Dok se očekuje nova Vladina odluka o mogućnostima otkupa stana, pravni ekspert za pitanja stambenog zbrinjavanja iz Projekta građanskih prava Sisak Dragan Milić ističe da brojni bivši nositelji stanarskog prava koji su ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje i dobili stan ostaju bez njega zbog rigoroznih kontrola.
- Imam u rukama najnovije rješenje od 30. oktobra ove godine kojim se Boži Raliću oduzima stan u najmu koji je dobio u Sesvetama. Ljudi koji ostvare stambeno zbrinjavanje i u konačnici dobiju stan od države praktički su osuđeni da moraju vječno biti unutar četiri zida na rubu egzistencije jer po važećim propisima svaki put kad policija dođe u provjeru prebivališta, oni moraju biti u tom stanu - navodi Milić.
Dodaje da je 115 bivših nositelja stanarskog prava još uvijek bez konkretne adrese izvan područja posebne državne skrbi.
- Većina tih rješenja za ostvareno pravo stambenog zbrinjavanja izdavana je prije 13 godina, kada se kretalo sa zatvaranjem poglavlja o pravosuđu prije ulaska Hrvatske u EU. Naštampali su ta rješenja da pokažu progres, ali ti ljudi, nažalost, ni danas nisu stambeno zbrinuti - kaže Milić i napominje da je bilo raznih varijanti rješenja tog problema.
- Neki od nositelja stanarskog prava koji su ostvarili stambeno zbrinjavanje željeli su da zamijene realizaciju svog statusa za Srbiju ili Crnu Goru u okviru Regionalnog projekta stambenog zbrinjavanja. No Hrvatska je tu opciju energično odbila sa objašnjenjem da su prava ostvarena za hrvatski nacionalni program stambenog zbrinjavanja. Po tom hrvatskom nacionalnom programu ljudi mogu umrijeti prije nego što ostvare svoje pravo. Sve se svodi na čisto razvlačenje kako bi se stvar završila sama od sebe, odnosno da ti ljudi sami odustanu ili da biološki nestanu - tvrdi Dragan Milić.
